Europska redukcija politike zaustavljanja klimatskih promjena samo na znanost, ekonomiju i tehni\u010dka pitanja te ignoriranje ovog problema kao dru\u0161tvenog i politi\u010dkog, rezultira kontradiktornim politikama koje mo\u017eda donose prednosti kompanijama centra Unije, ali \u0161tete ekonomijama i dru\u0161tvima zemalja periferije.<\/p>\n
Da se radi o planskom ignoriranju politi\u010dke dimenzije vidi se i iz brojnih primjera igre optu\u017eivanja u kojoj se izbjegava dati odgovor na krucijalno socio-ekonomsko<\/a> pitanje: ako industrijama periferije ugasimo ugljen i plinovode, kako \u0107e one dalje vr\u0161iti proizvodnju? \u0160tovi\u0161e, ovo pitanje ne samo da se izbjegava postaviti u okvire utjecaja politika na dru\u0161tvo, ve\u0107 se oblikuje kao voluntaristi\u010dko, u kojem pojedine, “bezobrazne” i “neosvije\u0161tene” zemlje poput Poljske, a sad i \u0160panjolske<\/a> i Gr\u010dke, odbijaju prihvatiti pojedine odredbe Pari\u0161kog klimatskog sporazuma.<\/p>\n Posljednji takav primjer je rezultat sastanka kompanija na europskoj razini kada su sve osim onih iz Gr\u010dke i Poljske potpisale<\/a> obe\u0107anja o smanjenju CO2 emisija s ciljem sprje\u010davanja negativnih posljedica klimatskih promjena. Obe\u0107anje da nakon 2020. ne\u0107e vi\u0161e ulagati u energane na ugljen potpisalo je 26 od 28 zemalja EU (uklju\u010duju\u0107i Veliku Britaniju).<\/p>\n Ugljen, plin i obnovljivi izvori<\/strong><\/p>\n No, ugljen je i historijski promatrano oduvijek bio va\u017ean energetski resurs u Europi, osim \u0161to je potaknuo industrijsku revoluciju, igrao va\u017enu ulogu u nastanku i snazi sindikata, \u010dinio je energetsku podlogu za stvaranje prete\u010de EU, Ekonomske zajednice za ugljen i \u010delik. Te\u0161ko dakle, da se dru\u0161tveno politi\u010dka va\u017enost ugljena u Europi mo\u017ee olako zaobi\u0107i. Pa ipak, to se \u010dini.<\/p>\n Za\u0161to ove zemlje nisu potpisale tra\u017eene odredbe jasno je ako se problem sagleda iz dru\u0161tvene perspektive, pa tako analiza va\u017enosti ugljena za zaposlenost u Gr\u010dkoj otkriva da u pokrajini Makedoniji, bogatoj lignitom, zaposlenost ovisi o ugljenu. Krizom devastirana Gr\u010dka ne mo\u017ee dopustiti gubitak niti jednog radnog mjesta, a ulaganja potrebna za kompenzaciju odustajanja od ugljena iznose oko 2,3 milijarde eura u periodu do 2030. godine. S druge strane, u Poljskoj, 90 posto opskrbe elektri\u010dnom energijom ovisi o ugljenu. U situaciji kad \u0107e zbog Sjevernog toka 2<\/a> ova zemlja izgubiti ruske plinovode, izbora gotovo da i nema. Poljska ovisi o ugljenu i plinu<\/a>.<\/p>\n Kad se ovome pridoda analiza politika<\/a> obnovljivih izvora energije i \u0161to EU \u010dini<\/a> po tom pitanju, dijagnoza postaje jasna, a njezina impotentnost nimalo ne iznena\u0111uje. Usprkos velikim rije\u010dima o obnovljivim izvorima energije, EU i dalje svojim zakonima onemogu\u0107ava br\u017ei i u\u010dinkovitiji prijelaz ku\u0107anstava ali i industrije na obnovljive izvore energije. I ne radi se vi\u0161e o tehni\u010dkom pitanju, ve\u0107 politi\u010dkom<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Europska redukcija politike zaustavljanja klimatskih promjena samo na znanost, ekonomiju i tehni\u010dka pitanja te ignoriranje ovog problema kao dru\u0161tvenog i politi\u010dkog, rezultira kontradiktornim politikama koje mo\u017eda donose prednosti kompanijama centra Unije, ali \u0161tete ekonomijama i dru\u0161tvima zemalja periferije. Da se radi o planskom ignoriranju politi\u010dke dimenzije vidi se i iz brojnih primjera igre optu\u017eivanja u […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17822,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[128,243],"theme":[457,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-17821","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-energetika","tag-eu","theme-klima","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17821","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17821"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17821\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17824,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17821\/revisions\/17824"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17822"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17821"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17821"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17821"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17821"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17821"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17821"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17821"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}