{"id":18058,"date":"2017-04-26T08:00:41","date_gmt":"2017-04-26T07:00:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18058"},"modified":"2021-02-25T10:58:40","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:40","slug":"citanje-izmedu-trendova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18058","title":{"rendered":"\u010citanje izme\u0111u trendova"},"content":{"rendered":"

Kraj pro\u0161log tjedna u kulturnim rubrikama hrvatskih medija obilje\u017eila je manifestacija No\u0107 knjige. U fokusu prigodnih istra\u017eivanja, prijedloga strategija i komentara na\u0161la se briga za \u010ditaoca. Upisivanjem nada i strepnji u nevinu figuru \u010ditaoca, prikladno su zanemarene nimalo nevine kulturne politike i institucionalna pusto\u0161 u kojima taj \u010ditalac prinudno obitava. I tamo \u010dita ili ne \u010dita.<\/strong><\/p>\n

No\u0107 knjige u Hrvatskoj nije no\u0107 \u2013 traje, naime, puna \u010detiri dana<\/a> \u2013 ali brend je brend, a trend je trend: globalno brendirana<\/a> mala no\u0107na proslava \u010ditanja i pisanja u lokalnoj se izvedbi spremno prilagodila hipertrofiji festivalskih zbivanja. Zbog tog se trenda, valjda, i raspr\u0161ila kroz vi\u0161e od 1.000 programa, odr\u017eanih u dvjestotinjak gradova i mjesta; zbog tog je trenda, valjda, naposljetku ostala po\u0161te\u0111ena \u010dak i minimalne javne kriti\u010dke refleksije.<\/p>\n

Dodu\u0161e: za\u0161to bi bilo tko kritizirao jednu dobronamjernu i uspje\u0161nu marketin\u0161ko-prosvjetiteljsku manifestaciju, utemeljenu na entuzijazmu brojnih autora i knji\u017eara, nakladnika i bibliotekara, koja promi\u010de komercijalne interese ne zapostavljaju\u0107i pritom javni sektor, a medijske priloge barem na nekoliko dana puni pozitivnim vijestima o \u010daroliji \u010ditanja? Sla\u017eemo se. Samo, ako bi vi\u0161ak kriti\u010dnosti spram No\u0107i knjige danas uistinu bio sitni\u010dav i deplasiran, manjak analiti\u010dnosti koji je prati \u2013 ba\u0161 kao \u0161to pokunjeno slijedi sva ostala festivalska zbivanja \u2013 sada ve\u0107 pomalo zabrinjava. A nije da nam treba osobiti napor, niti nam je neophodan sofisticiran analiti\u010dki aparat kako bismo, primjerice, odgovorili na jednostavno pitanje: ako No\u0107 knjige ve\u0107 nije no\u0107, u kakvoj to\u010dno relaciji stoji s onom apstraktnom “knjigom” iz svoga naslova? Ili, preciznije: u \u010dijim zapravo rukama ta knjiga zavr\u0161ava?<\/p>\n

Ni odgovor, za\u010dudo, nije suvi\u0161e kompliciran: jer iako No\u0107 knjige suorganiziraju knji\u017earsko-nakladni\u010dka sekcija Hrvatske gospodarske komore, gusta mre\u017ea biblioteka, jedna knji\u017ena udruga i druga, posve\u0107ena za\u0161titi autorskih prava, iako se odvija u komercijalnim knji\u017earama i javnim prostorima, u antikvarijatima i \u0161kolama, iako u njoj sudjeluju stotine autor(ic)a \u2013 a i kalendarskom se simbolikom, uostalom, oslanja na status knji\u017eevnog autorstva, obilje\u017eavaju\u0107i Dan hrvatske knjige prika\u010den uz lik Marka Maruli\u0107a i Svjetski dan knjige i autorskih prava datiran smrtima Williama Shakespearea i Miguela de Cervantesa \u2013 u njenoj fokalnoj to\u010dki zapravo nisu ni autori ni nakladnici, ni knji\u017eari ni bibliotekari, ni nastavnici, a ni znanstvenici: ondje su primarno \u010ditaoci. I opet, naizgled ni\u0161ta problemati\u010dno \u2013 knjige se naposljetku pi\u0161u, ure\u0111uju, objavljuju i distribuiraju uglavnom radi onih koji ih \u010ditaju \u2013 ali ako smo do sada ve\u0107 nau\u010dili da treba \u010ditati s razumijevanjem, nema nikakvog razloga da ne poku\u0161amo razumjeti otkud ova potreba za \u010ditaocem. Artikulacija prioriteta recepcijske dimenzije u kompleksnom lancu nastanka, distribucije, prodaje i javne refleksije o knjizi pritom nije nimalo upitna: sasvim je dovoljno, uostalom, potvr\u0111uju dva klju\u010dna dokumenta koja smo dobili u posljednjoj No\u0107i knjige.<\/p>\n

