{"id":17756,"date":"2017-04-04T10:53:07","date_gmt":"2017-04-04T09:53:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17756"},"modified":"2017-04-04T11:16:57","modified_gmt":"2017-04-04T10:16:57","slug":"agrokor-kompleksni-interesi-i-banalne-mistifikacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17756","title":{"rendered":"Agrokor: kompleksni interesi i banalne mistifikacije"},"content":{"rendered":"

Ako ni\u0161ta, barem nismo ostali uskra\u0107eni za atraktivnu dramaturgiju razvoja krize u Agrokoru. Prvo nam je ozbiljnost i dubinu krize nagovijestio ruski ambasador u Hrvatskoj, Anvar Azimov, kostimografski prikladno u uniformi i oki\u0107en ordenjima, dok nam je mo\u017eebitni rasplet najavilo ime Antonija Alvareza Tre\u0107eg, menad\u017eera i sina utemeljitelja anga\u017eirane konzultantske ku\u0107e Alvarez&Marsal, zasad poznatog po glazbenoj karijeri i \u0161arolikom Instagram profilu. Niti ambasodorovo ordenje najavljuje invaziju Crvene armije, niti Alvarezov Instagram umanjuje ozbiljnost situacije, ali u otprilike tako postavljenim komi\u010dkim analiti\u010dkim gabaritima iska\u010du reakcije doma\u0107ih politi\u010dara.<\/p>\n

Kao i mnogo puta dosada, proma\u0161enim intervencijama isti\u010de se \u010delnik Mosta nezavisnih lista i predsjednik Sabora Bo\u017eo Petrova. Iako mu je uspjelo podvojiti se<\/a> u Petrova politi\u010dara i Petrova gra\u0111anina kako bi u\u0161i\u0107ario ne\u0161to sitnih poena i ne\u0161to krupnije blama\u017ee kazneno prijavljuju\u0107i Agrokor Dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu, muku mu\u010di da razdvoji Todori\u0107a gra\u0111anina od Todori\u0107a kao personifikacije kapitala. Ta mu podjela naprosto predstavlja nepremostiv spoznajni izazov i neprestano samo ponavlja kako ne treba spa\u0161avati Todori\u0107a. Valja mu ipak priznati da u pote\u0161ko\u0107ama sa savladavanjem te prepreke nije usamljen, ve\u0107ina medijskog i politi\u010dkog e\u0161alona mu sekundira.<\/p>\n

Politi\u010dki biseri<\/strong><\/p>\n

S druge strane, de\u017eurni SDP-ov tuma\u010d situacije, valjda zato \u0161to je pravnik, Pe\u0111a Grbin<\/a>, proslavio se povijesnim paralelama i potpunim nepoznavanjem odnosa dr\u017eave i tr\u017ei\u0161ta u kapitalizmu. Kritiziraju\u0107i tzv. Lex Agrokor Grbin je optu\u017eio Vladu za dr\u017eavni intervencionizam od kakvog je navodno i biv\u0161a Jugoslavija odustala jo\u0161 sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Te\u0161ko je re\u0107i \u0161to je poraznije: da je Grbin povjerovao Kardeljevoj retorici o nu\u017enosti odumiranja dr\u017eave u komunizmu ili da su mu promakle dr\u017eavne intervencije u ekonomiju nakon izbijanja nedavne financijske krize. Ali valjda nu\u017enost kritiziranja vlasti amnestira od budala\u0161tina.<\/p>\n

A i u samom HDZ-u vlada prili\u010dna konfuzija<\/a> oko dono\u0161enja novog Zakona. Tako je bilo prili\u010dno burno na ju\u010dera\u0161njem sastanku Kluba zastupnika na kojem su im ministrica gospodarstva Marina Dali\u0107 i premijer Andrej Plenkovi\u0107 predstavljali nacrt zakona. I tamo se prema dojavama, ve\u0107ina rasprave vodila oko toga radi li se o “spa\u0161avanju Todori\u0107a” kao da bi dr\u017eava uplatila njemu novac na ra\u010dun da ne bankrotira. A navodno je do\u0161lo i do nesporazuma jer su svi mislili da Milijan Brki\u0107 Vaso optu\u017euje Plenkovi\u0107a za taj krimen, ali kako ka\u017ee jedan visoki neimenovani izvor iz HDZ-a za Brki\u0107a: “on se ne zna dobro izra\u017eavati”. Zapravo je htio re\u0107i da se pazi da ne ispadne tako.<\/p>\n

