{"id":17711,"date":"2017-04-03T07:00:02","date_gmt":"2017-04-03T06:00:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17711"},"modified":"2021-02-25T10:58:46","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:46","slug":"gole-ruke-veselina-mareskoga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17711","title":{"rendered":"Gole ruke Veselina Mare\u0161koga"},"content":{"rendered":"

Zasigurno ne postoji postsocijalisti\u010dka zemlja u kojoj se kao navodno politi\u010dko rje\u0161enje za nagomilane probleme nije pojavila figura “narodnog kapitalista”. Uglavnom se radilo o \u017eivopisnim likovima \u010diji su programi ciljali na borbu protiv korupcije i “poduzetni\u010dko” obna\u0161anje vlasti: dovoljno sam zaradio da ne tra\u017eim novac u politici. Bugarska ina\u010dica, Veselin Mare\u0161ki, svojim idejama ide i korak dalje.<\/strong><\/p>\n

Posljednji parlamentarni izbori<\/a> u Bugarskoj odr\u017eali su se 26. marta<\/a>, a nakon ostavke GERB-ove vlade potkraj 2016. godine. GERB je i na ponovljenim izborima osvojio ve\u0107inu glasova, dok se na drugom mjestu na\u0161la Bugarska socijalisti\u010dka stranka osvojiv\u0161i dvostruko ve\u0107i broj glasova nego na prethodnim izborima. Novoosonovana stranka Volja osvojila je 4,2 posto glasova i proglasila se spremnom za pregovore s GERB-om o koalicijskoj vladi, koja bi vjerojatno uklju\u010divala i Ujedinjene patriote, koaliciju radikalne desnice.<\/p>\n

Da \u0107e Volja sudjelovati na parlamentarnim izborima pro\u0161le godine objavio je Veselin Mare\u0161ki, vo\u0111a stranke i vlasnik 15 benzinskih postaja i najve\u0107eg bugarskog istoimenog farmaceutskog lanca (broji preko 350 apoteka). Ne \u010dudi stoga da su se izborna obe\u0107anja Volje svela na sni\u017eavanje cijena goriva koja bi prema njegovim rije\u010dima trebala “pasti na ispod jedan euro po litri<\/a>“.<\/p>\n

Volja je novo ime Mare\u0161kijeve stare stranke, Liberalni savez. On je ve\u0107 bio kandidat za parlament 2005. i 2013. godine. Tako\u0111er se kandidirao za gradona\u010delnika rodnog grada Varne na izborima 2007. godine, ispred konzervativne Stranke reda, zakona i pravde, dok ga je na izborima 2011. podr\u017eala koalicija nominalno radikalno-desnih i stranaka lijevog centra. Kona\u010dno, kandidirao se i za predsjednika dr\u017eave 2016. godine, osvojiv\u0161i 11 posto. U\u010dinak Volje na ovim izborima indikativan je za analizu na\u010dina na koji se podr\u0161ka mainstreama<\/em> poduzetni\u0161tvu prevodi u izbornu politiku. Ako politi\u010dari inzistiraju na upravljanju vo\u0111enom tr\u017ei\u0161nim principima, \u010demu uop\u0107e iritantni posrednici? Ne bi li jednostavno bilo bolje da poduzetnici vode dr\u017eavu?<\/p>\n

Predvodnik borbe protiv nepravde<\/strong><\/p>\n

Ovoga puta, kao \u0161to smo ve\u0107 spomenuli, Mare\u0161ki je kampanju vodio reklamiraju\u0107i niske cijene goriva na svojim benzinskim postajama kao i lijekova u svojim apotekama. Cijela kampanja Volje svodila se na printanje loga stranke na pozadine ra\u010duna za pla\u0107anja u gotovini uz koje su pri svakoj takvoj transakciji radnici u njegovim firmama morali kupcima davati i strana\u010dke letke, i tako diljem zemlje. Tu praksu nije uspjela zaustaviti ni Sredi\u0161nja izborna komisija<\/a>.<\/p>\n

Usprkos tome, u ve\u0107ini emitiranih intervjua s Mare\u0161kijem, razgovor se svodio na teme poput njegovih automobila, mla\u017enjaka i ljubavi prema sportu. “Najkriti\u010dnije” novinarske intervencije umjesto na dublju istragu njegovih aktivnosti svele su se na povr\u0161ne generalizacije i navodno skandalozna pitanja poput “jeste li ikada u\u010dinili i\u0161ta ilegalno?” ili “niste li vi pripadnik politi\u010dke klase, kojoj tobo\u017ee predstavljate alternativu?” Pozornica za jedan od takvih intervjua, tokom njegove pro\u0161logodi\u0161nje kandidature za predsjednika, bio je njegov obiteljski dnevni boravak ukra\u0161en skupim pravoslavnim ikonama i skupim izdanjima Biblija poslaganih pored nagrada za uspje\u0161nog poduzetnika.<\/p>\n