S ove i s one strane tr\u017ei\u0161ta<\/strong><\/p>\n

Prvi je ve\u0107 tradicionalno Istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta knjiga u RH<\/a> agencije GfK, koje se \u2013 jasno je ve\u0107 iz letimi\u010dnog pregleda publikacije \u2013 vi\u0161e nego samim tr\u017ei\u0161tem bavi generalnim \u010ditala\u010dkim navikama. Sadr\u017eajno skicozno, metodolo\u0161ki non\u0161alantno, ni ove nam godine nije donijelo revolucionarne uvide: opet smo tako obavije\u0161teni da \u017eene \u010ditaju vi\u0161e od mu\u0161karaca, visokoobrazovani od niskoobrazovanih, stanovnici ve\u0107ih gradova od onih iz manjih sredina\u2026 \u010cak ni osnovna statisti\u010dka kategorija \u010ditala\u010dkih navika \u2013 koju GfK koncipira kroz postotak ispitanika koji su pro\u010ditali najmanje jednu knjigu u posljednjih godinu dana \u2013 ne varira pretjerano: od 2011., kada je istra\u017eivanje prvi put provedeno, uporno leluja oko pedesetpostotnog udjela ispitanika, pa se ove godine, eto, zaustavila na brojci od 53 posto. Suha statistika, izvedena u standardnoj maniri “istra\u017eivanja tr\u017ei\u0161ta” komercijalnih agencija \u2013 koje, u skladu sa zahtjevima naru\u010ditelja, kompleksnu tr\u017ei\u0161nu strukturu svode isklju\u010divo na dimenziju potencijalnih konzumenata \u2013 u dijakronijskoj je perspektivi, ukratko, beskrajno dosadna: iz godine u godinu ni\u0161ta novo nam ne otkriva.<\/p>\n

Da bi njena stagnacija bila upe\u010datljivija, dovoljno ju je usporediti s podacima prikupljenima “s druge strane” tr\u017ei\u0161ta, iz “proizvodnog”, nakladni\u010dkog pogona: primjerice, u razdoblju od 2009. do 2013. godine \u2013 za koju su dostupni posljednji podaci \u2013 broj izdanih naslova u Hrvatskoj pao je za frapantnih 29 posto, dakle skoro za tre\u0107inu, a s obzirom na recentno brutalno smanjenje<\/a> dr\u017eavnih potpora ta \u0107e silazna putanja nesumnjivo postati o\u0161trija. Pa ipak, u fokusu istra\u017eivanja i knji\u017eevnih manifestacija nije, eto, radikalno srozavanje produkcije, nego briga za pouzdano (ne)zainteresiranog \u010ditaoca. A ukoliko manji problem postaje ve\u0107i do ve\u0107eg, onda tu, \u010dini se, ne\u0161to ozbiljno ne \u0161tima: onda mo\u017eemo biti prili\u010dno sigurni da nam pred o\u010dima vi\u0161e nije statistika, nego specifi\u010dna kulturna politika.<\/p>\n