Te\u0161ko razmrsiva mre\u017ea<\/strong><\/p>\n

Dok me\u0111u politi\u010darima vlada konfuzija, prvenstveno jer ne mogu razlu\u010diti Todori\u0107a od Todori\u0107a i jer ne razumiju ulogu dr\u017eave u kapitalizmu, ni\u0161ta manje dilema nema ni kod samih aktera: koncerna, vjerovnika i dobavlja\u010da. No njihovi su razlozi opravdani s obzirom na to da radi o kolopletu suprotstavljenih i premre\u017eenih interesa \u010dija realizacija jako te\u0161ko mo\u017ee biti kompromis koji \u0107e zadovoljiti sve uklju\u010dene. Koliko se mo\u017ee ustanoviti iz informacija koje kolaju, za sada je jedino izvjesno da su banke, predvo\u0111ene ruskim dr\u017eavnim bankama Sberbankom i VTB-om, s koncernom potpisale tzv. Standstill aran\u017eman kojim se zapravo odga\u0111a otplata rata kredita i otvara prostor kompanijama da prodi\u0161u i da se deblokiraju ra\u010duni. No, dobavlja\u010di jo\u0161 nisu u\u0161li u spomenuti aran\u017eman i ju\u010der su podr\u0161ku tra\u017eili na sastanku s premijerom Plenkovi\u0107em.<\/p>\n

Prema njihovim rije\u010dima, osnovni im problem predstavlja potrebno vrijeme koje aran\u017eman implicira, s obzirom na to da mnogi od njih, pogotovo manji doma\u0107i dobavlja\u010di, nemaju kapaciteta da izdr\u017ee du\u017ei period bez napla\u0107ivanja svojih potra\u017eivanja. Tako\u0111er, pojavio se i dodatni problem izme\u0111u njih i banaka i faktoring ku\u0107a kojima su bili prodali dio svojih potra\u017eivanja prema Agrokoru. No, budu\u0107i da se sada te faktoring ku\u0107e i banke ne mogu naplatiti kod Agrokora nastoje si vratiti ulo\u017eena sredstva od samih dobavlja\u010da. Situacija je prili\u010dno kompleksna i za sada dobavlja\u010di oklijevaju s potpisivanjem aran\u017emana.<\/p>\n

Nakon ju\u010dera\u0161njeg sastanka, premijer Plenkovi\u0107 je naglasio da su u optjecaju dva scenarija: ili se potpisuje Standstill aran\u017eman ili \u0107e se aktivirati Lex Agrokor koji bi u parlamentarnu proceduru trebao u\u0107i sutra i biti izglasan do petka. Iako je spomenuti zakon bio predmet brojnih o\u0161trih kritika, iz onoga \u0161to se zna o nacrtu<\/a>, te\u0161ko da se mo\u017ee raspoznati neposredna djelotvornost zakona, osim da postavlja dr\u017eavu u ulogu izravnog moderatora. U proceduri putem Trgova\u010dkog suda dr\u017eava bi postavila izvanrednog povjerenika koji bi upravljao kompanijom, ali koji bi autonomno mogao upravljati imovinom (udjeli, dionice, nekretnine) do vrijednosti od samo 3,5 milijuna kuna, \u0161to su u ovom slu\u010daju mrvice. Za sve ostale odluke povjerenik mora izna\u0107i suglasnost uspostavljenog vjerovni\u010dkog vije\u0107a.<\/p>\n