Svi ti intervjui s Mare\u0161kijem trebali su prenijeti poruku kako se radi o osobi koja je ostala vjerna svojim korijenima, koja vodi ra\u010duna o “obi\u010dnim ljudima”, a zbog njegovog podrijetla “siroma\u0161nog studenta” koji je sve \u0161to ima u \u017eivotu napravio “svojim golim rukama”. Kad govori o sebi, ovaj poduzetnik \u010desto priziva pri\u010du o srednjovjekovnom seljaku Ivajlu koji je poveo uspje\u0161an ustanak protiv bugarskog cara Konstantina Tiha iz 13. stolje\u0107a, da bi, smijeni\u0161vi ga, sam postao bugarskim carem. Sli\u010dno tome, vo\u0111a Bugarske komunisti\u010dke partije prije 1989. godine i sam se identificirao s carem Ivajlom, smatraju\u0107i se predvodnikom borbe protiv nepravde. Ironi\u010dno, jedan od mla\u017enjaka u Mare\u0161kijevom posjedu je i slu\u017ebeni avion bugarske komunisti\u010dke vlade, kupljen za 400.000 eura, kojim je letio tada\u0161nji komunisti\u010dki vo\u0111a Todor \u017divkov. Mla\u017enjaci \u010dine dio velike kolekcije “igra\u010daka” koji svjedo\u010de o Mare\u0161kijevoj “ljubavi prema jedinstvenim stvarima” poput sporta i automobila, a svojedobno i prema vlasni\u0161tvu nad jednim nogometnim klubom.<\/p>\n

Sofisticirani rasizam<\/strong><\/p>\n

Usprkos odavanju po\u010dasti pokojnim komunisti\u010dkim vo\u0111ama, Mare\u0161ki “kao poduzetnik” smatra se politi\u010dki desno orijentiranim, a “kao jedan od najuspje\u0161nijih poduzetnika, vjerojatno i najdesniji”, kazao je za sebe. Dodaju\u0107i pritom kako je isto tako “s obzirom na socijalni posao kojim se bavi, on ujedno i najsocijalnija osoba u zemlji”, kao da se podrazumijeva da je trgovanje lijekovima “po difoltu” socijalna praksa<\/a>. No, kad se ta socijalnost poku\u0161a prona\u0107i u programu Volje, prona\u0111e se samo zahtjeve za daljnju “optimizaciju” javnog zdravstvenog sustava putem eksternih revizija. U kontekstu politika rada Volja obe\u0107ava pove\u0107ati poduzetni\u010dke kapacitete i olak\u0161ati \u0161irenje “fleksibilnih” oblika rada. Ova politi\u010dka stranka tako bi predstavljala interese velikih firmi uz zagovaranje slabljenja restrikcija za ne-EU migrantske radnike kako bi se tako pokrio nedostatak “kvalificiranog kadra” u sklopu “ekonomije znanja<\/a>“. Mantra optimizacije prisutna je u programu stranke u dijelu za kulturu, obrazovanje, znanost, poljoprivredu i turizam, u pravilu popra\u0107ena patriotskim sloganima. Taj se \u010du\u0161pajz realizira pove\u0107anjem dr\u017eavne potpore za domoljubne studije u bugarskim \u0161kolama u inozemstvu, a za proizvodnju “inherentno” bugarskih vrsta hrane i ulja (pri \u010demu Mare\u0161kija zapravo ne zanima tema suvereniteta hrane). Van svijeta Mare\u0161kog, sve ovo te\u0161ko da se mo\u017ee smatrati socijalnim mjerama.<\/p>\n

Ni demografski program Volje ne razlikuje se zna\u010dajnije od sli\u010dnih programa drugih desnih stranaka, poput “sofisticiranih” poku\u0161aja ka\u017enjavanja tinejd\u017eerskih trudno\u0107a. Upitan na \u0161to misli kad govori o “promjeni”, Mare\u0161ki naravno odgovara adresiranjem problema koji se naj\u010de\u0161\u0107e ve\u017eu za Rome, poput spomenutih tinejd\u017eerskih trudno\u0107a koje pak naziva “nepismena plodnost”. S druge strane, Volja je obe\u0107ala poticati ra\u0111anje djece me\u0111u obrazovanijim stanovni\u0161tvom dodjelom financijskih subvencija. Propu\u0161taju\u0107i adresirati socijalne nejednakosti, Mare\u0161ki tvrdi i da pravo glasanja, odnosno pravo gra\u0111ana da biraju svoje predstavnike, neobrazovanima treba oduzeti, jer im je dr\u017eava dala pravo na obrazovanje kojeg nisu iskoristili<\/a>. Potpuno je jasno pritom da bi se financiranje neograni\u010denog broja poku\u0161aja in vitro<\/em> oplodnje za obrazovane parove vr\u0161ilo na u\u0161trb investicija u obrazovanje. Primjerice, studentske stipendije ne bi bile univerzalne, ve\u0107 bi bile dodijeljene samo onima koji se ne nalaze u riziku od “nepismene plodnosti<\/a>“.<\/p>\n

