{"id":18068,"date":"2017-04-26T13:08:26","date_gmt":"2017-04-26T12:08:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18068"},"modified":"2021-02-25T10:58:40","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:40","slug":"novi-diskursi-solidarnosti-ujedinjeni-u-f35-icama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18068","title":{"rendered":"Novi diskursi solidarnosti: ujedinjeni u F35-icama"},"content":{"rendered":"

Diskurs je jedno od mo\u0107nijih sredstava \u0161irenja razli\u010ditih ideolo\u0161kih vrijednosti, ali i oru\u0111e za legitimaciju “delikatnih” politika, poput primjerice, vojnih akcija. Njegovu analizu lak\u0161e je provesti nad doga\u0111ajima koji pripadaju pro\u0161lom svr\u0161enom vremenu, posebno kad se radi o ratovima koji su ve\u0107 dobiveni ili izgubljeni, jer su se doga\u0111aji odvili do krajnjih posljedica pri \u010demu su dobitnici i gubitnici ve\u0107 definirani. No, prepoznati mehanizme djelovanja ideologije i proizvodnje pristanka nije uvijek jednostavno ni medijski pismenoj javnosti. Mo\u0107 diskursa, posebno kad je upu\u0107en sa pozicija formalne mo\u0107i, le\u017ei i u tome da se izvanredne prakse prika\u017eu kao sasvim “normalne” odnosno svakodnevne, te da se nedjelovanjem javnosti proizvede u\u010dinak pristanka. Drugim rije\u010dima: “tko \u0161uti, smatra se da pristaje”.<\/p>\n

To\u010dno na ovaj na\u010din formulirane su (informacijama i dubinom konteksta siroma\u0161ne) vijesti<\/a> o dva nova bombardera, iz nove serije najnovijih “nevidljivih” ameri\u010dkih bombardera, F35, koji su prelijetali iznad Estonije 25. aprila i sletjeli u NATO bazu \u0161to ju Amerikanci dr\u017ee u toj zemlji. Radilo se o “simboli\u010dkoj” “gesti” (a ne prijetnji) koja “pokazuje” (a ne demonstrira) “predanost” (a ne nasilnost) Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava “obrani” (a ne nametanju vojnih rje\u0161enja) NATO \u010dlanica na granici s Rusijom. Bombarderi F-35 poletjeli su iz Velike Britanije i let je bio dijelom obuke NATO pilota “diljem Europe” kojima se Rusiju poku\u0161ava “odvratiti” od bilo kakvih “upada” na podru\u010dja balti\u010dkih zemalja.<\/p>\n

Druga strana i profitni interes
\n<\/strong><\/p>\n

Da bi se zadovoljilo formalni zahtjev profesionalnog novinarstva u ovako ideologiziranim vijestima, obi\u010dno se samo navede izjava famozne<\/em> druge strane, koja u ovom slu\u010daju glasi tek “Rusija nije\u010de bilo kakve namjere” naru\u0161avanja teritorijalne jedinstvenosti druge zemlje. No, nema obja\u0161njenja ruskih politi\u010dkih ni vojnih pozicija, ni analize pluseva i minusa koje bi nam, kao \u010ditateljima \u010diji se pristanak poku\u0161ava privoljeti, objasnile za\u0161to je Rusiji u interesu ili im nije nimalo u interesu napasti Estoniju. Stoga nam, kao \u010ditateljima, ruska izjava djeluje neplauzibilno, ne ulijeva nam sigurnost, iza nje ne vidimo nikakve argumente. No, istovremeno su nagla\u0161eni argumenti NATO-a za potrebom obrane od Rusije. Dakako tu je ultimativni argument aneksije Krima i ukrajinskog fronta, trepeta Europe, a treba biti posebno oprezan i zbog blizine te zemlje tradicionalno neciviliziranom “buretu baruta”, koje opet, navodno, smatra zapad, samo \u010deka da eksplodira: jer demokracija “nije ba\u0161” uhvatila korijena na Balkanu.<\/p>\n

