{"id":18128,"date":"2017-05-03T00:30:31","date_gmt":"2017-05-02T23:30:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18128"},"modified":"2021-02-25T10:58:38","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:38","slug":"slovenska-znanost-na-cesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18128","title":{"rendered":"Slovenska znanost na cesti"},"content":{"rendered":"

Situaciju u slovenskom znanstvenom pogonu presudno obilje\u017eavaju sve ni\u017ei prora\u010dunski izdaci te infrastrukturna i kadrovska zapu\u0161tenost. No, borba za pobolj\u0161anje uvjeta nosi u sebi jedno proturje\u010dje: u njoj zajedno sudjeluju i akademski mandarini koji profitiraju na toj situaciji i oni na \u010dijim se le\u0111ima “u\u0161tede” prelamaju.<\/strong><\/p>\n

U Ljubljani se 19. aprila ove godine odr\u017eao “Skup za znanost”, na kojem su slovenske znanstvenice i znanstvenici p(r)ozvali politiku da uredi sve lo\u0161ije radne uvjete. Skup je bio dio svjetskog “Mar\u0161a za znanost” u okviru kojeg je bilo predvi\u0111eno vi\u0161e od 600 okupljanja, prije svega u SAD-u i Europi, ali i u drugim dijelovima svijeta. Nekih petstotinjak sudionika slovenske ina\u010dice mar\u0161a je tako nakon uvodnih govora, koji su se odr\u017eali pred Modernom galerijom u Ljubljani, krenulo na pohod kroz grad, do kona\u010dnog cilja, Dr\u017eavnog zbora (parlamenta).<\/p>\n

Tamo su na\u010dinili su improvizirani paviljon, oblijepili ga analizom stanja i zahtjevima, a u njega stavili desetine monografija, \u010dlanaka, istra\u017eivanja i drugih pisanih radova znanstvenika te ih na taj na\u010din poklonili knji\u017enici parlamenta. O tome koliko poslanika \u0107e \u010ditati, a kamoli razumjeti, “Planiranje topologije vijuga G-kvadripleksa na temelju konformacija guanina oko glikozidne veze”, mogu\u0107e je dodu\u0161e samo \u0161pekulirati. Mo\u017eda svejedno netko za tim istra\u017eivanjima posegne, napokon, \u010dini se da u parlamentu ipak sjede ljudi koji se razumiju u sve.<\/p>\n

Stanje u znanosti<\/strong><\/p>\n

Dakle, \u0161to se doga\u0111a sa slovenskom znano\u0161\u0107u? Ni\u0161ta pretjerano dobro. Prethodnih je godina bila prvenstveno podre\u0111ena izrazitom smanjenju prora\u010dunskih sredstava. Dok je Javna agencija za istra\u017eiva\u010dku djelatnost i sektor za znanost pri Ministarstvu za obrazovanje, znanost i sport, 2009. godine, kada je u Sloveniji kriza bila na vrhuncu, odredila za znanost sve skupa tek 188 milijuna eura, do 2014. godine ta se svota strmoglavila na 151 milijun eura. Unato\u010d tome, kao \u0161to nas politika uvjerava, \u0161to je dr\u017eava iza\u0161la iz krize i \u0161to \u0107e ekonomski rast ove godine iznositi \u010dak 3,6 posto, to se u znanosti ne\u0107e vidjeti. Ove i naredne godine \u0107e sredstva za znanost iznositi svega 156 milijuna eura, \u0161to je jo\u0161 uvijek 20 milijuna manje nego u vremenu najgore krize. Na ovom mjestu mo\u017eemo jo\u0161 jedanput potvrditi konstatacije Naomi Klein, koje izla\u017ee u svojoj knjizi “Doktrina \u0161oka”. Kapitalisti\u010dke krize jednostavno nisu ne\u0161to \u0161to do\u0111e i pro\u0111e, ne\u0161to \u0161to cijepa dru\u0161tvene odnose, ali ih postupno oporavlja i kao u nekakvoj dru\u0161tvenoj homeostazi, vra\u0107a u prija\u0161nju ravnote\u017eu.<\/p>\n

Nipo\u0161to, dru\u0161tvo se kroz krizu preoblikuje i nikada vi\u0161e se ne vra\u0107a u prija\u0161nje stanje. Borba za staru pravdu je na neuspjeh, zato \u0161to je sada, s neoliberalnim mjerama, vladaju\u0107a politika kroz krizu promijenila “the new normal”. To novo stanje je jednako “tvrdoglavo” kao \u0161to su bila sva prethodna, a borba za njegovu promjenu jednako je naporna. S obzirom na to da je znanost sada u jo\u0161 slabijem po\u010detnom polo\u017eaju, gotovo je nezamisliv scenarij u kojem bi se sredstva uistinu podigla na razinu iz 2009. godine. A i to jo\u0161 uvijek ne bi zna\u010dilo stvarno pove\u0107anje sredstava za znanost, ve\u0107 tek vra\u0107anje na prethodnu razinu.<\/p>\n

