{"id":1782,"date":"2014-07-17T07:00:37","date_gmt":"2014-07-17T06:00:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1782"},"modified":"2021-02-25T11:06:28","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:28","slug":"mracna-strana-makedonskog-tekstilnog-raja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1782","title":{"rendered":"Mra\u010dna strana makedonskog \u201ctekstilnog raja\u201d"},"content":{"rendered":"

Seljenje pogona tekstilne i srodnih industrija sa Zapada na Istok \u010desto se zaustavi upravo na Balkanu. Makedonija je jedna od omiljenih destinacija za izmje\u0161tanje tekstilne industrije. \u0160to razvoj tekstilne industrije donosi radnicama zemalja europske periferije?<\/strong><\/p>\n

Republika Makedonija je, zajedno s Bugarskom, Gr\u010dkom, Albanijom i Srbijom, oduvijek njegovala tradiciju proizvodnje odje\u0107e visoke kvalitete. Ovo je bilo jasno izra\u017eeno u vrijeme kada je Makedonija bila dio SFRJ \u2013 kada su tvornice bile u dru\u0161tvenom vlasni\u0161tvu, kada se tekstilna industrija u Makedoniji kretala k vrhuncu razvoja, te bilje\u017eila 64.361 zaposlenu radnicu<\/a>. I u Makedoniji su u tekstilnoj industriji tradicionalno uglavnom radile \u017eene. Me\u0111u najpoznatijim makedonskim tekstilnim tvornicama u SFRJ bile su \u201cPelister\u201d i \u201cBitolateks\u201d u Bitoli, \u201cTeteks\u201d u Tetovu, \u201cAstibo\u201d i \u201cMakedonka\u201d u \u0160tipu itd. U Jugoslaviji, nadnica tekstilnih radnica bila je na istoj razini kao nadnice u drugim, presti\u017enim profesijama, poput u\u010ditelja, odvjetnika itd. Neke od ovih tvornica \u010dak su imale zasebne zdravstvene institucije i dje\u010dje vrti\u0107e. Zdravstveno i mirovinsko osiguranje bili su kvalitetno organizirani i pokrivali su sve potrebe radnika, dok je istovremeno radno zakonodavstvo predvi\u0111alo osmosatno radno vrijeme, a rad na pola radnog vremena bio je ograni\u010den na 4 sata. Svi prekovremeni sati su se dodatno pla\u0107ali, kao i rad za praznike, vikendom itd… Starije generacije socijalisti\u010dkog se vremena prisje\u0107aju uz religiozne izreke poput: \u201cU ta je vremena Bog hodao me\u0111u ljudima\u201d.<\/p>\n

Me\u0111utim, idili\u010dna vremena za radni\u010dku klasu su zavr\u0161ila. Stvari su danas potpuno obrnute, a Makedoniju se smatra jednom od zemalja gdje je mogu\u0107e prebacivanjem proizvodnje pove\u0107ati dobit. Proces tranzicije iz socijalizma u kapitalizam obilje\u017een kriminalnom i munjevitom privatizacijom nagovijestio je dominaciju slobodnog tr\u017ei\u0161ta i kapitalisti\u010dkih vrijednosti progla\u0161avaju\u0107i pritom radni\u010dka prava svojim najve\u0107im neprijateljem. Ove dru\u0161tveno-politi\u010dke promjene najve\u0107i su uzrok radikalne erozije prava i standarda radnika i radnica zaposlenih u tekstilnoj i ko\u017enoj industriji. Pritisak na nadnice, poduzetni\u010dke povlastice, izmjene zakona na korist poduzetnika i \u0161tetu radnika mjere su kojima Makedonija poku\u0161ava privu\u0107i strane investicije.<\/p>\n

