{"id":17935,"date":"2017-04-19T07:33:44","date_gmt":"2017-04-19T06:33:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17935"},"modified":"2021-02-25T10:58:42","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:42","slug":"jesu-li-cijene-hrane-u-hrvatskoj-previsoke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17935","title":{"rendered":"Jesu li cijene hrane u Hrvatskoj previsoke?"},"content":{"rendered":"

Usporedimo li odnos cijena hrane i kupovne mo\u0107i u Hrvatskoj s onima u ostalim zemljama Europske unije lako se ustanovi pozitivan odgovor na naslovno pitanje. Razloge tome treba tra\u017eiti jo\u0161 u devedesetima, a pritom se ne smije zaobi\u0107i niti notorni Agrokor.<\/strong><\/p>\n

Dok Agrokor polako tone u propast, posljedice za nacionalnu ekonomiju jo\u0161 se uvijek samo naga\u0111aju. Konkretne procjene negativnih efekata u sferi su vi\u0161e ili manje informiranih analiza, pa pojedini ekonomisti taj utjecaj procjenjuju na 15 posto bruto dru\u0161tvenog proizvoda, dok drugi upu\u0107uju da se ovaj broj kre\u0107e oko 2 posto. U svakom slu\u010daju, kada krene vrlo izgledni scenarij likvidacije Agrokorove glomazne mre\u017ee, taj proces \u0107e rezultirati negativnim lan\u010danim reakcijama. Posljedice \u0107e se zasigurno odraziti i na prehrambenu proizvodnju, a cijene hrane (zbog visokog uvoza) jo\u0161 u ve\u0107oj mjeri u\u010diniti ovisnima o kretanjima cijena na me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>\n

O visokim cijenama hrane u Hrvatskoj s vremena na vrijeme izvje\u0161tavaju novine i portali. Ponekad se uspore\u0111uju cijene pojedinih prehrambenih artikala u Hrvatskoj i Njema\u010dkoj, a ponekad se rade reporta\u017ee o prekograni\u010dnim putovanjima u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju ili \u010dak Sloveniju zbog osjetno ni\u017eih cijena. Nekada\u0161nje odlaske u Trst tako su zamijenili odlasci u Apatin, Brod ili Bre\u017eice. Razlika je utoliko \u0161to se ove reporta\u017ee rijetko koriste za ideolo\u0161ku diskvalifikaciju trenutnog hrvatskog dru\u0161tveno-ekonomskog sustava, sigurno ne na na\u010din onih \u0161to su odlaske u Trst tretirale kao ultimativni simptom neodr\u017eivosti jugoslavenske ekonomije.<\/p>\n

Cijena hrane i stvarna individualna potro\u0161nja <\/b><\/p>\n

U ovom \u0161peceraj turizmu nema ni\u0161ta iznena\u0111uju\u0107e ako usporedimo podatke o cijenama hrane<\/a>\u00a0u Europskoj Uniji i podatke\u00a0o stvarnoj individualnoj potro\u0161nji<\/a> po stanovniku za 2015. godinu. 1<\/a><\/sup>\u00a0Cijene hrane u Hrvatskoj su na 91 posto prosjeka Europske Unije, dok je stvarna individualna potro\u0161nja po stanovniku na 58 posto prosjeka Europske Unije. Popularno re\u010deno, imamo njema\u010dke cijene, ali \u017eivotni standard i kupovnu mo\u0107 periferne isto\u010dnoeuropske zemlje.<\/p>\n

U zemljama na\u0161eg okru\u017eenja cijene hrane i kupovne mo\u0107i tako\u0111er odudaraju, \u0161to samo potvr\u0111uje podatke o niskom \u017eivotnom standardu na nekada\u0161njem jugoslavenskom teritoriju. U Sloveniji su cijene hrane na 97 posto europskog prosjeka, a individualna potro\u0161nja po stanovniku na 75 posto prosjeka. U Ma\u0111arskoj cijene hrane su na 78 posto prosjeka, a individualna potro\u0161nja na 63 posto; u Srbiji cijene hrane su na 69 posto europskog prosjeka, a individualna potro\u0161nja na 46 posto; u Crnoj Gori cijene hrane su na 77 posto prosjeka, a individualna potro\u0161nja na 53 posto; dok su u Makedoniji cijene hrane na 58 posto prosjeka, a individualna potro\u0161nja na 41 posto. Najve\u0107i je jaz u Bosni i Hercegovini gdje su cijene hrane na 73 posto europskog prosjeka, a individualna potro\u0161nja na 37 posto.<\/p>\n

