{"id":17678,"date":"2017-03-30T11:05:24","date_gmt":"2017-03-30T10:05:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17678"},"modified":"2017-03-30T14:41:32","modified_gmt":"2017-03-30T13:41:32","slug":"osma-glava-kapitala-u-kragujevcu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17678","title":{"rendered":"Osma glava Kapitala u Kragujevcu"},"content":{"rendered":"

Ako ga se ve\u0107 izravno ne optu\u017euje za Gulag i Staljinove \u010distke, Marxa se danas uglavnom smatra anakronim autorom. Eventualni blagonakloni pristup ide do toga da mu se prizna “deskriptivna” snaga Kapitala, ali uz upozorenje da se radi o deskripciji kapitalizma 19. stolje\u0107a. Tada ne da nije bilo pametnih telefona i nanotehnologije, ve\u0107 nije bilo ni automobila, pa naprosto Marx nije mogao spoznati suvremeni kapitalizam \u010dak i da je imao ispravan analiti\u010dki aparat.<\/p>\n

Uobi\u010dajen odgovor na ove zamjerke zasniva se na postavci da Marx u Kapitalu nije opisivao konkretni kapitalizam 19. stolje\u0107a u Engleskoj, ve\u0107 se radilo o analizi tog na\u010dina proizvodnje u “idealnom prosjeku”. Dakle, Marx je analizirao fundamentalne dru\u0161tvene odnose neophodne za funkcioniranje kapitalisti\u010dkog na\u010dina proizvodnje. Bez obzira na stalne mijene koje se doga\u0111aju u razvoju tog na\u010dina proizvodnje, postoje neki temeljni odnosi koji ga \u010dine kapitalisti\u010dkim neovisno o konkretnim okolnostima. Iako je takav odgovor zamjerkama prili\u010dno uvjerljiv i poduprt sadr\u017eajem samog Kapitala, \u010dini se da nam postaje sve manje nu\u017ean u obrani Marxove aktualnosti. Naime, sve vi\u0161e postaje dovoljan i spomenuti deskriptivni moment.<\/p>\n

Pobuna radnica<\/strong><\/p>\n

U ponedjeljak su se pobunile radnice u kragujeva\u010dkoj tvornici Fora tekstil. Radilo se o koordiniranoj akciji radnica dvije smjena koje ina\u010de traju po 12 sati. Nakon \u0161to su radnice prve smjene odradile 8 sati, napustile su tvornicu, a na njihovo radno mjesto, 4 sata ranije, do\u0161le su radnice druge smjene i tako\u0111er odradile smjenu od 8 sati. Kako saznaje portal Ma\u0161ina<\/a>, uprava je odmah zaprijetila otkazima radnicama koje se bore naprosto za civilizacijski standard: osmosatno radno vrijeme. Prijetnje su se intenzivirale nakon \u0161to su mediji obratili pa\u017enju na protest, a kako se saznaje iz sindikata, dvanaestosatno radno vrijeme nije jedini problem s kojim se radnice suo\u010davaju u toj slovenskoj tvornici, tu je i problem prekovremenog rada i nepla\u0107anja no\u0107nog rada. Ina\u010de, rije\u010d je o privatiziranoj biv\u0161oj tvornici Zastava tapacirnica u kojoj se proizvode dijelovi interijera i konfekcije za automobile.<\/p>\n

Zbivanja u kragujeva\u010dkoj tvornici vrlo lako se mogu ubaciti u poznatu Osmu glavu prvog toma Marxova Kapitala koja se bavi radnim danom, tj. uglavnom promjenama engleskog zakonodavstva o trajanju radnog dana od 1833. do 1863. godine, uslijed intenzivne klasne borbe. Za ilustraciju prila\u017eemo jedan prigodan citat vezan uz organizaciju smjenskog rada u tada\u0161njim engleskim tvornicama: “…neprekidno trajanje procesa proizvodnje u toku 24 \u010dasa pru\u017ea vrlo dobru priliku da se prekora\u010de granice nominalnog radnog dana. Tako, npr., u gore pomenutim vrlo napornim industrijskim granama zvani\u010dan radni dan za svakog radnika iznosi ve\u0107inom 12 \u010dasova no\u0107nog ili dnevnog rada. Ali je prekovremeni rad preko te granice u mnogim slu\u010dajevima, da upotrebim re\u010di engleskog zvani\u010dnog izve\u0161taja, ‘zbilja strahovit’.” Ne treba puno dodati.<\/p>\n

Za samu konkretnu borbu kragujeva\u010dkih radnica referenca na Marxov Kapital nije va\u017ena, ali nam ovaj slu\u010daj pokazuje da je za razumijevanje suvremenog kapitalizma ta knjiga itekako va\u017ena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako ga se ve\u0107 izravno ne optu\u017euje za Gulag i Staljinove \u010distke, Marxa se danas uglavnom smatra anakronim autorom. Eventualni blagonakloni pristup ide do toga da mu se prizna “deskriptivna” snaga Kapitala, ali uz upozorenje da se radi o deskripciji kapitalizma 19. stolje\u0107a. Tada ne da nije bilo pametnih telefona i nanotehnologije, ve\u0107 nije bilo […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":17680,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228,85],"theme":[455],"country":[11],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-17678","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17678","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17678"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17678\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17689,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17678\/revisions\/17689"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17680"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17678"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17678"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17678"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17678"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17678"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17678"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17678"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}