{"id":17890,"date":"2017-04-13T07:00:06","date_gmt":"2017-04-13T06:00:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17890"},"modified":"2021-02-25T10:58:43","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:43","slug":"laske-5","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17890","title":{"rendered":"Poznate pri\u010de o Petrokemiji"},"content":{"rendered":"

Tvornica mineralnih gnojiva Petrokemija posljednjih dana pro\u017eivljava\u00a0d\u00e9j\u00e0 vu<\/em>. Turbulencije u nacionalnoj ekonomiji uzrokovale su jo\u0161 jednu kriti\u010dnu situaciju u ovoj tvornici. Nakon kraha Agrokora, najve\u0107e hrvatske kompanije, i velikog Petrokemijinog kupca, dobavlja\u010di tvornice postavili su pitanje naplate dugova. Dr\u017eava pritom reagira\u00a0na zahtjeve svih aktera, no sa kakvim dugoro\u010dnim u\u010dincima?<\/strong><\/p>\n

Pri\u010du o kutinskoj Petrokemiji danas bi mo\u017eda bilo prikladno zapo\u010deti ovako: propao neslavno jedan veliki tajkun, propalo \u010ditavo njegovo carstvo pod bremenom rizi\u010dnih ulaganja i nagomilanih dugova. Carstvo zasnovano uglavnom na trgovini, ali i na proizvodnji hrane, s reputacijom ekonomskog \u017eari\u0161ta u svom kraju i pone\u0161to \u0161ire. No budu\u0107i da mu je poslovanje uvelike ovisilo o umjetnim gnojivima iz Kutine, tako je ovaj propali tajkun umalo za sobom povukao i to poduze\u0107e. U zadnji se \u010das ukazala dr\u017eava, ve\u0107inski vlasnik Petrokemije, i hitrom intervencijom vlade spasila pogon s oko 1650 zaposlenih te s robnim plasmanom jednog od najve\u0107ih hrvatskih izvoznika.<\/p>\n

Antijunak se ovom prilikom ne zove Ivica Todori\u0107, me\u0111utim, niti se re\u010deno carstvo zove Agrokor, a \u0161to bi se lako moglo pomisliti, barem pod utjecajem aktualnih tr\u017ei\u0161nih i politi\u010dkih zbivanja. Na\u0161em subjektu ime je Bo\u017eidar Gorup, dok mu se za trag ne zna ve\u0107 preko dvije godine, otkako je napustio rodno Hrvatsko zagorje i svoje poduze\u0107e Gorup Group, pa se navodno udaljio u smjeru Filipina, kao \u0161to su izvje\u0161tavali mediji.<\/p>\n

Zagorski milijarder je 2015. ostao Petrokemiji du\u017ean desetke milijuna kuna, e da bi joj Hrvatska po\u0161tanska banka \u2013 tako\u0111er u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu \u2013 odmah zablokirala ra\u010dun zbog naplate jednog relativno malenog kredita. Vlada se uplela u igru, ali tek malo kasnije, nakon odluke sindikalnog kriznog Sto\u017eera za obranu tvornice da zaustavi isporuku gnojiva doma\u0107im kupcima. I to se pokazalo spasonosnim adutom, jer vi\u0161e od jedne tre\u0107ine godi\u0161nje kutinske prodaje otkupljuje \u2013 Agrokor, no koji je uza sve to bio vezan mjenicama za poslovanje izme\u0111u Petrokemije i spomenute dr\u017eavne banke. Bilo je prolje\u0107e, ba\u0161 kao i sada, vrijeme uo\u010di glavne sjetve, i poljoprivrednici su o\u010dajni\u010dki ve\u0107 i\u0161\u010dekivali prihranu za bilje koju \u0107e zaorati po njivama.<\/p>\n