No, nema zapravo problema jer kako je jasno poru\u010dio estonski ministar obrane “Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave iskaze jedinstvenosti uzimaju vrlo ozbiljno”, a dokaz tome je prelet bombardera preko estonskog zra\u010dnog prostora, glasi implicitni nastavak argumenta.<\/p>\n

Me\u0111utim, ono \u010demu SAD pristupa vrlo ozbiljno, njegova je uloga svjetskog policajca, tu\u017eitelja, suca, porote i krvnika. I to ne zbog pacifisti\u010dke prakse nenasilja, ve\u0107 radi profita<\/a> koje ratna industrija i industrija u ratu proizvodu. A nakon odabira Donalda Trumpa za ameri\u010dkog predsjednika koji NATO smatra potro\u0161enom organizacijom i “prijeti” mu\u00a0ukidanjem ameri\u010dkih sredstava (gotovo polovicu bud\u017eeta alijanse financira SAD jer druge zemlje, posebno one europske, ne pla\u0107aju NATO-u godi\u0161nje obaveze koje iznose 2 posto BDP-a), nu\u017eno je pokazati ameri\u010dkom predsjedniku koliko je NATO nu\u017ean faktor u stabilnosti Europe.<\/p>\n

Pa ipak, neovisno o tome tko je za Balkan i Europu ve\u0107a opasnost, Rusija ili NATO, opasne su obje strane. I usprkos umiruju\u0107em diskursu mejnstrim medija, koji nekriti\u010dki prenose slu\u017ebena priop\u0107enja, smatraju\u0107i to legitimnim novinarskim postupkom. Ultimativne prijetnje za ljudske \u017eivote, one vojne, poku\u0161avaju se prikazati miroljubivim diskursom i time nas uvjeriti da se ne zvecka oru\u017ejem i ne pove\u0107ava dojam latentnog konflikta. Me\u0111utim, ostaje \u010dinjenica da iako nitko, tko se informira u mejnstrimu, ne razumije to\u010dno oko \u010dega i kako bi NATO i Rusija mogli eventualno zaratiti, doslovno nad na\u0161im glavama. Dojam intenziteta konflikta, s jedne strane postupno raste od aneksije Krima, dok s druge strane, usprkos embargu i sankcijama koje su EU i Rusija nametnule jedna drugoj, dvije dr\u017eavne zajednice dobro sura\u0111uju kad se radi o trgovini prirodnim resursima. U situaciji uzajamnog rata, dovoljno bi bilo da Rusija Europskoj uniji\u00a0zatvori plin i time paralizira i njema\u010dku i poljsku industriju. No, to se ne\u0107e dogoditi jer i Rusija ovisi o tim transakcijama ba\u0161 kao i EU. Osim ako se ne izra\u010duna da se zatvaranje pipe mo\u017ee lako kompenzirati na drugi na\u010din, a podsjetimo, kad pri\u010damo o EU pri\u010damo o tr\u017ei\u0161tu koje veli\u010dine\u00a0600 milijuna potro\u0161a\u010da. I naravno, ako sukob NATO-a i EU mo\u017ee proizvesti profit, a bez da se istovremeno prelije u novi globalni rat. No, javnost pri tom, ne mora pristati na ove ra\u010dunice, niti na normalizaciju vojnog diskursa, neovisno o tome s koje se strane granice nalazi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Diskurs je jedno od mo\u0107nijih sredstava \u0161irenja razli\u010ditih ideolo\u0161kih vrijednosti, ali i oru\u0111e za legitimaciju “delikatnih” politika, poput primjerice, vojnih akcija. Njegovu analizu lak\u0161e je provesti nad doga\u0111ajima koji pripadaju pro\u0161lom svr\u0161enom vremenu, posebno kad se radi o ratovima koji su ve\u0107 dobiveni ili izgubljeni, jer su se doga\u0111aji odvili do krajnjih posljedica pri \u010demu […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18070,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243,78,216],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[450,205],"coauthors":[289],"class_list":["post-18068","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","tag-nato","tag-rusija","theme-politika","articleformat-tema","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18068","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18068"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18068\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36617,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18068\/revisions\/36617"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18070"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18068"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18068"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18068"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18068"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18068"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18068"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18068"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}