{"id":17922,"date":"2017-04-18T08:00:31","date_gmt":"2017-04-18T07:00:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17922"},"modified":"2021-02-25T10:58:42","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:42","slug":"klasna-borba-u-sjeni-izbornog-cirkusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17922","title":{"rendered":"Klasna borba u sjeni izbornog cirkusa"},"content":{"rendered":"

Povodom pro\u0161lomjese\u010dnih parlamentarnih izbora u Bugarskoj, strani su se mediji uglavnom bavili spekuliranjem o tome koji je od kandidata “bli\u017ee Rusiji”, dok su doma\u0107i politi\u010dari papagajski ponavljali fraze o “ubrzanju reformi” i “borbi protiv korupcije”. Istovremeno, u zemlji se odvijao velik val \u0161trajkova koji je otvorio teme od zaista egzistencijalnog zna\u010daja za ve\u0107inu stanovni\u0161tva.<\/strong><\/p>\n

Teme koje su u najve\u0107oj mjeri odredile bugarske parlamentarne izbore odr\u017eane krajem marta bile su borba protiv korupcije, pravosudna reforma, uravnote\u017eenje prora\u010duna, nacionalna sigurnosti itd… Izuzev sporadi\u010dnih obe\u0107anja pove\u0107anja penzija, niti jedno socijalno pitanje nije se pojavilo u diskusijama izme\u0111u stranaka. Unato\u010d tome, “socijala” je itekako postala aktualna u periodu oko izbora: neisplate pla\u0107a i druga kr\u0161enja radni\u010dkih prava dodatno su zao\u0161trila odnose rada i kapitala te izazvala nekoliko \u0161trajkova. Istodobno, izbijanje epidemije zaraznih bolesti u najve\u0107em romskom i turskog getu u Bugarskoj demonstriralo je mizerno stanje zdravstvene skrbi.<\/p>\n

U gradi\u0107u Vetrenu u ju\u017enoj Bugarskoj radnice jedne tvornice cipela u talijanskom vlasni\u0161tvu \u0161trajkale su zahtijevaju\u0107i pla\u0107e koje im nisu ispla\u0107ene ve\u0107 mjesecima. U velja\u010di 2017. sve su radnice otpu\u0161tene bez zakonske obavijesti o prekidu radnog odnosa i bez da su im ispla\u0107ena potra\u017eivanja. Nakon ovog iznenadnog ga\u0161enja tvrtke, pedesetak kroja\u010dica organiziralo je \u017eivi zid oko tvornice kako bi sprije\u010dile vlasnika da iz nje iznese mehanizaciju. S obzirom na visoka dugovanja koja tvrtka ima prema njima, tra\u017eile su da ta mehanizacija slu\u017ei kao polog za dugove koje je nagomilao vlasnik. Predstavnici vlasnika poku\u0161ali su pregaziti<\/a> radnice teretnim vozilom kako bi probili blokadu, a zbog tog slu\u010daja je naposljetku intervenirala i policija.<\/p>\n

Tvornica je zapo\u0161ljavala oko 120 \u017eena, a njihove su pla\u0107e iznosile izme\u0111u 150 i 300 eura mjese\u010dno. Osim \u0161to im nisu ispla\u0107ivali pla\u0107e, vlasnici nisu ni ulagali u razvoj tvornice na \u0161to su se obavezali. Stoga se ovaj besplatan rad odvijao u strahovitim uvjetima. Sama zgrada je zapravo biv\u0161a \u0161kola koja je ranih 1990-ih privatizirana kako bi se u njoj otvorilo nekoliko malih pogona. Nitko od novih vlasnika nije naravno ulagao<\/a> u samu zgradu, njihova je logika uvijek ostvariti neki kratkoro\u010dni profit kombinacijom izda\u0161ne dr\u017eavne pomo\u0107i i mizerni radnih uvjeta i pla\u0107a. Situacija je takva u cijeloj odjevnoj industriji. U poznatom slu\u010daju otprije desetak godina, dvije su radnice poginule od udisanja otrovnog ljepila jer vlasniku nije palo na pamet osigurati im neku za\u0161titu.<\/p>\n

