{"id":17611,"date":"2017-03-27T08:00:58","date_gmt":"2017-03-27T07:00:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17611"},"modified":"2021-02-25T10:58:49","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:49","slug":"hrvatski-studiji-rektorova-neposlusna-djeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17611","title":{"rendered":"Hrvatski studiji: rektorova neposlu\u0161na djeca"},"content":{"rendered":"

Hrvatski studiji, fakultet osnovan 1992., bio je projekt tada\u0161njih vlasti koje su od njega htjele stvoriti desni pandan “crvenom Filozofskom” kroz koji se trebalo proizvoditi vlastite kadrove u dru\u0161tvenim i humanisti\u010dkim znanostima: povijesti, sociologiji, filozofiji, komunikologiji tj. novinarstvu. Iako se fakultet kroz neko vrijeme rije\u0161io velikog dijela toga naslje\u0111a, novi je pro\u010delnik poku\u0161ao vratiti ga starim korijenima, no pri tome je nai\u0161ao na otpor kako studenata, tako i profesorskog osoblja, pa i pojedinih odsjeka te se ubacio u samo \u017eari\u0161te sveu\u010dili\u0161ne krize<\/strong><\/p>\n

Svi pobunjenici kontra akademskog establi\u0161menta u Hrvatskoj, to\u010dnije u Zagrebu, bili su godinama na\u0161iroko promatrani, ponajprije kao iritantni osobenjaci. Kao zabludjeli sitni\u010davci, medijskoj javnosti jedva da su shvatljiviji od notornih \u0161atora\u0161a iz Savske ulice. Zahvaljuju\u0107i novinama i televizijama sklonima prvenstveno diktatu vladaju\u0107eg sistema, tako je jo\u0161 od blokadne studentske inicijative za javno financirano visoko obrazovanje 2009. godine. Zahtjevi studenata, ali i profesora koji su im se pridru\u017eili, regularno su ismijavani. Sveu\u010dili\u0161nom upravnom kadru, pak, ljubljeni su po\u010dasni srebrni lanci i \u017eezla i skuti talara, a sama njihova stajali\u0161ta nisu ozbiljno dovo\u0111ena u pitanje.<\/p>\n

Sve donedavno: prije nekoliko dana organizirana je blokada Hrvatskih studija, e da bi \u010dlanovi zagreba\u010dkog rektorata i njima bliska elita pali u razmjernu nemilost. Jutarnji list <\/em>\u017eali se kako rektor Damir Boras “nije bio dostupan” njihovoj redakciji – tradicionalno mu servilnoj – “za detaljniju argumentaciju”. Ve\u010dernji list<\/em>, i sam popustljiv spram doti\u010dnih centara mo\u0107i, odjednom naziva tragi\u010dnom Borasovu izjavu “nemam pojma”, na upit o situaciji na Hrvatskim studijima.<\/p>\n

I dok frca perje doju\u010dera\u0161njih gordih paunova koji su feudalno-ceremonijalni ki\u010d vlastitog posve\u0107enja dignuli na upravo nevi\u0111enu potenciju<\/a>, vidjeti nam je \u0161to je to realno promijenilo odnose na terenu. Hrvatskim studijima u kratkom je periodu nametnut novi pro\u010delnik-poslu\u0161nik, ustanova je statusno degradirana u rang pukog sveu\u010dili\u0161nog odjela, a potom joj je fakti\u010dno ukinut studij filozofije. Paralelno, uvjerljiva ve\u0107ina studenata i nastavnika Filozofskog fakulteta u Zagrebu izvojevala je obrat u borbi za svoja demokratska prava. Ista grupacija staje, kona\u010dno, javno uz nastojanja kolega s Hrvatskih studija, \u010dime se i formalno, radi vi\u0161eg politi\u010dkog cilja, prevladava raniji duboki jaz izme\u0111u tih dviju adresa. Ina\u010de, ako to uop\u0107e treba napominjati, maleni te zadugo re\u017eimski Hrvatski studiji su najve\u0107em fakultetu u Hrvatskoj neko\u0107 s razlogom bili, simboli\u010dki kazano, ono \u0161to je Bastilja zna\u010dila jakobincima.<\/p>\n

