{"id":18064,"date":"2017-04-26T10:32:13","date_gmt":"2017-04-26T09:32:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18064"},"modified":"2017-04-26T10:32:54","modified_gmt":"2017-04-26T09:32:54","slug":"skupa-cijena-jeftine-hrane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18064","title":{"rendered":"Skupa cijena jeftine hrane"},"content":{"rendered":"<p>Dok se u Hrvatskoj kao jedan od va\u017enih politi\u010dkih i ekonomskih problema javlja (i uglavnom zanemaruje) <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17935\" target=\"_blank\">visoka cijena hrane<\/a>, \u010dini se da u Njema\u010dkoj sve ve\u0107i problem postaje, paradoksalno, <a href=\"http:\/\/www.euractiv.com\/section\/agriculture-food\/news\/sr-wed-study-germanys-cheap-food-prices-come-at-a-cost\/\" target=\"_blank\">niska cijena hrane<\/a>. Naime, prema slu\u017ebenim statistikama, cijene hrane u Njema\u010dkoj (u omjeru cijena i visine kupovne mo\u0107i) me\u0111u najni\u017eima su unutar eurozone. Iako se, prema studiji provedenoj na Sveu\u010dili\u0161tu u Augsburgu, mali seoski proizvo\u0111a\u010di i dalje smatraju integralnim dijelom njema\u010dke kulture, tzv. navike kupaca ipak nisu diktirane ideolo\u0161kim i kulturnim tekovinama ve\u0107 stanjem u nov\u010daniku.<\/p>\n<p>A to stanje ih prisiljava da sve vi\u0161e tro\u0161e u jeftinijim supermarketima poput Aldija i Lidla. Prevedeno u jednostavne omjere, otprilike pola njema\u010dkog stanovni\u0161tva svoje namirnice priskrbljuje na takvim mjestima. No, kako navedena studija pokazuje, ni\u017ea cijena hrane sa sobom nosi vi\u0161e tro\u0161kove koji izbijaju u drugim sektorima. Na primjer, kori\u0161tenje raznih kemijskih sredstava koji pospje\u0161uju produktivnost, ali nepovoljno utje\u010du na okoli\u0161, mo\u017ee se, pored dugoro\u010dnijih dru\u0161tvenih tro\u0161kova, vrlo brzo ukazati na vi\u0161im ra\u010dunima za vodu. Zbog sve ve\u0107e koli\u010dina nitrata u zemlji morat \u0107e se investirati u skupe filtere kako bi se osigurala \u010dista pitka voda.<\/p>\n<p>Prema procjeni studije, uvr\u0161tavanjem svih dru\u0161tvenih tro\u0161kova u cijenu hrane &#8211; zdravlje, ekosistem i klima &#8211; cijena na blagajni bi morala porasti za minimalno 10%. No, valja dodati da \u0161ira dru\u0161tvena perspektiva cijene hrane ne staje samo na ovoj ra\u010dunici i kontekstualizaciji. Naime, niska cijena hrane tako\u0111er na\u010delno omogu\u0107uje poslodavcima ni\u017ee tro\u0161kove rada, odnosno ni\u017ee nadnice. Ako znamo da je Njema\u010dka u posljednjih dvadesetak godina ekonomsku premo\u0107 u Europi osigurala u prili\u010dnoj mjeri stagnacijom nadnica, onda bi u obzir trebalo mo\u017eda uzeti i ulogu cijene hrane u \u0161irem makroekonomskom kontekstu. Potrebna je dodatna studija da se procijeni i ta dimenzija pri\u010de, ali zasigurno mo\u017eemo zaklju\u010diti da &#8220;nevidljive&#8221; tro\u0161kove zasigurno ne\u0107e pokrivati profiti poslodavaca: bilo onih koji hranu proizvode, bilo onih \u010diji radnici tu hranu kupuju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dok se u Hrvatskoj kao jedan od va\u017enih politi\u010dkih i ekonomskih problema javlja (i uglavnom zanemaruje) visoka cijena hrane, \u010dini se da u Njema\u010dkoj sve ve\u0107i problem postaje, paradoksalno, niska cijena hrane. Naime, prema slu\u017ebenim statistikama, cijene hrane u Njema\u010dkoj (u omjeru cijena i visine kupovne mo\u0107i) me\u0111u najni\u017eima su unutar eurozone. Iako se, prema [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8172,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228,243],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-18064","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","tag-eu","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18064","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18064"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18064\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18067,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18064\/revisions\/18067"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18064"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18064"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18064"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18064"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18064"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18064"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18064"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}