Uzro\u010dnici krize<\/strong><\/p>\n

Podsje\u0107anje na mehanizme po kojima funkcionira hrvatska privreda i ekonomska politika nije, dabome, u funkciji obilje\u017eavanja godi\u0161njice Gorupova udesa. Jer, sli\u010dnost izme\u0111u tog doga\u0111aja i nedavnog sunovrata Agrokora je sve, samo ne slu\u010dajna. Netom po objavi dramati\u010dnih vijesti o Todori\u0107evu krahu, Prvo plinarsko dru\u0161tvo \u2013 drugi glavni Petrokemijin dobavlja\u010d njezine osnovne proizvodne sirovine \u2013 obustavilo je isporuku plina u Kutinu. No ovaj put je poziciju Gorupa, tj. uzro\u010dnika krize u tijesnom poslovnom trokutu, o\u010dekivano<\/a> zauzeo Ivica Todori\u0107, najve\u0107i hrvatski tajkun, vlasnik jedinog privatnog sistemskog doma\u0107eg poduze\u0107a, kako mu se ve\u0107 zakonski tepa. Ako ni\u0161ta drugo, sad nam je bar jasno da ve\u0107e nevolje za Petrokemiju i hrvatski agrar nema niti je se mo\u017ee o\u010dekivati; dakle, te\u0161ko da \u0107e biti tre\u0107e sli\u010dne pri\u010de o toj tvornici.<\/p>\n

Vlada je privoljela PPD na daljnju isporuku, dugu Petrokemije usprkos, no Agrokor \u0107e i nakon Todori\u0107a morati avansno pla\u0107ati naru\u010deno gnojivo, odnosno upla\u0107ivati zadanu vrijednost PPD-u. \u0160to se mo\u017ee o\u010dekivati u protivnom, vidljivo je opet u primjeru Agrokora i posjeda nad njim, gdje se izrazito name\u0107u banke-kreditori, zatim dobavlja\u010di, a s repa kolone izviruju radnici, dok dr\u017eava figurira isklju\u010divo kao neprincipijelni regulator.<\/p>\n

Po istom obrascu, PPD je dugo sugerirao dr\u017eavi da je spreman svoja potra\u017eivanja prema Kutini, u iznosu od oko 380 milijuna kuna, preuzeti u obliku vlasni\u0161tva nad Petrokemijom. Vlada je otklonila tu ponudu, \u017eele\u0107i tvornicu privatizirati po znatno ve\u0107oj cijeni i za \u017eivi novac, ali s rastu\u0107im dugom je takvu namjeru mogu\u0107e odr\u017eavati izglednom samo privremeno. I jest da se Petrokemiji mr\u0161ti jednaka sudbina kakva je upravo zadesila Agrokor, no tu moramo prestati s uspore\u0111ivanjem tih dvaju privrednih divova. Za po\u010detak, Petrokemija se nije \u0161irila niti je to smjela poku\u0161avati, i nije ulazila u rizi\u010dne vratolomije, naprotiv. Njeno djelovanje se oduvijek pomno racionalizira \u2013 poslu\u017eimo se tim eufemizmom za smanjenje tro\u0161ka rada \u2013 pri \u010demu s druge strane podnosi dodatno politi\u010dko i\u017eivljavanje.<\/p>\n

Petrokemija je kroz ova desetlje\u0107a hrvatske tzv. samostalnosti izrazito prepu\u0161tena tr\u017ei\u0161tu, kad je posrijedi prodaja njezinih gnojiva, u najte\u017eem smislu te izlo\u017eenosti. Ali kad govorimo o ulaznim tro\u0161kovima i raznim utjecajima na vo\u0111enje tvornice, bilo joj je gore negoli bi bilo pod pretpostavljenim idealnim tr\u017ei\u0161nim odnosima. Ujedno je to prilika da se iznova uvjerimo kako intaktno tr\u017ei\u0161te definitivno ne postoji niti je mogu\u0107e, osim u sociopatskoj ma\u0161ti ekonomsko-liberalnih radikala. Utoliko je kutinska industrija bila za mnoge ono \u0161to se \u010desto simboli\u010dki naziva bankomatom, u smislu \u0161tetnog iscrpljivanja vrijednosti i njena otjecanja u nekom drugom i tre\u0107em smjeru. Petrokemija je bila osigura\u010d ekstraprofita za Inu, njezina najve\u0107eg dobavlja\u010da plina od kojeg se i prave umjetna gnojiva, tj. amonijak kao naj\u010de\u0161\u0107i im sastojak. Neprofitni mediji ispisali su na kilometre novinskih stupaca o parazitskom odnosu Ine prema Kutini, s obzirom da je hrvatska \u2013 potom i ma\u0111arska \u2013 naftna i plinska kompanija standardno napla\u0107ivala, tome svom drugom najve\u0107em klijentu, daleko najve\u0107u cijenu.<\/p>\n

