{"id":17683,"date":"2017-03-30T13:20:06","date_gmt":"2017-03-30T12:20:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17683"},"modified":"2017-03-30T13:35:13","modified_gmt":"2017-03-30T12:35:13","slug":"militizirani-garanti-sigurnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17683","title":{"rendered":"Militarizirani garanti sigurnosti"},"content":{"rendered":"

Senat Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava napokon je, iz tre\u0107eg poku\u0161aja<\/a>, ratificirao Protokol o prijemu Crne Gore u NATO sa 97 glasova za, i dva protiv. Za ratifikaciju protokola bila je potrebna dvotre\u0107inska ve\u0107ina. Dokument je proslije\u0111en na potpisivanje predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, nakon \u010dega stupa na snagu u formi zakona. Ovim je \u010dinom 26 od 28 zemalja \u010dlanica NATO-a dovr\u0161ilo postupak, a \u010dekaju se jo\u0161 samo odluke Nizozemske i \u0160panjolske. Potom slijedi ratifikacija u crnogorskom parlamentu, a premijer Du\u0161ko Markovi\u0107 nada se da \u0107e Crna Gora ve\u0107 na idu\u0107em samitu alijanse sudjelovati kao \u010dlanica.<\/p>\n

Argumenti<\/a> oko kojih se centrirala rasprava na ovu temu u ameri\u010dkom senatu, pokazuju irelevantnost balkanskih zemalja za taj vojni savez. Funkcija malenih balkanskih zemalja u o\u010dima financijski zna\u010dajno mo\u0107nijih, nije biti “garanti stabilnosti” u regiji, kao \u0161to patronizacije obi\u010dno glase, ve\u0107 biti garantima sigurnosti zapada od “vanjskih utjecaja”, \u0161to nije ni\u0161ta drugo nego eufemizam za Rusiju. Vidjelo se to jasno iz rasprave u ameri\u010dkom Senatu. S obzirom na veli\u010dinu Crne Gore, protivnici njezinog pristupanja postavljali su logi\u010dno pitanje, kako svega 2000 vojnika, koliko ukupno ima ova zemlja, mo\u017ee na bilo koji na\u010din biti faktor u NATO-u ili braniti ameri\u010dke interese? Odgovori su se u pravilu odnosili na va\u017enost Crne Gore za Rusiju, s obzirom na izlaz na Jadransko more. Ulaskom CG u NATO, ovaj savez sada u potpunosti kontrolira Jadransko more i \u010dini jo\u0161 ja\u010di \u0161tit Europe od Rusije.<\/p>\n

I dok prosje\u010dan stanovnik Balkana pojma nema<\/em> da \u017eivi u potencijalno novom predratnom periodu, Zapad se priprema na nove oru\u017eane sukobe u regiji. Pod izlikom uplitanja u unutarnja politi\u010dka previranja, prst se upire u Rusiju. S obzirom na to da sporne balkanske zemlje nisu \u010dlanice Europske unije, nejasno je za\u0161to se ruski utjecaj smatra vanjskim faktorom, a onaj zemalja Unije i same EU internim? Dvostruki kriteriji opet su jasno vidljivi, Balkan je dio Europe uvijek kada se u geopoliti\u010dki kontekst uvede ruski faktor, no ne i onda kada EU ne osje\u0107a prijetnju s istoka, npr. u kulturolo\u0161kim pitanjima.<\/p>\n

Kompliciranje odnosa Rusije i EU artikulira se postupno i neizravno upravo u ovoj regiji<\/a>, stoga se Europa priprema na obranu. Kako nije mogu\u0107e jednostavno rasporediti vojsku za obranu pred Rusijom potrebno to u\u010diniti zaobilaznim putem. Tako su mirovne snage Europske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR) upozorile politi\u010dke lidere te zemlje da su spremne intervenirati u kratkom roku u slu\u010daju da se obnovi nasilje<\/strong>. Premda EUFOR u BiH ima raspore\u0111eno svega 800 vojnika, u “slu\u010daju izbijanja bilo kakvog nasilja u BiH mogao bi brzo rasporediti rezervne vojne snage, uglavnom iz Italije i Njema\u010dke”.<\/p>\n