Od drugih zemalja Europske unije mo\u017eemo jo\u0161 izdvojiti Rumunjsku i Bugarsku koje su ne\u0161to uskla\u0111enije pa su rumunjske cijene hrane na 63 posto prosjeka, a individualna potro\u0161nja na 59 posto. U Bugarskoj je jaz ne\u0161to ve\u0107i jer su cijene na 68 posto prosjeka, a individualna potro\u0161nja ma 53 posto. U \u010desto spominjanoj Njema\u010dkoj cijene se kre\u0107u 4 posto iznad prosjeka dok je individualna potro\u0161nja 23 posto iznad prosjeka, a u Austriji cijene su 22 posto iznad prosjeka, ali je i individualna potro\u0161nja 19 posto iznad prosjeka.<\/p>\n

Anketa o potro\u0161nji ku\u0107anstava<\/b><\/p>\n

Ove podatke vjerojatno najbolje objedinjuje anketa o potro\u0161nji ku\u0107anstava iz koje mo\u017eemo vidjeti visinu dohotka prosje\u010dnog ku\u0107anstva i udjele pojedinih stavki potro\u0161nje. Zadnja anketa<\/a>\u00a0o potro\u0161nji ku\u0107anstava iz 2014. pokazuje da se visina dohotka prosje\u010dnog ku\u0107anstva u Hrvatskoj kre\u0107e oko 81 hiljade kuna, a od toga 29,5 posto potro\u0161nje otpada na hranu (od toga na meso 30 posto, kruh i \u017eitarice 17 posto, miljeko, sir i jaja 15 posto). Po tom pokazatelju potro\u0161nje na hranu prosje\u010dno hrvatsko ku\u0107anstvo je u 2015. godini na samom dnu Europske Unije. Podaci Eurostata pokazuju\u00a0da je hrvatskom ku\u0107anstvu najbli\u017ee rumunjsko ku\u0107anstvo koje tro\u0161i 29,4 posto dohotka na hranu, a relativno blizu su jo\u0161 i litavsko ku\u0107anstvo koje na hranu tro\u0161i 23,4 posto i estonsko koje na hranu tro\u0161i 20,7 posto dohotka.<\/p>\n

Prosjek potro\u0161nje na hranu u europskom ku\u0107anstvu iznosio je u 2015. godini 12,3 posto. U njema\u010dkom ku\u0107anstvu udjel potro\u0161nje na hranu je 10,5 posto, a u austrijskom 9,9 posto. U Srbiji je taj udjel 26 posto, a posljednji podaci za makedonsko ku\u0107anstvo iz 2013. godine pokazuju da je taj udjel 32,8 posto. Ove razlike dodatno ukazuju na razlike u materijalnom blagostanju prosje\u010dnog ku\u0107anstva u centru i periferiji Europe.<\/p>\n

No ono \u0161to je zanimljivo primijetiti jest da se ti udjeli prerambene potro\u0161nje u ku\u0107anstvima nisu mnogo promijenili u odnosu na pretkrizno razdoblje i da su relativno stabilni. Europski prosjek je u 2007. godini iznosio 12 posto. Najvi\u0161e je rastao udio potro\u0161nje na hranu upravo u zemljama gdje je i krizno restrukturiranje ekonomije bilo najnemilosrdnije (Litva, Latvija, Estonija, Gr\u010dka, Rumunjska). U tim zemljama je izme\u0111u 2008. i 2011. godine ku\u0107anska potro\u0161nja pala izme\u0111u 10 i 20 posto \u0161to je imalo i negativne efekte na potro\u0161nju prosje\u010dnog ku\u0107anstva, ali u ve\u0107ini drugih zemalja pad je bio do 5 posto pa se tamo udio potro\u0161nje na hranu nije znatno mijenjao. U Hrvatskoj se izme\u0111u 2008. i 2011. godine potro\u0161nja na hranu u prosje\u010dnom ku\u0107anstvu kretala oko 32 posto.<\/p>\n

No ne treba zanemariti da ovdje govorimo o potro\u0161nji prosje\u010dnog ku\u0107anstva koja je u 2015. godini iznosila\u00a0oko 81 hiljade kuna. Ako ku\u0107anstva podijelimo po decilima, struktura potro\u0161nje znatno varira izme\u0111u najsiroma\u0161nijeg i nabogatijeg decila ku\u0107anstava. Potro\u0161nja najsiroma\u0161nijeg ku\u0107anskog decila iznosila je 21 hiljadu kuna, a udjel potro\u0161nje na hranu iznosio je 43,4 posto. U petom ku\u0107anskom decilu ukupna potro\u0161nja iznosi oko 65 hiljada kuna, a na hranu otpada 32,6 posto. U desetom, najbogatijem decilu, potro\u0161nja ku\u0107anstva je iznosila 187 hiljade kuna, a na hranu je otpadalo 23 posto. Nema ovdje ni\u0161ta iznena\u0111uju\u0107eg, kako bogatstvo ku\u0107anstva raste tako opada i udio koji otpada na hranu. Za pretpostaviti je da se potro\u0161nja najbogatijih odnosi i na mnogo kvalitetniju i skuplju hranu, oni tro\u0161e i do 4 posto na restorane i hotele, dok nasiroma\u0161nija ku\u0107anstva tro\u0161e ispod 1 posto.<\/p>\n