Mistifikacija dr\u017eave<\/strong><\/p>\n

Dakle, te\u0161ko je ustanoviti domet legislativne infrastrukture koju zakon nosi sa sobom i koja bi bila konkretna poluga dr\u017eave u rje\u0161avanju situacije osim nadzora ili eventualnog poticanja odre\u0111enog rje\u0161enja. Salve kritika upu\u0107enih zakonu, pored tehni\u010dkih pravnih problema, navodno djelomi\u010dno ispravljenih u drugoj verziji zakona, odnosile su se na pitanje njegove ustavnosti. Naime, zakon je napisan zapravo samo zbog jedne kompanije i navodno se njenim “spa\u0161avanjem” ugro\u017eava Ustavom garantirana sloboda tr\u017ei\u0161ta. \u010cesto se povla\u010dio i primjer blokiranih gra\u0111ana kojima dr\u017eava ne poma\u017ee. Ipak, kao \u0161to smo vidjeli mnogo puta do sada \u0161irom svijeta, puna dinamika slobode tr\u017ei\u0161ta \u010desto ugro\u017eava druge dru\u0161tvene vrijednosti koje Ustav garantira, svejedno prelamalo li se to preko jedne kompanije ili ne. Tako\u0111er, koliko god bilo moralno i politi\u010dki ispravno zahtijevati pomo\u0107 dr\u017eave blokiranima, u\u010dinak raspada sistemski va\u017ene kompanije sa sobom vu\u010de, za sada, nesagledive posljedice, vjerojatno i pove\u0107anje broja blokiranih. I pritom je, na sre\u0107u ili na \u017ealost, potpuno svejedno \u0161to Todori\u0107 posjeduje dvorac.<\/p>\n

Da rezimiramo: ne mo\u017eemo jo\u0161 naslutiti rasplet iznimno kompleksne krize, kao ni opseg uloge dr\u017eave u tom raspletu. Bez obzira na domet, kapacitete i eventualne skrivene interese Plenkovi\u0107eva kabineta, ulogu dr\u017eave ne treba mistificirati: ona djeluje kao “kolektivni kapitalist” koji nastoji predstavljati “op\u0107i interes kapitala”. S obzirom na konkurenciju razli\u010ditih frakcija kapitala dr\u017eava taj “op\u0107i interes” ne mo\u017ee nikada do kraja realizirati ve\u0107 uvijek u uspostavi funkcioniraju\u0107e ekonomije pribjegava interesu ove ili one frakcije. Razli\u010ditim mehanizmima: od monetarne politike do subvencioniranja pojedinih industrija. Nijedan Ustav nije dovoljno elasti\u010dan da taj odnos dr\u017eave i kapitala do kraja “blagoslovi”. Bez obzira na povla\u0161teni status Agrokora u tom odnosu u zadnjih 25 godina, puno va\u017enije pitanje pred nama su skromni kapaciteti dr\u017eave da upravlja ovom situacijom nego eventualno priklanjanje pojedinom kapitalu. Dovoljno je samo jo\u0161 jednom ponoviti da rasplet situacije u prili\u010dnoj mjeri diktira jedna druga dr\u017eava: Rusija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako ni\u0161ta, barem nismo ostali uskra\u0107eni za atraktivnu dramaturgiju razvoja krize u Agrokoru. Prvo nam je ozbiljnost i dubinu krize nagovijestio ruski ambasador u Hrvatskoj, Anvar Azimov, kostimografski prikladno u uniformi i oki\u0107en ordenjima, dok nam je mo\u017eebitni rasplet najavilo ime Antonija Alvareza Tre\u0107eg, menad\u017eera i sina utemeljitelja anga\u017eirane konzultantske ku\u0107e Alvarez&Marsal, zasad poznatog po […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8443,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[110,228],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-17756","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-drzava","tag-ekonomija","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17756","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17756"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17756\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17760,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17756\/revisions\/17760"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8443"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17756"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17756"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17756"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17756"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17756"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17756"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17756"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}