Jeftin rad i strane investicije<\/strong><\/p>\n

Sudjeluju\u0107i tako na konferenciji u Zagrebu ove godine, slu\u010dajno sam u hrvatskim dnevnim novinama pro\u010ditao veliki naslov: \u201cPretvorit \u0107u Makedoniju u tekstilni raj\u201d. Izjava je to velikog turskog biznismena iz VeiBo Group Association, koji dalje u intervjuu<\/a> govori o svojim planovima da investira dio kapitala u Makedoniju, jer ova zemlja ima odli\u010dne uvjete za razvoj tekstilnog sektora. Na prvo sam \u010ditanje bio pone\u0161to zapanjen vijestima, no na drugi pogled i iz perspektive ostvarivanja profita, stvari su bile logi\u010dne. Makedonija je uvela minimalne zakonske pla\u0107e kao posljednja zemlja u regiji. Pritom su minimalci u Makedoniji najni\u017ei u regiji, te iznose 8.800 dinara odnosno 143 eura. Minimalna pla\u0107a u Bosni i Hercegovini je 151 euro, u Albaniji 160 eura, dok je na Kosovu 170 eura. Gr\u010dki minimalac od 683 eura, \u010dini se s druge strane svjetlosnim godinama daleko.<\/p>\n

Zakonskoj odredbi o minimalnim pla\u0107ama unato\u010d, u Makedoniji mnogi ne primaju \u010dak ni punu minimalnu pla\u0107u. Kad se o tekstilnoj i ko\u017enoj industriji radi, zakoni kao da ne vrijede. Prema podacima iznesenima u publikaciji Stiched up<\/a> koju je izdala organizacija Clean Clothes Campaign, a koja se bavi ostvarivanjem pravednih radnih uvjeta u ovim industrijama, tekstilna i ko\u017ena industrija u u Makedoniji 2012. godine zapo\u0161ljavale 7.75% (ili 37.127 osoba) od ukupnog broja zaposlenih u zemlji. U ovim je industrijama najni\u017ea pla\u0107a zajam\u010dena zakonom te iznosi 7.500 dinara odnosno 121 euro. U praksi me\u0111utim, radnice \u010desto ne dobivaju \u010dak ni ovaj zakonom zajam\u010den minimum. Dapa\u010de, evidentirani su slu\u010dajevi u kojima poslodavac isplati radnici puni iznos pla\u0107e, no potom tra\u017ei od nje da mu vrati dio novca.<\/p>\n

Zakoni koji \u0161tite kapital<\/strong><\/p>\n

O\u010dekivali bismo da poslodavac koji bi bio uhva\u0107en u ovakvom postupku kr\u0161enja zakona za to trpi sankcije. Prema zakonu<\/a> u Hrvatskoj, primjerice, financijska sankcija predvi\u0111ena za poslodavce koji ne isplate minimalnu pla\u0107u radnici ili radniku iznosi od 6.000 do 13.150 eura za pravne osobe ili 920 do 1.315 za fizi\u010dke osobe, a visina kazne se mo\u017ee pove\u0107ati ovisno o broju radnika koji nisu primili minimalnu pla\u0107u.<\/p>\n

U Makedoniji, me\u0111utim, kazna za ovu vrstu kr\u0161enja zakona svodi se na poziv na edukaciju, za \u201ckapitalisti\u010dku\u201d emancipaciju. Ova edukativno-pedago\u0161ka mjera propisuje se odraslim ljudima: \u010detrdesetgodi\u0161njim ili pedesetgodi\u0161njim poslodavcima. Pretpostavka je, \u010dini se, da poslodavci ne ispla\u0107uju pune pla\u0107e ne radi toga \u0161to \u017eele na ra\u010dun radnica ostvariti \u0161to ve\u0107i profit za sebe, nego jer su neobrazovani. Stoga se valjda ovakvim edukacijama poku\u0161ava posti\u0107i da poslodavci progledaju i u\u010dine velike prekretnice u svojim \u017eivotima, te na u\u0161trb logike kapitalizma, i nu\u017enosti ostvarivanja profita, po\u010dnu radnice po\u0161teno pla\u0107ati. Premda se ovakvo stajali\u0161te mo\u017ee oprostiti obi\u010dnim ljudima koji ne moraju razumjeti logiku kapitalizma, isto se nikako ne mo\u017ee oprostiti zakonodavcima i dr\u017eavi.<\/p>\n