Javno tr\u017ei\u0161tu, privatno dr\u017eavi<\/strong><\/p>\n

O tome je odlu\u010divala primarno dr\u017eava, te je Hrvatska unato\u010d posjedovanju zaliha plina koji teoretski pokriva dvije tre\u0107ine doma\u0107ih potreba, industriji zara\u010dunavala plin i do 20 posto skuplje nego \u0161to \u010dini npr. Austrija, zemlja bez svog plina. Ali, poznato je i da Austrija, pa i ve\u0107ina drugih zemalja EU-a, pa\u017eljivo subvencionira svoju poljoprivrednu proizvodnju i popratne joj djelatnosti, za razliku od Hrvatske koja ostaje na minimalnim uplitanjima. Nakon djelomi\u010dne liberalizacije tr\u017ei\u0161ta konkurentnim se pokazao PPD, ali to jo\u0161 uvijek ne mo\u017ee osigurati sve potrebe ozbiljnog poslovanja, da ne spominjemo zadnje namjere dobavlja\u010da. Kona\u010dno, dr\u017eava je klju\u010dni udarac Petrokemiji nanijela posredstvom privatnih banaka koje su na poduze\u0107e utjecale po dva principa, a me\u0111usobno suprostavljena.<\/p>\n

Banke u posjedu mirovinskih fondova u\u0161le su prvo u vlasni\u0161tvo nad Petrokemijom, da bi im dr\u017eava \u2013 sli\u010dno primjeru Ine s Ma\u0111arima \u2013 prepustila i neproporcionalno visok utjecaj na upravljanje tvornicom. Simultano, te iste banke su najednom ukinule kratkoro\u010dno i srednjoro\u010dno kreditiranje tvornice koje ona ina\u010de ne mo\u017ee kompenzirati, i to zbog nu\u017ene sezonske cikli\u010dnosti njezina poslovanja. Krediti su uvijek bilo uredno servisirani, ali banke su time dr\u017eavu otvoreno nagonile da privatizira ve\u0107inski paket dionica Petrokemije, ne obaziru\u0107i se na javnu potrebu raspolaganja strate\u0161kim industrijama. A da ne podsje\u0107amo kako su banke tu \u0161teto\u010dinsku, antidru\u0161tvenu rolu odigrale s platforme oktroiranog eksploatatora radni\u010dkih mirovina, o \u010demu smo ovdje ve\u0107 pisali<\/a> i ne\u0161to op\u0161irnije.<\/p>\n

No javni diskurs o Petrokemiji i mirovinskim fondovima zadan je privatnim interesom, kao \u0161to je npr. onaj Nenada Baki\u0107a, neko\u0107 dioni\u010dara Petrokemije i \u2013 paralelno, paradoksalno \u2013 medijskog komentatora gubitaka te tvornice. Istog onog Baki\u0107a koji je, sude\u0107i po medijskim uvidima<\/a>, sklon retu\u0161irati i svoje vlastite opservacije o, recimo, Agrokoru. Barem onda kad se takvi sumnjivi zagovori jednog burzovnog \u0161pekulanta, dakle, poka\u017eu tragikomi\u010dno neuspje\u0161nima i na obo\u017eavanome mu tr\u017ei\u0161tu. Baki\u0107ima je privatizacija isklju\u010divi ekonomski rezon, no ve\u0107i je problem \u0161to to zastupa i politi\u010dka elita. Dok se privatnom Agrokoru s tih pozicija oduvijek popu\u0161ta, na razne te\u0161ko probavljive na\u010dine, dr\u017eavnoj se Petrokemiji sistemati\u010dno navla\u010di lu\u0111a\u010dka ko\u0161ulja opisanoga proturje\u010dnog diktata i niza vatrogasnih intervencija. Po cijenu nekontrolirane propasti te industrije i njezinih radnika, umjesto da joj se bezrezervno pomogne, u interesu dru\u0161tva i naj\u0161ire doma\u0107e ekonomske slike. No takav bi program bio odr\u017eiv, a Petrokemija efikasna i isplativa, samo u sklopu preporo\u0111ene dr\u017eavne politike s dvije povla\u0161tene strate\u0161ke poluge u vidu jakog agrara i energetike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pri\u010du o kutinskoj Petrokemiji danas bi mo\u017eda bilo prikladno zapo\u010deti ovako: propao neslavno jedan veliki tajkun, propalo \u010ditavo njegovo carstvo pod bremenom rizi\u010dnih ulaganja i nagomilanih dugova…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17893,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[199],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-17890","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-industrija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17890","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17890"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17890\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36624,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17890\/revisions\/36624"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17893"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17890"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17890"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17890"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17890"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}