Nezaobilazna tema bilo kojeg razgovora o izbjeglicama njihova je integracija u novo dru\u0161tvo. Zada\u0107a je to nacionalnih dr\u017eava, kojima one pristupaju poprili\u010dno pasivno, birokratski i gotovo u potpunosti kompartmentalizirano, ne sagledavaju\u0107i problem kao cjelinu. Nali\u010dje tog pristupa, kojim se prikriva neuspjeh europskih politika azila i integracije, obi\u010dno je prebacivanje odgovornosti s dr\u017eave, kao najva\u017enije poluge organizirane dru\u0161tvene mo\u0107i, na pojedinca (izbjeglicu). To se odvija artikuliranjem problema na na\u010din da se o njemu pri\u010da kao o pitanju psihologije novonaseljenih osoba, njihove osobne nemogu\u0107nosti da se prilagode novim dru\u0161tvenim uvjetima, dok se zapravo radi o socioekonomskom\u00a0problemu i neuspjehu dr\u017eave u skrbi za svoje stanovnike. Ovime se posti\u017ee vi\u0161estruki negativni u\u010dinak: izbjeglice se gura u novi krug pakla gdje osim osobne nesigurnosti uzrokovane ratom, izlo\u017eenosti gladi i novoste\u010denim besku\u0107ni\u0161tvom, jednom u “sigurnoj” zemlji, umjesto nade, u kampovima u koje su obi\u010dno smje\u0161teni, sav se o\u010daj dodatno koncentrira i potencira postaju\u0107i ozbiljnim dru\u0161tvenim problemom.<\/p>\n
Ovaj proces osobito je stra\u0161an kad u obzir uzmemo posebno ranjivu dru\u0161tvenu skupinu \u2013 djecu. A djece bez pratnje me\u0111u izbjeglicama ima mnogo. Koliko to\u010dno, nije sigurno jer vlasti vi\u0161e dr\u017eava odbijaju dati to\u010dne podatke na ovu temu. No, znamo<\/a> da se naj\u010de\u0161\u0107e radi o dje\u010dacima u dobi od 14 \u2013 18 godina podrijetlom iz ratom i krajnjim siroma\u0161tvom zahva\u0107enih zemalja koji uglavnom dolaze s podru\u010dja gdje se govore arapski, farsi, pa\u0161tu i urdu. Oni putuju u grupama s drugom djecom ili sunarodnjacima. Granice uglavnom prelaze “neregularno”, pla\u0107aju\u0107i krijum\u010darima ljudima, a na putu su izlo\u017eeni raznim rizicima i trpe razli\u010dite oblike nasilja (osim gladi i straha za vlastiti \u017eivot, ova je skupina najranjivija meta krijum\u010dara i trgovaca ljudima).<\/p>\n Zgra\u017eanju sklonu javnost, nedavno je frapirao, novi, izvje\u0161taj o dje\u010djoj prostituciji sastavljen na ameri\u010dkom Sveu\u010dili\u0161tu Harvard u kojem se navode podaci o djeci izbjeglicama u Gr\u010dkoj \u0161to o\u010dajni\u010dki poku\u0161avaju prikupiti sredstva za put do zemalja zapadne i sjeverne Europe i to “najstarijim zanatom na svijetu” \u2013 prostituiraju\u0107i svoja tijela. Kao i obi\u010dno, gdje postoji prostitucija razvija se i tr\u017ei\u0161te narkotika i raste ovisnost o drogama njezinih \u017ertava, a sve to skupa zakonski se smatra zlostavljanjem djece.<\/p>\n Odgovornost: ni\u010dija<\/strong><\/p>\n Voxfeminae<\/a> prenosi iz Guardiana komentar jedne od autorica Izvje\u0161taja<\/a> gdje se ka\u017ee kako se djeca okre\u0107u se prostituciji kako bi se maknuli s mrtve to\u010dke. Autorice upozoravaju da je ovaj problem do\u0161ao do to\u010dke klju\u010danja te kako se ne smije vi\u0161e mirno sjediti dok su “djeca migranti zlostavljana i prisiljena usred bijelog dana u srcu Atene prodavati svoja tijela kako bi mogla pre\u017eivjeti”. Prema izvje\u0161taju, prosje\u010dna cijena seksualne transakcije iznosi 15 \u20ac, odnosno oko 100 kuna. Najve\u0107a grupa djece koja prodaju svoja tijela su afganistanski, ira\u010dki i iranski dje\u010daci, dok su njihove mu\u0161terije uglavnom mu\u0161karci stariji od 35 godina. Samo u Gr\u010dkoj, na koju je fokusiran Izvje\u0161taj, u 2016. godini zaprimljena je 5174 preporuka za premje\u0161taj djece koja putuju bez pratnje odraslih osoba. No, kako navode, do kraja 2016. samo je 191 dijete preba\u010deno u druge europske zemlje, dok gotovo 50 posto djece bez pratnje u Gr\u010dkoj i dalje \u010deka preseljenje u specijalizirani smje\u0161taj.