Jedno od mogu\u0107ih obja\u0161njenja ovoga paradoksa nudi nam, dodu\u0161e, drugi, daleko ambiciozniji dokument posve\u0107en \u010ditala\u010dkim praksama i predstavljen u No\u0107i knjige: prijedlog Nacionalne strategije poticanja \u010ditanja<\/a>, koji je sastavilo ekspertno povjerenstvo vanjskih suradnika Ministarstva kulture, podatke o broju knjiga uspore\u0111uje s drugim dr\u017eavama pa nas uvjerava “kako se u Hrvatskoj ne izdaje toliko malo naslova te da nedovoljna dostupnost knjige, koja se \u010desto navodi kao jedna od klju\u010dnih prepreka razvoju \u010ditanja, nije toliko posljedica nedovoljnog broja naslova na tr\u017ei\u0161tu, koliko razmjerno niske kupovne mo\u0107i gra\u0111ana.” Na nesre\u0107u, isti dokument doslovce pola stranice ranije tvrdi i ovo: “Rezultati PISA istra\u017eivanja pokazali su da su interesi i navike izra\u017eeni stavom i odnosom prema \u010ditanju va\u017eniji od nekih drugih \u010dimbenika koji su se tradicionalno smatrali klju\u010dnima, primjerice socioekonomskog statusa.” Kako to\u010dno “niska kupovna mo\u0107” \u2013 koja valjda spada pod ki\u0161obran “socioekonomskog statusa” \u2013 mo\u017ee u razmaku od pola stranice prvo prestati biti “klju\u010dna” pa zatim postati glavnom preprekom razvoju \u010ditanja, nije na\u017ealost poja\u0161njeno. Nema veze: prijedlogu Strategije mogao bi se ionako uputiti \u010ditav niz prigovora, recimo zbog nekriti\u010dkog insistiranja na zna\u010daju knji\u017eevne kritike, artikuliranog kroz mjeru smanjenja porezne stope onim medijima koji kritici budu otvorili dovoljno prostora, \u0161to iz perspektive suvislije medijske politike djeluje u najboljem slu\u010daju kao benevolentan nonsens, a iz perspektive malicioznijeg \u010ditanja popisa sudionika ekspertnog povjerenstva otkriva nam da se me\u0111u njima, usprkos evidentnoj kolektivnoj vjeri u zna\u010daj kni\u017eevnokriti\u010dkog anga\u017emana, nije na\u0161lo mjesta niti za jednu kriti\u010darku ili kriti\u010dara.<\/p>\n

Diktat konteksta<\/strong><\/p>\n

Disciplina grozni\u010davog \u010deprkanja po sitnim proturje\u010djima prijedloga \u2013 relativno popularna u doma\u0107im kulturnim krugovima \u2013 ovdje nas, me\u0111utim, toliko ne zanima. Jer klju\u010dni problem teksta budu\u0107e Strategije nisu nedore\u010denosti i kontradikcije, koje su u ovakvim dokumentima, nastalima kroz mukotrpnu suradnju ve\u0107eg broja stru\u010dnjaka, ionako naj\u010de\u0161\u0107e neizbje\u017ene. Problem nije ni visoka razina uop\u0107enosti prijedloga, jer ona tako\u0111er spada u pravila \u017eanra. Problem, napokon, nije ni dominacija maglovitih i voluntaristi\u010dkih kategorija u predlo\u017eenim mjerama, poput “senzibiliziranja” medija, organiziranja “kampanja” ili poticanja “promocije”: pored njih, uvr\u0161ten je zapravo iznena\u0111uju\u0107e visok broj striktno socioekonomski kodiranih, infrastrukturno usmjerenih zamisli, poput stavljanja u funkciju neiskori\u0161tenih javnih prostora, pove\u0107anja potpore autorskom radu ili, recimo, osiguravanja besplatnog kori\u0161tenja usluga javnih knji\u017enica mla\u0111ima od 18 godina. Ukratko, tekst prijedloga Strategije ima mane, ali ima i brojne dobre strane. Jo\u0161 kra\u0107e: problem nije u tekstu, nego u njegovom kontekstu.<\/p>\n

A kontekst izgleda otprilike ovako. Kolaps knji\u017earske mre\u017ee, prepu\u0161tene svojedobno oligopolu mo\u0107nih nakladnika-knji\u017eara, notoran je do mjere u kojoj ga malo tko vi\u0161e i spominje. Onaj strmoglavi pad produkcije knjiga se po svemu sude\u0107i ubrzava. Dru\u0161tveno podcijenjen autorski rad dodatno je obezvrije\u0111en posljednjim udarom porezne politike. Selekcijski proces dodjele financijskih potpora Ministarstva kulture \u2013 oduvijek bar donekle uvjetovan preferencijama vladaju\u0107e politike \u2013 ove je godine posve kompromitiran odlukama poput radikalnog rezanja sredstava manifestaciji ranga Goranovog prolje\u0107a, uskrate potpore natje\u010dajima Prozak i Na vrh jezika koji kontinuirano uvode va\u017ena imena na doma\u0107u knji\u017eevnu scenu ili krojenja podr\u0161ke knji\u017eni\u010dnom otkupu novih naslova prema rigidnim ideolo\u0161kim kriterijima. Sa\u017eeto: autorski rad, izdava\u0161tvo, knji\u017earstvo uporno posr\u0107u kroz kontinuitet kulturnopoliti\u010dke zapu\u0161tenosti, s tendencijom prema skorom ozbiljnijem padu. A u takvom kontekstu, recentni pomak fokusa na apstraktnog “\u010ditaoca” \u2013 sam po sebi, ponovimo za svaki slu\u010daj, minimalno problemati\u010dan \u2013 pretvara se u neku vrstu smokvinog lista za debakl kulturnih politika na svim ostalim razinama kompleksnog sustava socioekonomske cirkulacije knjiga.<\/p>\n