Blago postavljeno zakonodavstvo omogu\u0107ava poslodavcima da dva put prekr\u0161e zakon \u2013 tek pri drugom kr\u0161enju zakona poslodavac mo\u017ee dobiti kaznu u iznosu od 6.000 eura. Me\u0111utim, otkako je zakon uveden, pa do danas, niti jedan poslodavac nije financijski sankcioniran za ovu vrstu prijestupa. Postoji mno\u0161tvo neslu\u017ebenih trikova za zaobila\u017eenje radni\u010dkih prava. S druge strane, \u010dak i usprkos blagom zakonodavstvu i neprestanom pritisku \u0161efova, dokumentirano je i mno\u0161tvo usmenih i pismenih prijava za kr\u0161enja prava radnika. Jedan od recentnih slu\u010dajeva pismo<\/a> je radnice u tekstilnoj industriji JSC, potpisano inicijalima \u201cF.M.\u201d, u kojem se dokumentira kako tehni\u010dki supervizor vrije\u0111a fizi\u010dki izgled radnica, govori o njihovim seksualnim \u017eivotima, predbacuje im nesposobnost itd. Nadle\u017eni inspektorat ne obavlja svoj posao. Usprkos prijavama, sankcije za zlostavljanje radnica na poslu neprestano izostaju.<\/p>\n

Premje\u0161tanje proizvodnje<\/strong><\/p>\n

Rast nadnica u Zapadnoj Europi i otvaranje isto\u010dnih tr\u017ei\u0161ta rada koja su imala znatno jeftiniju radnu snagu\u00a0prema Zapadu potaknula su seljenje tekstilne i srodnih industrija u sve isto\u010dnije i sve ju\u017enije zemlje. Kada je Gr\u010dka pristupala Europskoj uniji, zbog raznih carinskih, trgovinskih i ostalih uvjeta, tekstilni pogoni ponovno su se po\u010deli izmje\u0161tati tra\u017ee\u0107i jo\u0161 povoljnija tr\u017ei\u0161ta jeftinom radnom snagom. Neke od gr\u010dkih tvornica izmje\u0161tene su u Aziju, dok su druge preseljene u Makedoniju. Upravo je u tom trenutku Makedonska vlada, u znak dobrodo\u0161lice, poni\u0161tila progresivno oporezivanje uvedeno 2006. godine, prema kojemu je oporezivanje podijeljeno na tri stupnja: 15%, 18% i 24%. Naredne, 2007. godine, uvedena je porezna stopa od 12%, koja je sljede\u0107e godine smanjena na 10% i to je porezna stopa stopa koja je na snazi i danas. \u0160tovi\u0161e, ovdje treba dodati da je Global Economy Forum objavio da je Makedonija jedna od najboljih destinacija u svijetu za premje\u0161tanje tvornice, jer tvrtke ondje pla\u0107aju najmanje poreze dr\u017eavi. Dakle, ne samo na Balkanu i u Europi, nego u svjetskim razmjerima. Geografska bliskost zemljama centra Europe koje su primarna destinacija odje\u0107e proizvedene na Balkanu tako\u0111er je dodatan razlog privla\u010dnosti Makedonije investitorima u tekstilnu industriju.<\/p>\n

Me\u0111utim, sve te potencijalne privilegije za investitore radnicama tekstilne industrije ne osiguravaju nikakvu nadu u bolje radne uvjete. Prema Dr\u017eavnom statisti\u010dkom uredu<\/a> pro\u0161le je godine prosje\u010dna neto pla\u0107a u tekstilnoj industriji iznosila 11.067 dinara ili 179 eura, me\u0111utim, ve\u0107ina zaposlenih u ovoj industriji zara\u0111uje mjese\u010dno izme\u0111u 100 i 150 eura. U usporedbi s prosje\u010dnom makedonskom pla\u0107om koja iznosi 340 eura ili s pla\u0107ama od 772 eura u dobro pla\u0107enim sektorima, poput zra\u010dnog transporta, tekstilna industrija je na samom dnu.<\/p>\n

Polo\u017eaj radnica zaposlenih u tekstilnoj industriji u Makedoniji lo\u0161iji je i u usporedbi s drugim zemljama regije. To je jasno iz usporedbe makedonskih pla\u0107a s onima u tekstilnom sektoru u Hrvatskoj<\/a>, gdje je stvarna pla\u0107a iznosi prosje\u010dno 330 eura, ili Sloveniji, gdje je osnovna stopa minimalne pla\u0107e za tekstilne radnice 600 eura.<\/p>\n