Smrtonosne koncesije<\/strong><\/p>\n

Nedavno je istjecanje plina u jednoj tvornici lijekova izazvalo smrt dvojice radnika koji su popravljali cisternu. Iako se ovo dogodilo svega tjedan dana prije izbora, niti jedna od stranaka nije se udostojila komentirati incident ili zalo\u017eiti se za bolje radne uvjete. \u010cinjenica da Bugarska ima jednu od najve\u0107ih<\/a> stopa smrtnosti uslijed nesre\u0107a na radu u Europskoj uniji ne impresionira osobito politi\u010dku elitu. Ni nedavni \u0161trajk u rudniku mangana u Obro\u010di\u0161tu, na istoku zemlje, nije dobio prostora u diskusijama i to unato\u010d zastra\u0161uju\u0107im uvjetima rada koji tamo prevladavaju te \u010destim smrtnim slu\u010dajevima. Pretpro\u0161le godine, tridesetdevetogodi\u0161nji rudar poginuo<\/a> je uslijed uru\u0161avanja jedne galerije, a jo\u0161 su trojica hospitalizirana. Niti jedan od njihovih kolega nije pristao razgovarati s novinarima zbog straha od gubitka posla.<\/p>\n

Radi se ina\u010de o najve\u0107em nalazi\u0161tu mangana u Europi, a oni koji ga kopaju ujedno spadaju me\u0111u najslabije pla\u0107ene rudare na kontinentu. Stoga su 9. marta zapo\u010deli obustavu rada, a onda i \u0161trajk gla\u0111u zahtijevaju\u0107i 30 postotno pove\u0107anje pla\u0107a, njihovo redovito ispla\u0107ivanje, zatim povratak naknade za prehranu, prijevoz i stanovanje. No prije svega zahtijevali su reviziju ugovora o koncesiji iz 1999. godine, potpisanog s privatnom tvrtkom Euromangan, \u010diji su pravi vlasnici skriveni iza off-shore<\/em> ra\u010duna. Smatra se kako je glavni vlasnik Hristo Kova\u010dki, zloglasni rudarsko-energetski tajkun i politi\u010dar. On je ujedno vlasnik rudnika Bobov dol gdje su u oktobru pro\u0161le godine radnici okupirali<\/a> dio zgrada. Drugi navodni<\/a> vlasnik je Krasimir Mihailov, u \u010dijem su rudniku Oranovo 2013. poginula petorica rudara, dok bi manji partneri trebali biti Nikolaj Banev, neuspje\u0161ni predsjedni\u010dki kandidat 2016. godine, i Ivo Prokopiev, vlasnik lanca liberalnih medija i akter vi\u0161e politi\u010dkih projekata<\/a> desnice.<\/p>\n

Prema radnicima, tvrtka Euromangan predstavlja opasnost ne samo za njihove pla\u0107e, ve\u0107 i za budu\u0107nost rudnika. Kako ka\u017eu, vlasnici su poku\u0161ali zaustaviti \u0161trajk tako \u0161to su poplavili dio rudnika. Tako\u0111er su zabranili radnicima koji upravljaju pumpama da do\u0111u na radno mjesto navode\u0107i da se boje radni\u010dkih okupacija. Prema novinarskim izvje\u0161tajima<\/a>, tvrtka jo\u0161 od 2008. ne prijavljuje profit, \u0161to ujedno zna\u010di i da je oslobo\u0111ena svih poreza, pa \u010dak i naknade za koncesiju<\/a> u protekle dvije godine. Sve \u0161to sada pla\u0107a je pau\u0161al od 50 tisu\u0107a eura godi\u0161nje \u2013 sasvim simboli\u010dnu cifru za eksploataciju najbogatijeg europskog nalazi\u0161ta mangana.<\/p>\n

