{"id":17787,"date":"2017-04-07T07:00:06","date_gmt":"2017-04-07T06:00:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17787"},"modified":"2021-02-25T10:58:45","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:45","slug":"federalizacija-kao-klasni-potez","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17787","title":{"rendered":"Federalizacija kao klasni potez"},"content":{"rendered":"

Politi\u010dki projekt Dragana \u010covi\u0107a i ostalih “autenti\u010dnih predstavnika” hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini – \u0161vercanje tre\u0107eg entiteta u ruhu eurointegracija – zadobiva sve jasnije konture. Stje\u010de se europska podr\u0161ka, koriste se nepovoljne okolnosti u kojima se nalazi stranka Bakira Izetbegovi\u0107a, a akademska elita punom parom radi na izmi\u0161ljanju tradicije.<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to smo ve\u0107 ranije na na\u0161im stranicama<\/a> komentirali, unato\u010d manjim zastojima i uz svesrdni “poguranac” Republike Hrvatske, put prema tre\u0107em entitetu kao formalnom rje\u0161enju politi\u010dkog polo\u017eaja Hrvata u BiH, te\u010de po planu. Sredinom velja\u010de narativ koji se posljednjih godinu dana “uvla\u010di” u sve iskaze o budu\u0107em ustavnom rje\u0161enju bosanskohercegova\u010dkog gordijskog \u010dvora, dobiva i svoju europsku legitimaciju kroz izvje\u0161taj rumunjskog zastupnika u Europskom parlamentu Cristiana Dan Preda. Europski parlament je time usvojio rezoluciju u kojoj se izrijekom spominje “federalizacija” kao princip budu\u0107eg ure\u0111enja Bosne i Hercegovine, \u0161to je s jedne strane nastavak na rezoluciju<\/a> iz 2013.\u00a0kojom se tra\u017eila reforma ustavnog ure\u0111enja i njegovo “pojednostavljenje”, a s druge strane voda na mlin hrvatskoj politi\u010dkoj eliti koja kroz svoje kanale promovira federalizaciju kao zaobilazni put do tre\u0107eg entiteta.<\/p>\n

U kontekstu uvijek \u017eivahne dnevne politike, ovaj slijed doga\u0111aja izazvao je promptnu reakciju bo\u0161nja\u010dke politi\u010dke elite. Rezolucijom na rezoluciju: Predstavni\u010dki dom Parlamenta Federacije BiH je na zasjedanju u o\u017eujku, na prijedlog zastupnika Damira Ma\u0161i\u0107a iz SDP-a, jednoglasno podr\u017eao zaklju\u010dke<\/a> kojima se osu\u0111uje rezolucija Europskog parlamenta i daljnje etno-teritorijalno komadanje zemlje. Zaklju\u010dci su izglasani bez glasova predstavnika HDZ-a BiH, odnosno Hrvatskog narodnog sabora kao koalicije i paralelne institucije hrvatskih stranaka u BiH. Me\u0111utim, kao i u slu\u010daju rezolucije Europskog parlamenta, rije\u010d je o dokumentima plitkog politi\u010dkog udaha i kratkog izdaha, koji samo nazna\u010duju odre\u0111ene tendencije, ali ne i kona\u010dna rje\u0161enja koji ovise o geopoliti\u010dki i vremenski \u0161irem kontekstu. Pogotovo u dr\u017eavi permanentne krize koja je u zadnje vrijeme predstavljena kroz sliku stalnog pada vladaju\u0107e koalicije, kako na razini dr\u017eave, Federacije, tako i pojedina\u010dnih kantona. U takvom slobodnom padu, rezolucije su tek jedna od mjernih stanica. Jer, kako smo odavno nau\u010dili u slu\u010daju BiH, me(h)kane politi\u010dke koalicije postoje tek formalno, a prava politika se vodi na marginama, na sijelima i sajmi\u0161tima uz monitoring predstavnika centra.<\/p>\n

