{"id":17737,"date":"2017-04-06T08:00:21","date_gmt":"2017-04-06T07:00:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17737"},"modified":"2021-02-25T10:58:45","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:45","slug":"adria-airways-prica-o-europskoj-periferiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17737","title":{"rendered":"Adria Airways \u2013 pri\u010da o europskoj periferiji"},"content":{"rendered":"

Suprotno obe\u0107anjima, poduze\u0107a s periferije nakon intenzivnijeg uklju\u010divanja u europsko tr\u017ei\u0161te nisu procvala, ve\u0107 su dapa\u010de postepeno usahnula pod pritiskom sna\u017enije konkurencije sa Zapada. Osobito se to odnosi na zahtjevnije djelatnosti, poput avioprijevoza, koje su kao “nacionalni simboli” u\u017eivali veliku, ali uzaludnu potporu dr\u017eave. Sudbina slovenskog avioprevoznika Adria Airwaysa dobro ilustrira tu \u010dinjenicu.<\/strong><\/p>\n

Kada je pilotima\/kinjama Adria Airways po\u010detkom pro\u0161le godine istekao kolektivni ugovor, njihovi su radni uvjeti odmah po\u010deli pogor\u0161avati, radno optere\u0107enje se pove\u0107avalo, a pla\u0107a pala. Da bi uop\u0107e mogli po\u010deti pregovore, u Sindikatu prometnih pilota Slovenije najavili su \u0161trajk, \u0161to je, po rije\u010dima predsjednika sindikata, donijelo konkretan napredak, prije svega u pogledu raspodjele radnih dana u godini, iako se pregovori nastavljaju. Piloti\/kinje Adrije su u strukturno dovoljno jakom polo\u017eaju da na poduze\u0107e mogu vr\u0161iti odre\u0111en pritisak, iako je on sada, kada poduze\u0107e vi\u0161e nije slovensko ili u vlasni\u0161tvu slovenske dr\u017eave, zna\u010dajno slabiji. Naime, Adria Airways je krajem pro\u0161le godine kupio njema\u010dki fond AA International Aviation Holding GMBH. \u0160to se to\u010dno skriva iza tog generi\u010dkog imena razmotrit \u0107emo kasnije, prije toga se posvetimo povijesti Adrije Airways, koju mo\u017eemo ozna\u010diti kao tipi\u010dnu pri\u010du s periferije.<\/p>\n

Adria, u po\u010detku Adria Aviopromet, osnovana je u martu 1961. te je u decembru iste godine napravila prvi let s doma\u0107om posadom. Tri godine kasnije poduze\u0107e je svoje djelovanje preselilo na novoizgra\u0111enu ljubljansku zra\u010dnu luku Brnik, a do tada je koristila zagreba\u010dku zra\u010dnu luku Pleso. Nadalje, \u010detiri godine kasnije Adria je otvorila prvu redovnu liniju izme\u0111u Ljubljane i Beograda. U sedamdesetim godinama, mo\u017eemo re\u0107i i zlatnom razdoblju Adrije, glavna djelatnosti poduze\u0107a bili su \u010darter letovi za njema\u010dke, britanske, francuske i skandinavske putni\u010dke agencije. Najpopularnija ljetovali\u0161ta su i tada bila na jadranskoj obali, prvenstveno Dubrovnik, Split, Pula i dr. U osamdesetima je poduze\u0107e pove\u0107alo svoju flotu i vrhunac doseglo 1987. godine s 1.740.000 prevezenih putnika. Do zna\u010dajnog pada u poslovanju poduze\u0107a do\u0161lo je nakon progla\u0161enja slovenske samostalnosti 1991. godine. Kako je jugoslavenska uprava za civilno zrakoplovstvo jo\u0161 uvijek bila nadle\u017ena za slovenski zra\u010dni prostor, Adriji je u po\u010detku na tri mjeseca zabranila letove.<\/p>\n

\u010carter letovi na jadransku obalu sada su bili znatno te\u017ei jer su uklju\u010divali prelazak dr\u017eavne granice, \u0161to je Adriju sna\u017eno pogodilo jer su upravo ti letovi prije predstavljali 90 posto njenog prihoda. U drasti\u010dno promijenjenoj strukturi poslovanja sada su redovni letovi donosili 70 posto prihoda. Pritom, Adria je ionako bila iznimno zadu\u017eena. Od 1,2 milijarde maraka duga, kojeg je od tada bankrotirane Ljubljanske banke preuzela novoosnovana dr\u017eavna agencija za sanaciju banaka i \u0161tedionica (neka vrsta “lo\u0161e banke<\/a>” toga vremena), najve\u0107i udio duga i lo\u0161ih kredita imala je upravo Adria \u2013 230 miliona tada\u0161njih njema\u010dkih maraka. Ta je potra\u017eivanja dr\u017eava poku\u0161ala rije\u0161iti putem izdavanja dr\u017eavnih sanacijskih obveznica, a lo\u0161i dugovi su se na taj na\u010din ve\u0107inom pretvarali u javni dug (jo\u0161 jedna sli\u010dnost s dana\u0161njom lo\u0161om bankom). Dok su gra\u0111ani kupovinom tih obveznica jo\u0161 1993. godine otplatili dug bankrotirane Adrije, sama dr\u017eava je s konverzijom potra\u017eivanja postala vlasnica Adrije.<\/p>\n

