{"id":17950,"date":"2017-04-20T07:00:28","date_gmt":"2017-04-20T06:00:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17950"},"modified":"2021-02-25T10:58:42","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:42","slug":"haris-iseljavanje-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17950","title":{"rendered":"Trbuhom za kruhom: iseljavanje iz BiH"},"content":{"rendered":"

Odlazak radno aktivnog stanovni\u0161tva iz Bosne i Hercegovine jedan je u nizu nerje\u0161ivih bosanskih problema.\u00a0Izostanak notorne politi\u010dke volje koja se \u010desto isti\u010de kao uzrok nerje\u0161ivosti zapravo je efekt strukturnog ekonomskog zaostajanja i poslovi\u010dne institucionalne inercije u BiH.<\/strong><\/p>\n

Iseljavanje stanovni\u0161tva je ve\u0107 posljednje dvije decenije jedna od stalno aktuelnih tema u Bosni i Hercegovini. \u010cak i kada se mediji senzacionalisti\u010dki ne bave posljedicama iseljavanja, odlazak iz Bosne i Hercegovine motiv je svakodnevnih konverzacija i neskrivena ambicija zna\u010dajnog dijela generacije stasale u dru\u0161tvu nad kojim se nadvila sjena kapitalizma. Mada je odlazak studentske i nekvalifikovane populacije u zemlje EU dugogodi\u0161nja karakteristika dr\u017eava Zapadnog Balkana, potpisivanjem ugovora kojima se institucionalno reguli\u0161e zapo\u0161ljavanje dr\u017eavljana Bosne i Hercegovine u Njema\u010dkoj 2013. godine, zapo\u010delo je, ako je vjerovati medijima, nekontrolisano iseljavanje kvalifikovanog i visoko-kvalifikovanog stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Zna\u010daj ove teme nije u potpunosti shva\u0107en \u0161to pokazuje i \u010dinjenica kako su sve inicijative da se iseljavanje radno sposobnog stanovni\u0161tva stavi na dnevni red dr\u017eavnih i entitetskih zakonodavnih institucija redovno bile odbacivane. Tek nedavno je ovo pitanje opet aktuelizovano zahvaljuju\u0107i inicijativi opozicionih stranaka okupljenih oko lijevog centra koja je obavezala nadle\u017ene institucije da, za po\u010detak, odgovore na neka od pitanja vezanih za iseljavanje radno sposobnog stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Nepoznati razmjeri
\n<\/strong><\/p>\n

Goru\u0107e pitanje je broj ljudi koji su trajno napustili BiH u posljednjih nekoliko godina. Zvani\u010dne statistike o tome ne postoje. Iz entitetskih i dr\u017eavnih institucija, zavisno do izvora, nezvani\u010dno se govori o 10-ak hiljada do nekoliko desetina hiljada ljudi koji su napustili zemlju u razdoblju od jedne do nekoliko godina, ali ne\u0161to slobodnije ocjene nevladinih organizacija govore o \u010dak 100-ak hiljada ljudi. Drugim rije\u010dima, nepoznate su stvarne razmjere aktuelnog vala iseljavanja. Zvani\u010dno obja\u0161njenje nepostojanja evidencije je to \u0161to odre\u0111en broj stanovnika Bosne i Hercegovine ima dr\u017eavljanstva Hrvatske i Srbije, \u0161to im omogu\u0107ava da putuju kao dr\u017eavljani tih zemalja. To ote\u017eava evidentiranje stvarnog broja dr\u017eavljana Bosne i Hercegovine koji borave, odnosno rade u inostranstvu, zbog \u010dega nadle\u017ene institucije, zvani\u010dno, ne objavljuju podatke.<\/p>\n

No, jedan od poznatih statisti\u010dkih podataka je stopa nezaposlenosti. Izvje\u0161taj Svjetske banke<\/a> otkriva kako je stopa nezaposlenosti 2014. godine bila 27.9 posto, dok je udio nezaposlene populacije do 24 godine sa 57.5 posto bio jedan od najve\u0107ih na svijetu. Agencije za rad i zapo\u0161ljavanje Bosne i Hercegovine ima aktuelnije stope nezaposlenosti koje su znatno ve\u0107e. Za izra\u010dunavanje stope nezaposlenosti Agencija koristi druga\u010dije metode zbog \u010dega je njena stopa nezaposlenosti<\/a> 2014. bila \u010dak 43,6 posto. Ta stopa omjer je broja nezaposlenih stanovnika registrovanih na zavodima za zapo\u0161ljavanje i ukupnog broja radno sposobnog stanovni\u0161tva. Druga\u010dije napisano, razlika u stopama odnosi se na udio stanovnika koji rade na crno – \u0161to je zna\u010dajna karakteristika tr\u017ei\u0161ta rada u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Anketna stopa medotolo\u0161ki je fleksibilniji na\u010din za izra\u010dunavanje stope nezaposlenosti i na osnovu nje se evidentira samo dio stanovni\u0161tva koji aktivno tra\u017ei zaposlenje. Anketna stopa Agencije tek se neznatno razlikuje od stope nezaposlenosti Svjetske banke, \u0161to je indikator kako je i stopa nezaposlenosti, odnosno broj ljudi zaposlenih na crno, statisti\u010dki relevantan. Za sljede\u0107e dvije godine podaci Agencije pokazuju blagi pad obje stope nezaposlenosti. Za 2016. stopa nezaposlenosti<\/a> iznosila je 40.9 posto, anketna stopa<\/a> bila je 25,4 posto, a anketna stopa nezaposlenosti populacije do 24 godine bila je 54,3 posto. Gledaju\u0107i apsolutne brojeve, broj odjavljenih ljudi sa evidencija Zavoda za zapo\u0161ljavanje je dvostruko ve\u0107i od broja zaposlenih za isto vrijeme. Jedino \u0161to mo\u017eemo zaklju\u010diti iz navedenih podataka je to kako tr\u017ei\u0161te rada u posljednje dvije godine postaje sve aktivnije, ali bez pouzdane statistike i ozbiljne institucionalne analize, broj ljudi koji su oti\u0161li iz Bosne i Hercegovine i dugoro\u010dno se nastanili u zemljama EU osta\u0107e nepoznat.<\/p>\n