Hu\u0161ka\u010dka uloga medija<\/strong><\/p>\n

Ova nevjerojatna vijest objavljena je na Reutersu, a nekriti\u010dki je prenesena na Al Jazeeri<\/a>. Dok na Zapadu raste “zabrinutost zbog sve ve\u0107e nestabilnosti na historijski nestabilnom Balkanu” moglo bi se re\u0107i da na Balkanu raste dvostruka zabrinutost. Jednom zbog promatranja regije kao vojnog poligona u kojem zapravo nikad nema mira, niti se ratovi ikad zavr\u0161avaju, pa tako vje\u010dno tinja strah od obnove nasilja koje se po potrebi mo\u017ee lako u\u017egati<\/em>. Ali posebnu zabrinutost izaziva i ovakvo nekriti\u010dko izvje\u0161tavanje sve prisutnije u mejnstrim medijima diljem Balkana. Takav je pristup izvje\u0161tavanju povr\u0161an i izrazito socijalno i politi\u010dki \u0161tetan \u2013 jer vodi ka internalizaciji autokolonijalnog diskursa o buretu baruta, no vodi i normalizaciji vojne prisutnosti, \u0161to nema pak nema uzroke u svakodnevnim \u017eivotima ljudi na Balkanu.<\/p>\n

Ilustracija za ovu tezu je ve\u0107 jo\u0161 jedan paragraf iz iste vijesti koji se nekriti\u010dki kopipejsta<\/em> umjesto da se demantira i kritizira Reuters, agenciju svjetskog glasa, koja si povr\u0161no i pogre\u0161no izvje\u0161tavanje ne bi smjela dozvoljavati objavom ovakvih re\u010denica: “Zabrinutost od novog sukoba u BiH je u porastu nakon zahtjeva Srba za separaciju entiteta Republika Srpska od ostatka zemlje, te zbog velike podr\u0161ke glasa\u010da na referendumu da zadr\u017ee nacionalni praznik, koji je Ustavni sud proglasio neustavnim.” Republika Srpska nije pokrenula zahtjev za separacijom od BiH<\/a> iako se mo\u017ee tvrditi da je referendum o prazniku bio priprema za takav doga\u0111aj, no to je pretjerana simplifikacija<\/a> politi\u010dke situacije<\/a>.<\/p>\n

U interesu javnosti na Balkanu ne nalazi se nekriti\u010dko servisiranje pogre\u0161nih informacija, ovakvim se pristupom samo doprinosi normalizaciji predratnog diskursa, \u0161to doprinosi prihva\u0107anju neizbje\u017enosti “obnove nasilja”. Ako bi do nasilja nekad u budu\u0107nosti i do\u0161lo, uzrok tome ne\u0107e biti korupcija Milorada Dodika ili Nikole Gruevskog, kao ni nemogu\u0107nost ovda\u0161njih naroda da funkcioniraju u skladu za zahtjevima demokracije (jer ne mo\u017ee se tvrditi da je primjerice Europska unija<\/a> demokratska tvorevina) ve\u0107 radi toga jer su vojni savezi pripremili ratnu kartu, na\u0161av\u0161i se na pola puta, na sjeci\u0161tu svojih ekonomskih interesa, na Balkanu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Senat Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava napokon je, iz tre\u0107eg poku\u0161aja, ratificirao Protokol o prijemu Crne Gore u NATO sa 97 glasova za, i dva protiv. Za ratifikaciju protokola bila je potrebna dvotre\u0107inska ve\u0107ina. Dokument je proslije\u0111en na potpisivanje predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, nakon \u010dega stupa na snagu u formi zakona. Ovim je \u010dinom 26 od 28 […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17684,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-17683","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17683","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17683"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17683\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17688,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17683\/revisions\/17688"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17684"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17683"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17683"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17683"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17683"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17683"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17683"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17683"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}