Privatizacijska zbrka<\/strong><\/p>\n

Adria je te 1997. godine po prvi puta od raspada zajedni\u010dke dr\u017eave poslovala s dobitkom, a to razdoblje umjerene profitabilnosti zavr\u0161ilo je 2008. godine kada je nastupila financijska kriza. Zapravo, “financijska krvna slika” Adrije u razdoblju od 2005. do 2015. prili\u010dno je lo\u0161a. U tom desetlje\u0107u samo je dvaput dosegnula neku bolju razinu prihoda, 2007. godine 400.000 eura i 2014. godine 900.000 eura. No gubici su se u istom razdoblju kretali izme\u0111u dva i 63 miliona (2010. godine, u vremenu najgore financijske krize). Za dodatnu ilustraciju u kako te\u0161kom financijskom polo\u017eaju se na\u0161la prezadu\u017eena Adria mo\u017eemo pogledati odnos izme\u0111u duga i kapitala odnosno koeficijenta financijske poluge. \u0160to je ve\u0107a zadu\u017eenost poduze\u0107a, ve\u0107i je koeficijent. Slovenska poduze\u0107a u\u0161la su u krizu s prosje\u010dnim koeficijentom 1,6, a gra\u0111evinski sektor, u kojem je najizra\u017eenije do\u0161lo do tzv. pregrijavanja i zadu\u017eivanja gospodarstva, u krizu je stupio s koeficijentom 4,1. Podsjetimo se su gotovo svi slovenski gra\u0111evinski velikani \u2013 SCT, Vegrad, Primorje i dr. podlegli pod teretom vlastitih dugova i danas vi\u0161e nisu spomena vrijedni igra\u010di. Navedeni koeficijent Adrije bio je jo\u0161 malo vi\u0161i \u2013 4,2.<\/p>\n

I drugi podaci govore da zlatne godine Adrije pripadaju nekom drugom vremenu koje je davno pro\u0161lo. U desetlje\u0107u o kojem govorimo prosje\u010dan broj putnika prevezenih na godinu bio je oko 1,1 miliona, s vrhuncem od 1,3 miliona 2008. godine. To je jo\u0161 uvijek 400.000 putnika manje nego u prethodno navedenoj rekordnoj 1987. godini. Popunjenost putni\u010dke kabine je tako\u0111er u tom desetlje\u0107u tek oko dvotre\u0107inske (dok je na me\u0111unarodnoj razini u istom periodu bila oko 80-postotne).<\/p>\n

Zadnja etapa u pri\u010di Adrije po\u010dinje kada u septembru 2011. godine dr\u017eava dokapitalizira poduze\u0107e s 50 miliona eura, istovremeno najavljuju\u0107i da \u0107e pokrenuti postupak njegove prodaje. Taj postupak zavr\u0161en je po\u010detkom pro\u0161le godine, kada Slovenski dr\u017eavni holding (SDH) i Dru\u0161tvo za upravljanje potra\u017eivanjima banaka (DUTB, tj. dana\u0161nja lo\u0161a banka) s investicijskim fondom 4K Invest, sa sjedi\u0161tem u Luksemburgu, sklapa ugovor o prodaji 91,58-postotnog udjela Adrije Airways. U martu iste godine bila je izvedena jo\u0161 4,1 miliona eura vrijedna dokapitalizacija Adrije: slovenska dr\u017eava doprinijela je s 3,1 miliona, a njema\u010dki fond s 1 milion eura. SDH i DUTB tada su ju preknji\u017eili na ve\u0107 spomenuti AA International Aviation Holding GmbH, koji je u 100-postotnom vlasni\u0161tvu fonda 4K Invest. Otkupna cijena? 100.000 eura.<\/p>\n

Ako se u toj zbrci dr\u017eavnih institucija, transakcija i investicijskih fondova jo\u0161 niste uspjeli izgubiti, onda \u0107e vam prilika za to biti pozadina samog fonda. Razotkrivanja ovoga prihvatila se ekipa slovenskih istra\u017eiva\u010dkih novinara i svoje rezultate objavila u \u010dlanku<\/a>: “Tko je pravi kupac Adrije Airways? Tragovi vode u Iran”. Sa\u017emimo glavne nalaze. To \u0161to je “AA International Aviation Holding GmbH” generi\u010dki naziv, koji bi mogao izbaciti i nekakav automatski generator za imena poduze\u0107a za jednokratnu upotrebu nije slu\u010dajnost. Pravog vlasnika fonda u mre\u017ei poduze\u0107a iz Njema\u010dke, Luksemburga i Malte nije mogu\u0107e prona\u0107i, a fond 4K Invest se u pro\u0161losti bavio akvizicijama u energetici, kemijskoj industriji, farmaciji… dok s upravljanjem poduze\u0107a iz aviodjelatnosti nema nikakvog iskustva. Usput re\u010deno, najvjerojatnije nije slu\u010dajno da je na \u010delo Adrije do\u0161ao Aron Schuster, prije toga likvidacijski upravitelj lanca trgovina namje\u0161tajem iz Estonije, kojeg je fond kupio prije dvije godine. Isti Schuster je bio “likvidator” i u slu\u010daju finskoga poduze\u0107a Anttila, koje je imalo 23 supermarketa i do\u017eivjelo ste\u010daj samo tri mjeseca po kupovini od strane fonda 4K Invest. Posao je tada izgubilo 1.300 ljudi. Godinu prije toga, u junu 2014., fond je kupio njema\u010dku tvrtku Flextronicx, koja je tako\u0111er pola godine kasnije zavr\u0161ila u ste\u010daju, a 300 zaposlenih na cesti.<\/p>\n