Sajam (politi\u010dke) ba\u0161tine<\/strong><\/p>\n

Jedno od takvih mjesta je svakako, punim imenom: Me\u0111unarodni sajam gospodarstva u Mostaru, koji je i ove godine bio \u0161tacija za balkansku politi\u010dku elitu, a onda i mjesto jednog od tih dogovora s “ve\u0107om politi\u010dkom te\u017einom”. Jedino \u0161to je u medijima upam\u0107eno sem protokolarnih podbadanja<\/a> izjava je Bakira Izetbegovi\u0107a da \u0107e pomo\u0107i Hrvatima da imaju svoje autenti\u010dne predstavnike u vlasti, \u0161to bi zna\u010dio pristanak na ustavne promjene u skladu s apetitima predsjednika HDZ-a BiH Dragana \u010covi\u0107a \u2013 odnosno stvaranje hrvatske federalne i(li) izborne jedinice koja bi HDZ-u BiH omogu\u0107ila nastavak neometane hegemonije bez mogu\u0107nosti ponavljanja “slu\u010daja Kom\u0161i\u0107” i oduzimanja dijela vlasti. Kako je do idu\u0107ih izbora ostalo jako malo, tek godinu i pol, a politi\u010dka budu\u0107nost Bakira Izetbegovi\u0107a kao nu\u017enog partnera, vrlo neizvjesna, Dragan \u010covi\u0107 ulazi u foto-fini\u0161 svoga projekta. A projekt je na prvi pogled, vrlo jednostavan: da u \u0161to kra\u0107em roku iskoristi situaciju u kojoj na svojoj strani ima drugog bo\u0161nja\u010dkog lidera \u2013 Fahrudina Radon\u010di\u0107a te uz asistenciju, revizijom, i rastrojavanjem stranke, ranjenog, Bakira Izetbegovi\u0107a, osigura ustavni aran\u017eman koji \u0107e omogu\u0107iti realizaciju tre\u0107eg entiteta.<\/p>\n

U paralelnom traku u kojem ta trojica \u010delnika funkcioniraju i kao menad\u017eeri vlastitih politi\u010dkih stranaka, a ne samo “autenti\u010dni predstavnici” etnija, proces se odvija po planu \u2013 zakoni koje je HDZ stopirao u federalnom parlamentu a ticali su se “prava” interesnih skupina vezanih uz HDZ BiH (kladioni\u010darski lobi) ili pak nadle\u017enosti kantona (HDZ-u je u interesu da kantoni imaju pove\u0107ane nadle\u017enosti nau\u0161trb centralizirane Federacije) na kraju su ili povu\u010deni ili pro\u0161li s HDZ-ovim amandmanima. To zna\u010di da je u tom traku teren ne\u0161to prohodniji i o\u010di\u0161\u0107eniji, iako SDA \u2013 odnosno Bakir Izetbegovi\u0107 \u2013 kao nu\u017eni partner na tom putu trpi sve ve\u0107e kritike “gra\u0111anske ljevice” koja ga otvoreno optu\u017euje za “ustupke” HDZ-u. A kako je Izetbegovi\u0107eva pozicija u vlastitoj stranci na klimavim nogama, ovakav vanjski pritisak \u010covi\u0107evu situaciju dodatno ote\u017eava, odnosno tra\u017ei ubrzavanje djelovanja na svim paralelnim trasama puta prema tre\u0107em entitetu.<\/p>\n

Klasna formacija<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, ove nazna\u010dene procedure, odnosno “politi\u010dki dijalog” s predstavnicima Bo\u0161njaka i birokratsko-juridi\u010dko \u010di\u0161\u0107enje \u0161ute i spremanje terena za ukazanje tre\u0107eg entiteta, skrivaju pravu sr\u017e \u010covi\u0107eva projekta. On nije narodni, niti nacionalno-emancipiraju\u0107i, kako se \u017eeli predstaviti, nego prije svega \u2013 klasni. On slu\u017ei kao osiguranje permanentne i potpune vlasti odre\u0111ene politi\u010dke elite, ali i kao konstitucija, bit \u0107emo slobodni re\u0107i \u2013 hercegova\u010dke gra\u0111anske klase, odnosno njenog jezika, njenih stremljenja i \u017eudnji novonastale klase. Uzmimo samo zadnji od primjera koji to mo\u017eda najbolje do\u010daravaju. Rije\u010d je o znanstvenom i stru\u010dnom skupu nazvanom Hrvati BiH \u2013 nositelji europskih vrijednosti<\/em>?, odr\u017eanom u Neumu sredinom o\u017eujka.<\/p>\n

Skup je zami\u0161ljen kao mjesto okupljanja politi\u010dke i akademske elite koja bi svojim simboli\u010dkim kapitalom i ekspertizom dala svojevrsnu legitimaciju politi\u010dkih procedura i in\u017eenjeringa \u010diji je kona\u010dni cilj federalizacija BiH kao naj-seksi koncept na trenutnoj burzi ideja u Hercegovini. Kako to obi\u010dno biva, nijedan potez politi\u010dke elite Hrvata u BiH, pa \u010dak ni onaj koji se predstavlja kao nacionalno-emancipatoran i euro-integrativan, ne mo\u017ee pro\u0107i bez tutorstva majke, odnosno Republike Hrvatske. RH su ovaj put predstavljali predsjednica i ministar vanjskih poslova, uz \u010delnike akademskih institucija, upotpunjuju\u0107i sladunjavu sliku djeteta koje \u0107e se osoviti na noge, otr\u010dati u krilo majke, a onda biti suvereno predano u ruke stare majke \u2013 Europe. Pritom infantilizacija Hrvata u BiH nije puki diskriminatorni trop i stilska ekshibicija, nego doista status koji posljednjih dvadeset i ne\u0161to godina (p)odr\u017eavaju na\u0161i “autenti\u010dni predstavnici”, odnosno HDZ BiH kao temeljna stranka.<\/p>\n