Dvostruko potla\u010divanje radnica<\/strong><\/p>\n

Uzmemo li u obzir da je mjese\u010dna potro\u0161a\u010dka ko\u0161arica<\/a> u o\u017eujku 2014. za \u010detvero\u010dlanu obitelj iznosila 32.133 dinara, dakle 519 eura mjese\u010dno, ne bi nas trebalo \u010duditi \u0161to su mnogi radnici tekstilne industrije s prosje\u010dnom pla\u0107om od 179 eura, uz posao u tvornici, primorani na tra\u017eenje dodatnih poslova (obi\u010dno u poljoprivredi: uzgoju duhana, povr\u0107a i vo\u0107a) kako bi pre\u017eivjeli. Nadalje, u zemlji u kojoj je stopa nezaposlenosti 30%, radnici se trude zadr\u017eati i lo\u0161a radna mjesta (na kojima su poni\u017eavani, maltretirani, rade pod stresom, bez pla\u0107enih prekovremenih) jer je novo radno mjesto gotovo nemogu\u0107e dobiti. Pa \u010dak i kad pla\u0107e kasne dva, tri ili \u010dak pet mjeseci, radnici se ne prestaju nadati da \u0107e pla\u0107e u jednom trenutku ipak sti\u0107i.<\/p>\n

Situacija je osobito te\u0161ka \u017eenama, a 86,5% zaposlenih u makedonskoj tekstilnoj industriji \u010dine \u017eene. Nagla\u0161avam rodni faktor, jer uz sve spomenute uvjete rada u tekstilnoj industriji, patrijarhat dodatno osjetno ote\u017eava \u017eivot \u017eena u Makedoniji kroz ve\u0107 uspostavljenu polarizaciju rodnih uloga u kojima se o\u010dekuje da \u017eena obavlja najve\u0107i dio ku\u0107anskog rada. Ona \u010disti, kuha, posve\u0107ena je majka i dobra supruga. Uza sve to, na poslu je poni\u017eena i zlostavljana radnica \u010dija \u0107e pla\u0107a mo\u017eda sti\u0107i (a ako stigne nije dovoljna), a mo\u017eda i ne\u0107e. Premda se situacija po pitanju emancipacije \u017eena donekle mijenja, one su i dalje diskriminirane i gurane u sferu doma, izvan sfere javnog i dru\u0161tvenog. U tre\u0107em tromjese\u010dju prethodne godine 60,5% ukupne radno aktivne mu\u0161ke populacije bilo je zaposleno, dok je postotak zaposlenih \u017eena iznosio 39,5%. Poslovi koje \u017eene rade \u010desto su nesigurni, privremeni i lo\u0161e pla\u0107eni.<\/p>\n

Uz male pla\u0107e, dr\u017eava je tako\u0111er prepreka u sindikalnom organiziranju i ostvarivanju osnovnog ustavnog prava na \u0161trajk. U Makedoniji radnici ne mogu legalno organizirati \u0161trajk ako nisu u sindikatu. A \u010dak i ako uspiju organizirati \u0161trajk, on mo\u017ee po\u010deti tek kada se pokrene procedura mirenja, za koju nema propisanog vremenskog okvira. Poslodavac dakle mo\u017ee odga\u0111ati mirenje u nedogled.<\/p>\n

Ovakvu atmosferu dodatno podgrijava sveprisutni nacionalizam na kojeg nisu imuni ni veliki sindikati koji na ovako postavljenoj pozornici postaju instrumenti politi\u010dkih elita. Jaki sindikat koji bi se kvalitetno zalagao za prava tekstilnih radnica u Makedoniji ne postoji. Radnice su prepu\u0161tene samovolji vlasnika tvornica, a dr\u017eava se pravi kao da ni\u0161ta od toga nije njezin problem.<\/p>\n

S engleskog prevela Milena Ostoji\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Republika Makedonija je, zajedno s Bugarskom, Gr\u010dkom, Albanijom i Srbijom, oduvijek njegovala tradiciju proizvodnje odje\u0107e visoke kvalitete…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1786,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[125],"theme":[455],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[141],"class_list":["post-1782","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-investicije","theme-rad","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1782","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1782"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1782\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36861,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1782\/revisions\/36861"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1786"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1782"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1782"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1782"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1782"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1782"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1782"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1782"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}