Pri\u010da o uspjehu koju pri\u010da Mare\u0161ki po\u010dinje ranih devedesetih godina dvadesetog stolje\u0107a. Unato\u010d rasisti\u010dkim politikama njegove stranke usmjerenima protiv bugarskih Roma, ovaj poduzetnik ponosno isti\u010de kako je namje\u0161taj za svoju prvu apoteku nabavio skupljaju\u0107i \/ kradu\u0107i staro \u017eeljezo sa starih razvodnih stupova iz socijalisti\u010dkog doba, \u0161to je praksa tako\u0111er dobro poznata Romima. Mare\u0161ki ipak ne smatra da se u njegovom slu\u010daju radilo o “kra\u0111i javnog vlasni\u0161tva”, ve\u0107 o ranim koracima u zaradi prvog milijuna “golim rukama<\/a>“. Prema njegovim rije\u010dima, cijelog je \u017eivota naporno radio “za svaki dinar” i nitko mu nikada nije ni\u0161ta poklonio<\/a>.<\/p>\n

“Ne\u0161to ilegalno”<\/strong><\/p>\n

Iako se Mare\u0161ki predstavlja samostvorenim \u010dovjekom, posljednje desetlje\u0107e svjedo\u010di kako su organi javne vlasti vi\u0161e nego jednom zatvarali o\u010di pred njegovim mnogobrojnim ilegalnim praksama, te su provla\u010de\u0107i ga mimo zakonskih odredbi, omogu\u0107avale \u0161irenje njegovih poslova. \u0160tovi\u0161e, lanac njegovih apoteka ima ugovore s Nacionalnim fondom za zdravstveno osiguranje od kojeg dobivaju subvencije kako bi mogle prodavati lijekove koje pokriva javno osiguranje po jeftinijim cijenama.<\/p>\n

Trenutno je tako\u0111er aktualna istraga nad Mare\u0161kijem i njegovim biv\u0161im poslovnim partnerom zbog optu\u017ebi da su vr\u0161ili iznudu nad vlasnikom jednog restorana u Varni, te mu demolirali lokal<\/a>. No, primjerima ni ovdje nije kraj. Naime, tokom istrage provedene 2014. i 2015. godine Mare\u0161kom je prislu\u0161kivan telefon. Da su rezultati prislu\u0161kivanja bili vjerodostojni, nisu osporavali ni njegovi odvjetnici. U pa\u017eljivom i\u0161\u010ditavanju transkripata telefonskih poziva, bugarski novinar Kalin Parvanov razotkrio je Mare\u0161kijev posao u iznudi<\/a>. Parvanov u svojim \u010dlancima, oslanjaju\u0107i se na iskaze samog Mare\u0161kog, istra\u017euje kako se ovaj poslovnjak uspio rije\u0161iti konkurencije u vi\u0161e gradova. Kad bi naime neka apoteka odbila kupiti lijekove u veleprodaji od njega, on bi otvorio vlastitu apoteku odmah pored postoje\u0107e i po potrebi poslovao s gubitkom sve dok druga apoteka ne bi prva odustala pod rizikom zatvaranja ili bankrota. Tada bi Mare\u0161ki “usko\u010dio” kupiv\u0161i tu apoteku. Njegove apoteke tek u tom trenutku po\u010dinju ostvarivati profit po novopodignutim cijenama lijekova<\/a>.<\/p>\n