Kada su organizatori skupa napisali da se uvjeti i okolnosti za istra\u017eiva\u010dki rad na slovenskim istra\u017eiva\u010dkim i sveu\u010dili\u0161nim ustanovama trajno pogor\u0161avaju, nipo\u0161to nisu pretjerivali. Financijski rezovi su vidljivi po zanemarenosti, saka\u0107enju i izrazitoj “pothranjenosti” svih vidova istra\u017eivanja. Istra\u017eiva\u010dke skupine se ne mogu oja\u010davati s novim, mla\u0111im snagama, istra\u017eiva\u010dka infrastruktura se ne osuvremenjuje onako kako bi morala. \u010cak je i financijska egzistencija istra\u017eiva\u010dica i istra\u017eiva\u010da sve vi\u0161e upitna. Pritom su organizatori slovenskog skupa istaknuli da su, zbog nedostatnog financiranja, u dru\u0161tvu tako\u0111er velik problem rastu\u0107i antiintelektualizam i zastarjelo zakonodavstvo.<\/p>\n

Neobi\u010dan sastav politi\u010dkog skupa<\/strong><\/p>\n

Suradnica Znanstveno istra\u017eiva\u010dkog centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, Agata Toma\u017ei\u010d, navodi i obmanjuju\u0107u metodologiju kojom se politika koristi kako bi tvrdila da za znanost ve\u0107 sada izdvaja 2 posto bruto doma\u0107eg proizvoda. Pritom se u sredstva za istra\u017eivanja ubraja i novac namijenjen za otvaranje ili obnovu industrijskih pogona. Udio do kojeg su na temelju statistika OECD-a do\u0161li sami istra\u017eiva\u010di \u010dak je pet puta ni\u017ei te iznosi tek 0,4 posto BDP-a. Drugim rije\u010dima, u toj skupini dr\u017eava Slovenija je druga najgora po udjelu novca koji izdvaja za znanost. \u0160tovi\u0161e, stanje je toliko pora\u017eavaju\u0107e da je visina sredstava koje prima slovenska znanost, a \u010diji smo trend opadanja pokazali ranije, \u010dak najni\u017ea u zadnjih dvadeset godina. Razloga za nezadovoljstvo, ljutnju i protest u znanstvenoj sredini nikako ne manjka. Svejedno valjalo bi sudionike protesta, njihove stvarne uloge i funkcije, ne\u0161to podrobnije razmotriti jer \u0107e nam to razmatranje omogu\u0107iti da i “znanstvenu” stranu ne\u0161to podrobnije shvatimo i poka\u017eemo kako i unutar nje postoje strahovite razlike zbog kojih je gotovo nemogu\u0107e govoriti o jedinstvenom interesu znanosti kao cjeline.<\/p>\n

Naravno, zahtjev da se polo\u017eaj znanosti zakonski uredi i njeno financiranje pobolj\u0161a, \u010dini se dovoljno benigan i op\u0107e prihvatljivim da bi ga svi mogli potpisati. A upravo su ti svi ono \u0161to je bilo zapravo problemati\u010dno u na tom skupu. Me\u0111u njima je bio biv\u0161i ministar obrazovanja i sporta, Igor Luk\u0161i\u010d, te biv\u0161i i aktualni rektor Univerziteta u Ljubljani. \u010cak ni predsjednik parlamenta, Milan Brglez, i aktualna ministrica za obrazovanje Maja Makovec Bren\u010di\u010d, oboje iz akademskih voda, nisu izostali. Da zbog lo\u0161eg polo\u017eaja znanosti zajedno protestiraju i oni koji su za njen polo\u017eaj bili odgovorni prethodnih godina, kao i oni koji su za njen polo\u017eaj odgovorni danas, u najmanju je ruku neobi\u010dno. Op\u0107enito govore\u0107i, zagovornici privatnih univerziteta i privatnog obrazovanja, nekriti\u010dki uvoditelji bolonjske reforme, kao i ljudi koji su sasvim neposredno odgovorni za rezanje sredstava koja se odnosilo i na znanost, neobi\u010dno su dru\u0161tvo \u010dije prisustvovanje na takvom protestu nije samo neuobi\u010dajeno, ve\u0107 i neprimjereno te uistinu cini\u010dno.<\/p>\n

Ta ista skupina ljudi, za koje se uvrije\u017eio izraz akademski mandarini, u stvarnosti predstavlja vrlo privilegiranu skupinu unutar znanstvenog polja. Za nju je zna\u010dajno da naprosto cirkulira izme\u0111u pedago\u0161kih, politi\u010dkih i znanstvenih funkcija, naj\u010de\u0161\u0107e si pritom pune\u0107i d\u017eepove. Sjetimo se afere s dodacima za stalnu pripravnost, koje su si pored pla\u0107e ispla\u0107ivali odre\u0111eni profesori i dekani. Me\u0111u njima je i biv\u0161i ministar financija Du\u0161an Mramor i aktualna ministrica za obrazovanje, Maja Makovec Bren\u010di\u010d. Ina\u010de, potonja je dodatke svojevoljno vratila, iako je pitanje bi li to u\u010dinila da afera nije izbila. Ve\u0107 ispla\u0107ivanje tih dodataka, koji su ina\u010de namijenjeni za stvarnu stalnu pripravnost, npr. vatrogasaca, policajaca, spasilaca i drugih, ukazuje na pomalo perverzno iskrivljen pogled na svijet. Takvi su jo\u0161 vi\u0161e i “argumenti” s kojima su neki te dodatke poku\u0161avali opravdati: da su primjerice ponekad usred no\u0107i odgovarali na elektronsku po\u0161tu studenata koji su bili na razmjeni na drugom kraju planeta. Ipak je to stalna pripravnost, zar ne?<\/p>\n

