{"id":17869,"date":"2017-04-12T13:06:56","date_gmt":"2017-04-12T12:06:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17869"},"modified":"2017-04-12T14:06:55","modified_gmt":"2017-04-12T13:06:55","slug":"daleko-od-mogucnosti-elektricni-automobili-u-grckoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17869","title":{"rendered":"Daleko od mogu\u0107nosti: elektri\u010dni automobili u Gr\u010dkoj"},"content":{"rendered":"

Ima li trenutno dostupnijeg primjera za objasniti kako je politika za\u0161tite okoli\u0161a uvijek ekonomsko i socijalno pitanje<\/a>, a ne ono ograni\u010denja tehnolo\u0161kog razvoja, od apela gr\u010dkih poduzetnika iz domene prodaje elektri\u010dnih automobila? Oni su se nedavno po\u017ealili na indiferentnost gr\u010dke dr\u017eave prema fondovima EU namijenjenima ulaganju u zeleni transport, usprkos “svim naporima” u implementaciji zelenih politika u europsku industriju. Prema podacima gr\u010dkih poduzetnika, njihova zemlja jedna je od svega nekoliko \u010dlanica Unije koja nije uop\u0107e iskoristila ove fondove.<\/p>\n

Naime, gr\u010dki transport jo\u0161 uvijek masovno ovisi o fosilnim izvorima energije, u zaista prevelikom omjeru, najve\u0107em u EU, od \u010dak 98 posto. Poduzetnici odgovornost vide u inerciji same dr\u017eave i “nepravednim poreznim pravilima”. Takva pravila obi\u010dno su svjedokom velike disproporcije mo\u0107i u odnosu kapitala i rada<\/a>, a u ovom slu\u010daju i disproporcije mo\u0107i krupnog kapitala kojeg predstavljaju industrije fosilnih goriva naspram (ne)mo\u0107i manjih industrija poput zelenih. U kona\u010dnici, borba jedinih i drugih je za udio u tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

S obzirom na sve ve\u0107u dostupnost tehnolo\u0161kih rje\u0161enja, razloge za njihovu neadekvatnu implementaciju treba tra\u017eiti u politi\u010dko-ekonomskim uzrocima. Primjerice, cijena sve naprednijih litij-ionskih baterija koje su jo\u0161 donedavno ko\u0161tale 1000 dolara po kilovat satu, danas iznosi otprilike 350 dolara, a prema trendu pada cijene, uskoro \u0107e ko\u0161tati oko 125 dolara<\/a> (baterije elektri\u010dnih automobila \u010dinile su prije toga \u010dak 40 posto ukupne cijene proizvodnje). S obzirom na to, diljem planete, prodaja elektri\u010dnih automobila porasla je za 30 posto u 2016. godini u odnosu na samo godinu dana ranije. Tehnolo\u0161kih prepreka dakle ima sve manje.<\/p>\n

Tehnologija vs. ekonomija<\/strong><\/p>\n

No, da su tehnolo\u0161ke prepreke jedini kriterij, prodaja elektri\u010dnih automobila u Gr\u010dkoj bi rasla proporcionalno rastu u zemljama bez ekonomskih problema, kao \u0161to je primjerice slu\u010daj Norve\u0161ke (usprkos tome \u0161to ova zemlja nije formalno \u010dlanica EU, statistike o dvije zemlje su sumjerljive zbog metodolo\u0161ke uskla\u0111enosti) ina\u010de europske predvodnice u broju elektri\u010dnih automobila. Tako Norve\u0161ka<\/a> s populacijom od otprilike 5 milijuna ljudi (dvostruko manja od populacije Gr\u010dke koja broji oko 11 milijuna) 2017. godine ima 100.000 elektri\u010dnih automobila, s tendencijom rasta, pri \u010demu je \u010dak 40 posto novoregistriranih automobila elektri\u010dno. Prema analizama europskog tr\u017ei\u0161ta automobilima<\/a> 2014. godine \u010dak 12 posto automobila na norve\u0161kim ulicama koristilo je kao pogon elektri\u010dnu bateriju (ne ra\u010dunaju se hibridi, automobili na plin, ni plug-in<\/em> hibridi), dok je u istom periodu u krizom razapetoj Gr\u010dkoj njihov broj iznosio svega 0,2 posto. Pitanje za\u0161to, samo je prividno, odgovor je kristalno jasan: ekonomski standard i kupovna mo\u0107<\/a>. Nezaposlenost u Gr\u010dkoj iznosi 23 posto, dok je 44 posto osoba u dobi od 15 do 25 godina nezaposleno (osobe koje prvi put kupuju auto), a petina ih nema pristup telefonu ili grijanju, pri \u010demu u ekstremnom siroma\u0161tvu<\/a> \u017eivi \u010dak 15 posto ljudi, \u0161to je ogroman porast u odnosu na 2 posto koliko ih je u takvim uvjetima \u017eivjelo 2009., samo nekoliko godina ranije.<\/p>\n

\u010cak i kad bi gr\u010dka dr\u017eava bila uspje\u0161na u “povla\u010denju” sredstava europskih fondova u podru\u010dju elektri\u010dnih automobila, problem kojeg nije mogu\u0107e lako prevazi\u0107i je jasna \u010dinjenica da ljudi u Gr\u010dkoj nemaju sredstava za kupnju novih, ekolo\u0161kih, elektri\u010dnih automobila. Pretpostavka da bi Grci, iz razloga poput “mentaliteta” radije \u0161tetili okoli\u0161u fosilnim gorivima, nego dodatno \u0161tedjeli implementacijom zelenih politika, nije produktivna, ni\u0161ta ne obja\u0161njava i ne rje\u0161ava problem. Kupovna mo\u0107 ne mo\u017ee se rije\u0161iti ekolo\u0161kim preodgojem ljudi. Kao i u drugim resorima i ovdje je to pitanje bazi\u010dne infrastrukture. Kao \u0161to ljudi u Hrvatskoj, usprkos subvencijama za energetsku obnovu fasada ne povla\u010de ta sredstva masovno, jer se radi o skupim zahvatima, prosje\u010dnom hrvatskom radniku i dalje te\u0161ko dostupnima. Jednostavno, 60 posto od ukupne cijene obnove koju i dalje moraju sami namaknuti hrvatskom je radniku skupo. U situaciji \u017eestokog siroma\u0161tva, ekolo\u0161ke politike nemaju \u0161anse postati masovnima i u\u010dinkovitima dok ih se ne prihvati kao socio-ekonomska pitanja, a ne tehnolo\u0161ka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ima li trenutno dostupnijeg primjera za objasniti kako je politika za\u0161tite okoli\u0161a uvijek ekonomsko i socijalno pitanje, a ne ono ograni\u010denja tehnolo\u0161kog razvoja, od apela gr\u010dkih poduzetnika iz domene prodaje elektri\u010dnih automobila? Oni su se nedavno po\u017ealili na indiferentnost gr\u010dke dr\u017eave prema fondovima EU namijenjenima ulaganju u zeleni transport, usprkos “svim naporima” u implementaciji zelenih […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17870,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-17869","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17869","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17869"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17869\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17885,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17869\/revisions\/17885"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17870"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17869"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17869"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17869"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17869"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17869"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17869"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17869"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}