Takve su prakse po\u010dele izazivati zabrinutost jo\u0161 2008. godine kada su doneseni amandmani na Zakon o lijekovima kojima je omogu\u0107eno da vlasnici i zaposlenici ljekarni budu ljudi koji nemaju farmaceutske diplome (poput Mare\u0161kog). Restrikcije za zaposlenike bugarski javni pravobranitelj smatrao je diskriminacijom te je amenovao amandmane pozivaju\u0107i se na za\u0161titu ljudskih prava. Mare\u0161ki dakako kr\u0161i i zakon prema kojem nijedna kompanija ne smije u svome vlasni\u0161tvu imati vi\u0161e od 4 apoteke. Stoga su on i njegova obitelj vlasnici stotine firmi registriranih za trgovinu lijekovima. Kako bi uklonio takve “iritantne” zakonske prepreke, Mare\u0161ki je 2015. godine bezuspje\u0161no inicirao referendum na kojem se jedno od pitanja odnosilo na restrikcije nad vlasni\u0161tvom apoteka. Motivirani uspjehom Zakona o lijekovima u parlamentu i simultanim otvaranjem apoteka u gradu Perniku, lokalni farmaceuti organizirali su prosvjed upozoravaju\u0107i da \u0107e to dovesti dampin\u0161kih cijena lijekova, zatvaranja neovisnih apoteka i toga da \u0107e se uskoro svi na\u0107i u ulozi zaposlenika Mare\u0161kog<\/a>. Neprirodno niske cijene lijekova (ni\u017ee od tro\u0161kova proizvodnje) u njegovim apotekama prisilile su jo\u0161 2005. godine Agenciju za za\u0161titu tr\u017ei\u0161nog natjecanja da ga kazni zbog kr\u0161enja tr\u017ei\u0161ne utakmice<\/a>. Nadalje, u gore spomenutim novinarskim analizama, Kalin Parvanov isti\u010de i kako razgovori izme\u0111u visoko pozicioniranih du\u017enosnika zaposlenih u vladinim agencijama i raznim op\u0107inama sa Mare\u0161kijem vrve koruptivnim “dilovima” i razmjenama mita.<\/p>\n

“Narodni kapitalist”
\n<\/strong><\/p>\n

Gotovo sve izborne kampanje posljednjih se godina vrte oko problema korupcije. Mare\u0161ki je imao priliku prevazi\u0107i ovaj problem kapitaliziraju\u0107i na svojoj poziciji velikog i uspje\u0161nog poduzetnika te time u\u010diniti redundantnom mogu\u0107nost da ga se, ukoliko ikad do\u0111e na vlast, optu\u017ei zbog koruptivnih radnji. Naravno, njegova se predizborna kampanja fokusirala samo na korumpiranost politi\u010dara, ne i na njezin drugi kraj, poduzetni\u010dku korumpiranost. Trop koji se stalno ponavlja u njegovim kampanjama bio je da svi politi\u010dari nose maske koje su im obukli lutkari \u0161to iza zastora upravljaju potezima politi\u010dara. Lutkari dakako nikad nemaju ime i \u010dine se potpuno neuhvatljivi. Nasuprot tome, iza politi\u010dara i njihovih lutkara stoji Mare\u0161ki: “normalni gra\u0111anin” i “narodni kapitalist<\/a>“.<\/p>\n

Njegov je zaklju\u010dak, ilustriran na primjeru parcijalne privatizacije mirovinskih fondova u Bugarskoj<\/a>, koje su donijele ogromne profite privatnim kompanijama na \u0161tetu korisnika fondova, da su samo politi\u010dari koji bi trebali raditi za “obi\u010dne ljude” odgovorni za “plja\u010dku mirovinskih fondova<\/a>“. Stoga je adekvatan lijek, smatra Mare\u0161ki, ne izabirati politi\u010dare u zakonodavnu i izvr\u0161nu vlast, ve\u0107 uspje\u0161ne i inovativne milijardere.<\/p>\n

Volja dakle ulazi u parlament s ciljem da progura protr\u017ei\u0161ne reforme koje politi\u010dari nisu mogli provesti, a koje \u0107e magi\u010dnim putem uzrokovati pad cijena u skladu sa redistributivnim zakonima tr\u017ei\u0161ta. Vlasnik lanaca apoteka politi\u010dare poku\u0161ava prikazati tek kao urotnike posve\u0107ene zadr\u017eavanju visokih cijena osnovnih dobara, pri \u010demu samo tr\u017ei\u0161te mo\u017ee razrije\u0161iti ovakve probleme, pa ako treba i tako da samo bude utjelovljeno i zastupljeno u organima javne vlasti. Utoliko je pri\u010da o osniva\u010du Volje indikativna kao ishod uvo\u0111enja tr\u017ei\u0161nih reformi u organe javne vlasti.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Da \u0107e Volja sudjelovati na parlamentarnim izborima pro\u0161le godine objavio je Veselin Mare\u0161ki, vlasnik 15 benzinskih postaja i najve\u0107eg bugarskog istoimenog farmaceutskog lanca (broji preko 350 apoteka)…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17714,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[91],"class_list":["post-17711","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17711","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17711"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17711\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36630,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17711\/revisions\/36630"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17714"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17711"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17711"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17711"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17711"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17711"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17711"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17711"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}