“Privatno-javna” partnerstva<\/strong><\/p>\n

Posljednja u nizu takvih epizoda poga\u0111a Univerzitet u Mariboru koji nakon presude Vrhovnog suda mora svojim zaposlenicima isplatiti razliku zbog nedovoljno ispla\u0107enih pla\u0107a, koja sve skupa iznosi 4 milijuna eura. I ta “mjera \u0161tednje” posljedica je odluke akademskih mandarina odnosno biv\u0161eg rektora Univerziteta u Mariboru. Ovime \u017eelimo re\u0107i da znanost nikako nije jedna i jedinstvena te da unutar nje postoje ogromne razlike. Mogli bismo re\u0107i i to da i unutar visoko\u0161kolskog odnosno znanstvenog polja mo\u017eemo prona\u0107i odre\u0111ene paralele sa stvarnom klasnom raslojeno\u0161\u0107u kapitalisti\u010dkog dru\u0161tva. I ovdje postoji \u0161a\u010dica onih koji imaju i mno\u0161tvo onih koji nemaju. Oni koji imaju, nemaju tvorni\u010dke pogone, ali imaju znanstveno-istra\u017eiva\u010dke “pogone”, koji naravno nisu u njihovom privatnom vlasni\u0161tvu, ali svejedno na toj javnoj infrastrukturi parazitiraju te iz nje profitiraju.<\/p>\n

Na vode\u0107im se mjestima tih “pogona”, kao \u0161to je re\u010deno, izmjenjuje malena, me\u0111usobno interesno povezana klika akademskih mandarina, koji neprestano prelaze izme\u0111u politike i znanosti te na taj na\u010din ja\u010daju svoj polo\u017eaj i veze. Pritom postoji i izrazita tendencija da se tu javnu infrastrukturu, u kojoj “u\u017eivaju”, pro\u017eima privatnim interesima, ne tek u ideolo\u0161kom smislu, ve\u0107 i u \u010disto prakti\u010dno-poslovnom. Jo\u0161 prije afere s trajnim dodacima, dogodila se naime i afera s autorskim ugovorima, koja je smijenila jednu od prvih ministrica Cerarove vlade. Ona si je uz redovnu profesorsku pla\u0107u osigurala jo\u0161 i cijeli niz autorskih ugovora preko kojih je sura\u0111ivala sa svojim fakultetom te na njima zaradila vi\u0161e stotina tisu\u0107a eura.<\/p>\n

Druga strana te akademsko-klasne kovanice je, naravno, prekarno zaposlena raja, koja sli\u010dno kao i ostali radnici, mo\u017ee ponuditi tek svoju radnu snagu te je zato osu\u0111ena na dugogodi\u0161nju tlaku kod akademske feudalne gospode, bila ona u obliku istra\u017eiva\u010dkih ili pedago\u0161kih obveza. Skup za znanost, posebno uz sudjelovanje akademsko-politi\u010dke ili pak (ovisno o mandatu) politi\u010dko-akademske elite, zato je uz uistinu lo\u0161 polo\u017eaj slovenske znanosti, poslao prili\u010dno mlitavu i neuvjerljivu poruku. Vrlo vjerojatno dio znanstvene zajednice uistinu vjeruje u hvalevrijedne prosvjetiteljske ideale po kojima bi se trebala ravnati i slovenska znanost, biti autonomna, kriti\u010dna, objektivna, politi\u010dki neutralna itd. Me\u0111utim, \u010dinjenica je da znanost ve\u0107 dugo nije vi\u0161e takva, a najvjerojatnije nikada nije ni bila. Tako je zauzimanje za znanost prazna forma pod kojom se bez pote\u0161ko\u0107a podvode i svakakvi uni\u0161tavatelji nje same. Borba unutar same znanosti i spoznaja da interesi akademskih mandarina nisu interesi znanosti, korak je naprijed kojeg \u0107e tek biti potrebno napraviti.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela Ivana Jandri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Ljubljani se 19. aprila ove godine odr\u017eao “Skup za znanost”, na kojem su slovenske znanstvenice i znanstvenici p(r)ozvali politiku da uredi sve lo\u0161ije radne uvjete. Skup je bio dio svjetskog “Mar\u0161a za znanost” u okviru kojeg je bilo predvi\u0111eno vi\u0161e od 600 okupljanja…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":18155,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-18128","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18128","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18128"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18128\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18167,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18128\/revisions\/18167"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18155"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18128"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18128"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18128"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18128"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18128"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18128"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18128"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}