Tri kategorije strukturne nezaposlenosti<\/strong><\/p>\n

Drugo pitanje, su\u0161tinski zna\u010dajnije od razmjera ti\u010de se uticaja iseljavanja stanovni\u0161tva na tr\u017ei\u0161te rada. Poslovi\u010dno senzacionalisti\u010dki mediji obi\u010dno tematiziraju iseljavanje nagla\u0161avaju\u0107i nedostatak kvalifikovane radne snage, \u0161to su s obzirom na karakteristike tr\u017ei\u0161ta rada i brojnost kvalifikovane radne snage, lokalni slu\u010dajevi. Osnovne karakteristike tr\u017ei\u0161ta rada u Bosni i Hercegovini su niska stopa zvani\u010dne, skoro jednaka stopa nezvani\u010dne zaposlenosti, te jedna od najvi\u0161ih stopa nezaposlenosti populacije do 24 godina. Drugim rije\u010dima, malo manje od polovine stvarno zaposlenih radi na crno ili im je status regulisan kroz razli\u010dite vrste kratkotrajnih ugovora. Dugotrajna, odnosno strukturalna nezaposlenost i poslovi koji obi\u010dno ne zahtijevaju specifi\u010dna znanja stvaraju konkurenciju radne snage i omogu\u0107avaju niske cijene rada, \u0161to je uz pad standarda \u017eivota i osje\u0107aj egzistencijalne nesigurnosti jedan od osnovnih razloga napu\u0161tanja Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Setom mjera iz Reformske agende, koja je napisana uz instrukcije Svjetske banke i MMF-a, entitetske vlasti nastoje fleksibilizirati zakonsku regulativu. Posljedi\u010dno, kvalifikovana, odnosno relativno stru\u010dna radna snaga i niska cijena rada \u0107e omogu\u0107iti rast investicija, \u0161to \u0107e zna\u010diti otvaranje radnih mjesta. Mada je konkurentost koju stvara niska cijena rada kratkoro\u010dno efikasna, slobodno kretanje radne snage dugoro\u010dno ima negativne efekte na slabo ili srednje razvijena dru\u0161tva. Bez pouzdane statistike nije jednostavno analizirati strukturu radne snage koja je ostaje u Bosni i Hercegovini. Logi\u010dan zaklju\u010dak bi bio kako je mla\u0111a populacija fleksibilnija, a kako je njena stopa nezaposlenosti drasti\u010dno velika potencijalno su manje zainteresovani za dugoro\u010dno \u010dekanje zaposlenja. To je dio populacije koji ve\u0107 posjeduje specifi\u010dna znanja, odnosno efikasnije usvaja novo znanje. Generalni zaklju\u010dak bi bio kako je, bez obzira na okolnosti, stariji i dugoro\u010dnije nezaposlen dio radne snage skloniji ostati u zemlji.<\/p>\n

Tre\u0107e pitanje odnosni se na kapacitet entitetskih odnosno dr\u017eavnih institucija da na iseljavanje radno sposobnog stanovni\u0161tva adekvatno odgovore. Osim institucionalne inertnosti, i nezainteresovanost politi\u010dkih stranaka za ovo pitanje pokazatelj je politi\u010dke neodgovornosti. Zasad niti institucije niti politi\u010dki centri mo\u0107i nisu pokazali da ozbiljno shvataju dugoro\u010dne posljedice iseljavanja radno sposobnog stanovni\u0161tva – u tom kontekstu interesantna je izjava<\/a> nekada\u0161njeg direktora Agencije za rad i zapo\u0161ljavanje koji je potpisivanje ugovora 2013. godine objasnio obavezom Agencije da nezaposlenoj populaciji omogu\u0107i adekvatno zaposlenje, bar u zemljama EU. Dugoro\u010dne posljedice gubitka stru\u010dne radne snage zahtijevaju ozbiljne mjere. Ali, izostanak pouzdane statistike, institucionalne analize i slab interes politi\u010dkih centara mo\u0107i za ovo pitanje ostavlja sumnju u institucionalne i politi\u010dke kapaciteta Bosne i Hercegovine da adekvatno odgovori na iseljavanje stanovni\u0161tva. Jedini institucionalni odgovor koji, sude\u0107i po iskustvu, sigurno mo\u017eemo o\u010dekivati je ponovno pove\u0107anje upisnih kvota u srednje \u0161kole u kojima se nove generacije obrazuju za njema\u010dko tr\u017ei\u0161te rada.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iseljavanje stanovni\u0161tva je ve\u0107 posljednje dvije decenije jedna od stalno aktuelnih tema u Bosni i Hercegovini. \u010cak i kada se mediji senzacionalisti\u010dki ne bave posljedicama iseljavanja, odlazak iz Bosne i Hercegovine motiv je svakodnevnih konverzacija i neskrivena ambicija zna\u010dajnog dijela generacije stasale u dru\u0161tvu…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17954,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[85],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[257],"class_list":["post-17950","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17950","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17950"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17950\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36620,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17950\/revisions\/36620"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17954"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17950"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17950"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17950"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17950"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17950"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17950"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17950"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}