Suprotan problem, isto rje\u0161enje<\/strong><\/p>\n

Kulturna politika prema knjizi pritom nije iznimka: u medijskoj struci, recimo, akcentiranje recepcije \u2013 provu\u010deno kroz sveprisutnu promociju “medijske pismenosti<\/a>” \u2013 ve\u0107 neko vrijeme postavlja osnovni okvir rasprave, reduciraju\u0107i \u0161irok spektar problema rada u medijima, njihovih organizacijsko-upravnih modela ili javne funkcije koju obavljaju na pitanje osobne osvije\u0161tenosti i odgovornosti onih koji medijske sadr\u017eaje \u010ditaju, gledaju i slu\u0161aju. Interesantno, politika prema knjizi i medijska politika do spasonosnog su recipijenta stigle polaze\u0107i iz posve opre\u010dnih ishodi\u0161ta: briga za \u010ditaoce knjiga proizlazi iz uvjerenja da \u010ditaju premalo<\/i>, briga za “konzumente” medija iz straha da su izlo\u017eeni njihovom prevelikom<\/i> utjecaju. Ako nam se za opre\u010dne probleme nudi sasvim isto rje\u0161enje, onda se \u010dini da na mjestu rje\u0161enja ipak imamo dio problema: ako je novouspostavljena privilegirana pozicija \u010ditaoca pritom za ne\u0161to kriva, kriva je zato \u0161to nam taj problem skriva.<\/p>\n

Jer \u010ditalac se inercijom zapu\u0161tanja kulturnih politika sada pretvara u ideolo\u0161ki konstrukt par excellence<\/i>: figuru oko koje se ba\u0161 svi \u2013 autori, izdava\u010di, bibliotekari, knji\u017eari \u2013 trude u dirljivom zajedni\u010dkom zanosu, ostavljaju\u0107i na trenutak dojam kako bi tolika briga za kona\u010dnoga adresata njihova rada mogla ukloniti brojne suprotstavljene interese, antagonizme, labave saveze i neprincipijelne koalicije koje strukturiraju komplicirano knji\u017eno polje. Ne bi: upravo je jasna artikulacija pozicija svih aktera u tom polju pretpostavka ozbiljnijeg pritiska na zonu stvaranja kulturnih politika. Ba\u0161 kao \u0161to je disperzija o\u010di\u0161ta pretpostavka zami\u0161ljanja nekog druk\u010dijeg dru\u0161tvenog statusa knjige: takvog koji bi mogao nastati ako bi se, recimo, kolaps specifi\u010dnog komercijalnog modela knji\u017earstva poku\u0161ao bar donekle supstituirati izgradnjom mre\u017ee nezavisnih knji\u017eara postoje\u0107im javnim resursima. Ili, za\u0161to ne, ako bi se tragikomi\u010dna dru\u0161tvena figura autora \u2013 deklarativno uva\u017eenog, ekonomski poni\u017eenog \u2013 umjesto insistiranja na apartnosti njegova misti\u010dnog poziva reartikulirala sustavnim povezivanjem sa \u017eivotom lokalne zajednice. U suprotnom, na golom terenu kulturne devastacije i dalje \u0107e uspijevati uglavnom knji\u017eevne manifestacije: No\u0107 knjige koja traje \u010detiri dana, \u010detiri dana nakon kojih opet slijedi no\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

No\u0107 knjige u Hrvatskoj nije no\u0107 \u2013 traje, naime, puna \u010detiri dana \u2013 ali brend je brend, a trend je trend: globalno brendirana mala no\u0107na proslava \u010ditanja i pisanja u lokalnoj se izvedbi spremno prilagodila hipertrofiji festivalskih zbivanja…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":16189,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[58],"class_list":["post-18058","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18058","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18058"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18058\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36618,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18058\/revisions\/36618"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16189"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18058"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18058"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18058"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18058"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18058"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18058"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18058"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}