Izmi\u0161ljanje tradicije<\/strong><\/p>\n

No da bi dijete funkcioniralo u novom svijetu, odnosno Europi, mora znati govoriti. Mora nau\u010diti jezik, prevoditi ga i \u0161iriti me\u0111u narodom. Tako da je ovaj skup osim simboli\u010dke legitimacije odre\u0111ene politike, poslu\u017eio i kao mjesto konstitucije odre\u0111enog jezika, u\u010denje i prevo\u0111enje birokratskog jezika Europske unije, njenih vrijednosti i ideologema kojima \u0107e se slu\u017eiti u daljnjim poslovima, prilagodbama i direktivama koje \u0107e provoditi doma\u0107e elite. Ili rije\u010dima povjesni\u010darke Sarah Mazae, postojanje odre\u0111enih dru\u0161tvenih skupina oblikuje jezik, odnosno, “da bi skupina mogla preuzeti ulogu dru\u0161tvenog i politi\u010dkog aktera, ona prvo mora imati pri\u010du ili pri\u010de o sebi”. I to se upravo doga\u0111a sa hercegova\u010dkom elitom koja u\u010di novi jezik, ali i konstituira jezik o sebi kao nositelju europskih vrijednosti jo\u0161 od renesanse i humanizma \u0161to je prva to\u010dka nemu\u0161to napravljenih zaklju\u010daka skupa<\/a>, a istovremeno i \u0161kolski primjer izmi\u0161ljene tradicije.<\/p>\n

Taj EU-kreolski jezik stvara, kako u zaklju\u010dcima stoji “hrvatska politi\u010dka, akademska i stru\u010dna elita”, a zapravo klasa privilegiranih koja \u0107e tako simboli\u010dki i prakti\u010dno zape\u010datiti politi\u010dke procese koji joj osiguravaju ve\u0107u tuzemnu dru\u0161tvenu mo\u0107, a vani – sudjelovanje u EU-birokraciji i procesu prilagodbe. Jednako tako, taj jezik ima i svrhu mistifikacije nove stvarnosti u kojoj \u0107e, ako se provede novi ustavni aran\u017eman, odnosno federalizacija, “etnonacionalizam poprimati odlike demokratskog i liberalnog nacionalizma, te poticati razvoj multikulturalnog i interkulturalnog gra\u0111anstva”, kako u ne\u0161to starijem tekstu pi\u0161e aktivni u\u010desnik skupa, Ivan Vukoja. Drugim rije\u010dima, dogodit \u0107e se europeizacija i liberalizacija na\u0161eg, ina\u010de odbojnog, nacionalizma. Barem kroz jezik.<\/p>\n

Teza po kojoj \u0107e se politi\u010dki pluralizam, demokracija, europska politi\u010dka kultura, ekonomski i svaki drugi razvoj nastupiti tek kad se rije\u0161e nacionalna pitanja, vrlo je banalan pogled na povijest i Europsku uniju, bez obzira s koje strane dolazio: nacionalisti\u010dke ili gra\u0111anske, odnosno bez obzira koji model od rje\u0161avanja BiH-situacije promovirali: federalizaciju ili gra\u0111ansku dr\u017eavu. Po tom principu povijest se interpretira kao slijed me\u0111usobno povezanih etapa s tim da svaka sljede\u0107a etapa mo\u017ee otpo\u010deti tek kad se rije\u0161i ova prva. Prosperitetna europska budu\u0107nost nas \u010deka tek kad rije\u0161imo ovaj primarni zadatak: federalizaciju (tre\u0107i entitet), odnosno gra\u0111ansku dr\u017eavu. Na sre\u0107u, povijest je ne\u0161to kompleksnija i heterogenija i \u010desto ne ovisi samo o dugoro\u010dnim projekcijama politi\u010dkih elita. A Europska unija se ve\u0107 doga\u0111a Bosni i Hercegovini ve\u0107 du\u017ei niz godina, samo u ne\u0161to druga\u010dijem aran\u017emanu. I nije ne\u0161to.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kao \u0161to smo ve\u0107 ranije na na\u0161im stranicama komentirali, unato\u010d manjim zastojima i uz svesrdni “poguranac” Republike Hrvatske, put prema tre\u0107em entitetu…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":17791,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110,25],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-17787","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","tag-nacionalizam","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17787","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17787"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17787\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36628,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17787\/revisions\/36628"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17791"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17787"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17787"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17787"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17787"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17787"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17787"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17787"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}