<\/p>\n Iz materijala sjednice Odbora za obitelj, mlade i sport, odr\u017eanoj 20. aprila ove godine, doznali smo da se u Hrvatskoj trenutno nalazi tridesetero djece bez pratnje. A problemi su uobi\u010dajeni: usitnjenost resursa za pru\u017eanje podr\u0161ke djeci, nema koordinacije aktera, djeca su smje\u0161tena u neprimjerenim objektima, za rad s djecom nisu zaposleni kompetentni stru\u010dnjaci (psiholozi, profesori jezika, pedagozi….), nedovoljna je dostupnost posebnih skrbnika (na ovome mjestu nije na odmet napomenuti da svi ti stru\u010dnjaci sjede nezaposleni na burzi rada). Djeca izbjeglice, usprkos tome \u0161to su neki od njih u Hrvatskoj ve\u0107 dvije godine, nisu uklju\u010deni u obrazovni sustav, a neki jo\u0161 ne znaju ni jezik. Kao problem, djeca navode \u010dak i neadekvatnu zdravstvenu skrb. A isti\u010du i da osje\u0107aju nejednak tretman u odnosu na djecu hrvatskog podrijetla. Vidi se to i u \u010dinjenici da su pubertetska djeca, samo radi toga jer su izbjeglice, smje\u0161tena u domove za djecu s problemima u pona\u0161anju.<\/p>\n Pa ipak, Europska unija nije otvorila granice ovoj djeci niti ih sagledala kao budu\u0107e odrasle ljude koji prakti\u010dki da nemaju nikakve \u0161anse da ikada postanu potpuno funkcionalni i integrirani \u010dlanovi dru\u0161tva. A nema ni tragova svijesti o tome da bi odgovorni politi\u010dari \u2013 oni koji su zatvorili granice \u2013 trebali odgovarati za posljedice svojih politika. Poruka koju na\u0161i politi\u010dari \u0161alju ovoj djeci jasna je i glasna. Ne treba je posebno artikulirati i ne\u0107e je biti mogu\u0107e ispraviti kad ova djeca postanu zrele osobe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nezaobilazna tema bilo kojeg razgovora o izbjeglicama njihova je integracija u novo dru\u0161tvo. Zada\u0107a je to nacionalnih dr\u017eava, kojima one pristupaju poprili\u010dno pasivno, birokratski i gotovo u potpunosti kompartmentalizirano, ne sagledavaju\u0107i problem kao cjelinu. Nali\u010dje tog pristupa, kojim se prikriva neuspjeh europskih politika azila i integracije, obi\u010dno je prebacivanje odgovornosti s dr\u017eave, kao najva\u017enije poluge […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18043,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,46],"theme":[458,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-18042","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-migracije","theme-drustvo","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18042","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18042"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18042\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18050,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18042\/revisions\/18050"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18043"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18042"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18042"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18042"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18042"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18042"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18042"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18042"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}