Radnici bez nadnica<\/strong><\/p>\n

Naravno, povoljni uvjeti za koncesionara ne zna\u010de i dobre pla\u0107e za radnike. Dapa\u010de, oni dobivaju jedva polovicu<\/a> prosje\u010dne bugarske pla\u0107e u ovom sektoru, odnosno svega 230 eura. Naknada za no\u0107ni rad je mizernih 14 centa po satu, a i takve pla\u0107e u pravilu kasne. Kada su se rudari pobunili po\u010detkom marta, ispla\u0107ene su im pla\u0107e za januar<\/a>. Nakon \u0161trajka, vlasnici su pristali<\/a> na pove\u0107anje naknade za no\u0107ni rad… za jedan cent.<\/p>\n

Dva posljednja \u0161trajka u Vetrenu i Obro\u010di\u0161tu ponukala su Konfederaciju nezavisnih sindikata Bugarske (KNSB) da zahtijeva<\/a> zakonsku regulaciju pitanja zaostalih pla\u0107a. Pozivaju\u0107i se na nalaze inspekcije rada, KNSB navodi da je ukupna vrijednost neispla\u0107enih pla\u0107a negdje izme\u0111u 15 i 45 milijuna eura. No to je zapravo vrlo konzervativna procjena, koja se temelji na onome na \u0161to su sami radnici u \u0161trajku upozorili, a nitko ne zna koliko ih je jo\u0161 bez pla\u0107e koji se ne bune. Sindikalni prijedlog, koji je i slu\u017ebeno uru\u010den Ministarstvu socijalne politike i Parlamentu nikada nije dobio odgovor, \u0161to jasno pokazuje razinu interesa institucija za ovaj problem.<\/p>\n

Neisplata pla\u0107a ne poga\u0111a samo rudare ili kroja\u010dice u provincijskim izrabljiva\u010dkim tvornicama, ve\u0107 i one koje se voli smatrati dijelom “ekonomije znanja”. Pedeset radnika telekoma nedavno je tako\u0111er \u0161trajkalo zahtijevaju\u0107i neispla\u0107ene pla\u0107e. U znak protesta blokirali su cestu prema aerodromu, a njihov je predstavnik ispri\u010dao<\/a> kako nisu dobili pla\u0107u ve\u0107 tri mjeseca te kako je zbog toga velik dio radnika ve\u0107 napustio posao na \u0161to je firma jednostavno odgovorila \u2013 novim zapo\u0161ljavanjima. Unato\u010d zakonskim mogu\u0107nostima da dr\u017eava kompenzira neispla\u0107ene pla\u0107e radnicima bankrotiranih firmi, u stvarnosti je procedura<\/a> toliko komplicirana i rezultati toliko slabi da se cijeli postupak radnicima jedva isplati. Paradoksalno, fond za naknadu neispla\u0107enih pla\u0107a toliko se slabo koristi da je dr\u017eava oslobodila poslodavce obaveze uplate zbog vi\u0161kova, dok radnici bez pla\u0107a i dalje \u0161trajkaju.<\/p>\n

U prvom tomu Kapitala, Marx obja\u0161njava kako radnik uvijek zapravo kreditira kapitalista jer dobiva pla\u0107u za ono \u0161to je ve\u0107 odradio. U Bugarskoj ga izgleda dvostruko kreditira, jer ne dobiva svoju nadnicu ni nakon \u0161to je odradio posao.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Teme koje su u najve\u0107oj mjeri odredile bugarske parlamentarne izbore odr\u017eane krajem marta bile su borba protiv korupcije, pravosudna reforma, uravnote\u017eenje prora\u010duna, nacionalna sigurnosti itd… Izuzev sporadi\u010dnih obe\u0107anja pove\u0107anja penzija, niti jedno socijalno pitanje nije se pojavilo u diskusijama izme\u0111u stranaka. Unato\u010d tome, “socijal…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":17923,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[85],"theme":[455],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-17922","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17922","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17922"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17922\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36622,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17922\/revisions\/36622"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17923"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17922"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17922"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17922"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17922"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17922"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17922"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17922"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}