Kada su prije tridesetak godina krenule putem “demokratskih promjena”, za zemlje isto\u010dne Europe se o\u010dekivalo da \u0107e kroz relativno kratko vrijeme dosegnuti razinu demokratskih i ljudskih prava koja su postojala na Zapadu. Nedostatak tih prava u zemljama realsocijalizma desetlje\u0107ima je bio jedan od va\u017enijih argumenata protiv socijalisti\u010dkog projekta. No ako su izborena prava u prvom periodu tranzicije ostala razmjerno niska u odnosu na o\u010dekivanja, ono \u0161to nitko nije o\u010dekivao je val reakcionarnih pokreta koji uzimaju maha u sada ve\u0107 naveliko vesterniziranim zemljama koje bi, barem po formalnim kategorijama, trebalo smatrati dijelom “slobodnog svijeta”. Koalicije mo\u0107nih institucija konzervativizma s dijelovima “poduzetni\u010dkog sektora” i civilnog dru\u0161tva izgleda uspijevaju u rekonkvisti koja ne samo da ne vodi zemlje biv\u0161eg Istoka u bolju i demokratskiju budu\u0107nost, ve\u0107 ih izgleda poku\u0161ava vratiti u period prije socijalisti\u010dke modernizacije.<\/p>\n
U mnogim isto\u010dnoeuropskim zemljama, sukob tranzicijskih liberala i ultrakonzervativaca (koje \u010desto \u010dine razo\u010darani liberali) u velikoj mjeri odre\u0111uje politi\u010dku dinamiku. No, po svemu sude\u0107i, ne i u Rumunjskoj. Tamo je naime ju\u010der u parlamentu uvjerljivom ve\u0107inom izglasano uvo\u0111enje ustavne definicije obitelji kao zajednice mu\u0161karca i \u017eene. Tu je definiciju tra\u017eila nevladina organizacija Koalicija za obitelj, s isklju\u010divim ciljem da diskriminira homoseksualce u svakodnevnom \u017eivotu. Inicijativa svoje pandane ima i u drugim zemljama, i to ne samo Istoka, no u Rumunjskoj je upe\u010datljiv prije svega izostanak bilo kakve opozicije diktatu reakcionarnih NVO-ova. Promjenu su podr\u017eali i vladaju\u0107i socijaldemokrati i liberali, kao i opozicijski nacionalni liberali, te naposljetku \u010dak i nova “protestna” stranka koju uglavnom \u010dini urbana “prozapadna” srednja klasa.<\/p>\n
“Najradikalniji” me\u0111u parlamentarnim zastupnicima poku\u0161ali su stidljivo progurati amandman kojim bi se ograni\u010denje odnosilo samo na brak, dok bi obitelj bila \u0161ire definirana. No i taj je kukavi\u010dki prijedlog ve\u0107ina s gnu\u0161anjem odbila. S obzirom na ove uspjehe, ne \u010dudi da su reakcionarni NVO-ovi ve\u0107 krenuli u novu ofanzivu: u subotu je naime organiziran niz prosvjeda na kojima se zahtijevala zabrana abortusa. Paradoksalno, ultrakonzervativci zabranu abortusa tra\u017ee u strahu da \u0107e se ponoviti rane 1990-e godine, kada je Rumunjska bila svjetski \u0161ampion po broju poba\u010daja koji su do tad bili ilegalni. Drugim rije\u010dima, udruge protiv abortusa boje se da \u0107e rastu\u0107a socijalna bijeda potaknuti sve vi\u0161e \u017eena na abortus, pa predla\u017eu da se on zabrani, ba\u0161 kao \u0161to je bio zabranjen i u socijalizmu. No istodobno ne pokazuju previ\u0161e interesa za neke druge elemente socijalizma, poput javnih vrti\u0107a ili dje\u010djih doplataka.<\/p>\n
I u ovom primjeru, ako su zemlje biv\u0161eg Istoka prije 30 godina poku\u0161ale napraviti korak naprijed, izgleda da se uspjele prije\u0107i samo dva koraka unazad.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kada su prije tridesetak godina krenule putem “demokratskih promjena”, za zemlje isto\u010dne Europe se o\u010dekivalo da \u0107e kroz relativno kratko vrijeme dosegnuti razinu demokratskih i ljudskih prava koja su postojala na Zapadu…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":17643,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[161],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-17642","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ljudska-prava","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17642","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17642"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17642\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17647,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17642\/revisions\/17647"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17643"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17642"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17642"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17642"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17642"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17642"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17642"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17642"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}