Propast “spa\u0161enog” poduze\u0107a<\/strong><\/p>\n

Natrag na temu tko je za koga Adriju uistinu kupio: prema rezultatima skupine istra\u017eiva\u010dkih novinara, iza cijele stvari stoje iranski poduzetnici, odnosno europski dr\u017eavljani iranskih korijena. Brojni financijski “by-passi” bili su potrebni jer su doti\u010dne osobe zbog svojih poslovnih veza na popisu ameri\u010dkog ureda za nadzor imovine iz inozemstva. Na njemu su pojedinci i poduze\u0107a osumnji\u010deni za financiranje terorizma. Ina\u010de, nakon zatopljenja odnosa izme\u0111u Obamine administracije i Irana, u januaru pro\u0161le godine, iranski poduzetnici i s njima povezane tvrtke bili su uklonjeni s popisa. Od ovih kurioziteta, znatno su va\u017enije (ali i manje zabavne) promjene koje fond 4K uvodi u stvarnom poslovanju Adrije, a koje trpe zaposleni.<\/p>\n

Adria ima oko 400 zaposlenih, od toga oko 60 kapetana\/ica i oko 60 prvih \u010dasnika\/ica. U suprotnosti s obe\u0107anjima o razvoju poduze\u0107a, pove\u0107anju njenog prometa i rastu, stvarnost je sljede\u0107a: pod novim vlasnikom tvrtka je nastavila s pritiskom na dobavlja\u010de i podizvo\u0111a\u010de te na njihov ra\u010dun rje\u0161avala svoj dug i deficit. Vlasnik je tvrtku iz dioni\u010darskog dru\u0161tva pretvorio u dru\u0161tvo s ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u, \u0161to zna\u010di da ona vi\u0161e nema nadzornog odbora. Pritom je iz odlu\u010divanja o sudbini i budu\u0107nosti tvrtke isklju\u010den i predstavnik zaposlenih. Ukinuti su letovi iz Tirane do Bruxellesa i Pariza, smanjen je broj letova izme\u0111u Ljubljane i Tirane, ukinuta linija do Berlina. Nakon tek jednog leta bila je otkazana i perspektivna veza s Estonijom.<\/p>\n

Da podvu\u010demo crtu, poduze\u0107e u \u010dije je spa\u0161avanje dr\u017eava zadnjih godina ulo\u017eila skoro 70 miliona eura, te ga potom prodala za 100.000 eura, ima vrlo slabe izglede. Ve\u0107 krajem pro\u0161le godine ponovno se na\u0161lo u financijskom \u0161kripcu. Sve to ponovno govori o proma\u0161enim i \u0161tetnim neoliberalnim delirijima kako privatno, po mogu\u0107nosti strano, vlasni\u0161tvo ostaje nu\u017eni uvjet za neometan ekonomski procvat. To strano vlasni\u0161tvo dr\u017eava je skupo platila, a nije isklju\u010deno ni da \u0107e u budu\u0107nosti morati ponovno posredovati jer se poduze\u0107e ponovno ljulja na rubu propasti, dok je na njegovom \u010delu politi\u010dki neoptere\u0107en “stru\u010dnjak”, koji ju\u010der mo\u017ee prodavati estonski namje\u0161taj, danas upravljati slovenskim avioprometom, a ve\u0107 \u0107e sutra mo\u017eda “spa\u0161avati” kakav gr\u010dki hotelski lanac. Adria Airways je zato tek jo\u0161 jedna u nizu \u017ealosnih pri\u010da s periferije, gdje je kompradorska bur\u017eoazija (a s njom i dr\u017eava) gostoljubiva i ra\u0161irenih ruka prima talog \u0161akala investicijskih fondova.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela Ivana Jandri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada je pilotima\/kinjama Adria Airways po\u010detkom pro\u0161le godine istekao kolektivni ugovor, njihovi su radni uvjeti odmah po\u010deli pogor\u0161avati, radno optere\u0107enje se pove\u0107avalo, a pla\u0107a pala. Da bi uop\u0107e mogli po\u010deti pregovore, u Sindikatu prometnih pilota Slovenije najavili su \u0161trajk…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":17739,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[51],"theme":[455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-17737","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-privatizacija","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17737","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17737"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17737\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36629,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17737\/revisions\/36629"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17739"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17737"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17737"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17737"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17737"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17737"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17737"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17737"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}