Razlozi visokih cijena <\/b><\/p>\n

U odgovoru na pitanje o razlozima visokih cijena hrane u Hrvatskoj (91 posto europskog prosjeka u odnosu na 58 posto europskog prosjeka individualne potro\u0161nje po stanovniku) potrebno je vratiti se na po\u010detak teksta i ulogu Agrokora u hrvatskoj ekonomiji. Problem skupe hrane nije tu od ju\u010der i povla\u010di se jo\u0161 od devedesetih godina. Pitanje cijene hrane je prije svega pitanje politi\u010dke mo\u0107i pojedinih aktera koji utje\u010du na cijenu hrane. Ti faktori utjecaja nisu isklju\u010divo lokalni igra\u010di na nacionalnom tr\u017ei\u0161tu ve\u0107 i zahtjevi me\u0111unarodnih faktora izra\u017eenih kroz direktive Me\u0111unarodnog monetarnog fonda ili Svjetske trgovinske organizacije.<\/p>\n

Po\u010detak devedesetih bio je obilje\u017een visokom inflacijom \u010demu su u nemaloj mjeri doprinijele i ratne okolnosti. Visoka cijena hrane bila je odraz nestabilnosti prehrambene industrije i sve izrazitije sive ekonomije. Zaustavljanje inflacije kroz Stabilizacijski program iz 1993. godine i vezivanje hrvatskog dinara za marku (kasnije kune i eura) dobrim dijelom je potvrdilo postoje\u0107e stanje. Jednim potezom pla\u0107e su srezane i strogo regulirane, a cijene fiksirane na relativno visokom nivou, \u0161to je odgovaralo i prehrambenoj industriji i trgovcima.<\/p>\n

U isto vrijeme Todori\u0107 \u0107e preuzeti cjelokupnu distributivnu mre\u017eu Unikonzuma i uskoro postati monopolist koji nije imao nikakvog razloga diktirati ni\u017ee cijene. To se mo\u017ee vidjeti i po uniformiranosti cijena. Neovisno kupujete li u Zagrebu, Sisku ili Slavonskom brodu cijene su u supermaketima iste, iako je \u017eivotni standard u tim sredinama drasti\u010dno razli\u010dit. To recimo nije slu\u010daj u Bosni i Hercegovini ili Srbiji gdje cijene znatno variraju izme\u0111u primjerice Sarajeva, odnosno Beograda, i siroma\u0161nijih regija. Upravo je to rezultat izostanka takvog sna\u017enog monopoliste u ovim drugim zemljama koji mo\u017ee diktirati cijene u cijeloj zemlji.<\/p>\n

Relativno visoke cijene hrane na tr\u017ei\u0161tu, i pritom povoljan te\u010daj, olak\u0161at \u0107e i proces internacionalizacije hrvatske ekonomije jer \u0107e omogu\u0107iti uvoznicima da lak\u0161e plasiraju svoje proizvode. Jednom kada su austrijski i njema\u010dki trgova\u010dki lanci po\u010deli ulaziti na tr\u017ei\u0161te krajem devedesetih samo su prihvatili zate\u010dena pravila igre i po\u010deli prodavati proizvode iz svojih zemalja, \u010dije su nabavne cijene bile puno ni\u017ee zbog visokih subvencija. Rezultat je ekonomija s vrlo visokim cijenama hrane, uvozom hrane koji je duplo ve\u0107i od izvoza hrane (2 milijarde eura uvoza naspram milijarde eura izvoza), velikom ovisno\u0161\u0107u o kretanjima na me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tima i visokom potro\u0161njom ku\u0107anstava na hranu. I naravno, propast Agrokora koji u nabavnim cijenama nije mogao konkurirati inozemnoj konkurenciji, a \u010dije regionalno tr\u017ei\u0161te je progutao veliki pad potra\u017enje u trgovini na malo, preveliki da bi kompenzirao dugove akumulirane uslijed regionalne ekspanzije.<\/p>\n

\n

<\/a><\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
  1. Eurostat napominje da je pokazatelj stvarne individualne potro\u0161nje po stanovniku (Actual individual consumption) <\/em>bolje prilago\u0111en za opisivanje materijalnog blagostanja ku\u0107anstva nego BDP po stanovniku, stoga ga ovdje koristimo.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Dok Agrokor polako tone u propast, posljedice za nacionalnu ekonomiju jo\u0161 se uvijek samo naga\u0111aju. Konkretne procjene negativnih efekata u sferi su vi\u0161e ili manje informiranih analiza…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":17815,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,243],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-17935","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-eu","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17935","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17935"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17935\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36621,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17935\/revisions\/36621"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17815"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17935"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17935"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17935"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17935"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17935"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17935"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17935"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}