Kriza sveu\u010dili\u0161ta nadilazi starija rivalstva<\/strong><\/p>\n

No upravo \u0107e Boras i njegovi najbli\u017ei suradnici \u2013 ministar Pavo Bari\u0161i\u0107, prorektor Ante \u010covi\u0107 i sveu\u010dili\u0161ni senator Mislav Je\u017ei\u0107 \u2013 dovesti FF i HS do zajedni\u010dkog interesa. U slu\u010daju tretmana te dvije ku\u0107e, kao i jo\u0161 nekih u sklopu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dogodilo se otprilike isto ono \u0161to ve\u0107inu nogometno-klupskih navija\u010da u Hrvatskoj konfrontira s nacionalnim savezom i njemu pridru\u017eenim vaninstitucionalnim snagama u tome sportu. Jednostavno, silnici su uzurpirali sektor, cini\u010dno ignoriraju\u0107i opozicione legalne procedure i dr\u017eavne intervencije. Odozdo je ubrzo krenuo bunt koji \u0107e pravovjerne medije utjerati u moralisti\u010dku indignaciju, sve dok nao\u010digled legitimni otpor ipak ne dosegne kriti\u010dnu masu.<\/p>\n

Ni\u0161ta \u010dudno, jer antidemokrati\u010dnost nije hir Zdravka Mami\u0107a, nego modus operandi aktualnoga ukupnog dru\u0161tvenog ure\u0111enja. Hrvatski akademski Gang of Four nije tu nikakav izuzetak, pa je neposluh jedini mogu\u0107i uvod za alternativnu obranu jednakosti i primjerene zakonitosti. Kad studenti Hrvatskih studija povodom ukidanja studija filozofije objave da im se “\u010dini kao da u pozadini svega stoje osobni sukobi i odmazda”, dolazimo jo\u0161 bli\u017ee istini: naravno da iza ovog stoje li\u010dni motivi, jer iza svega ostalog stoji privatni interes.<\/p>\n

Isti ljudi koji danas nastoje pod svaku cijenu rasturiti Hrvatske studije, prije dva i pol desetlje\u0107a su ga osnivali sa zadnjim namjerama<\/a> slabljenja Filozofskog \u2013 u nadi da \u0107e ga paralelna institucija uspjeti potisnuti. Plan im nije uspio, \u0161tovi\u0161e, uskoro su dospjeli u sukob i s kolegama s tog fakulteta. Bili su majorizirani i potisnuti, ali su se zaobilazno vratili na pozicije vlasti, i to s obnovljenim upori\u0161tima u crkvenim i strana\u010dko-politi\u010dkim strukturama. Kako je za takav povratak ipak trebalo dosta vremena, ispalo je da su, me\u0111u ostalim, zaplesali i s onu stranu propisnog trajanja radnog i funkcionerskog vijeka. Me\u0111utim, mo\u017ee biti da im se svejedno isplatilo, ubroje li se u saldo svi nepotisti\u010dki <\/a>i klijentelisti\u010dki pothvati, sve \u010dasti i lasti<\/a>, sva beriva i prinadle\u017enosti.<\/p>\n

Problemi visokog obrazovanja ve\u0107 su dulje vrijeme zapu\u0161teni<\/strong><\/p>\n

Takva distanciranost od realnih linija dru\u0161tvenog konflikta dobro se pritom o\u010dituje u recentnom napadu Ante \u010covi\u0107a na Nezavisni sindikat znanosti i obrazovanja koji je Hrvatskim studijima dao potporu nalaze\u0107i da reduciranje ustanove donosi prijetnju i radn(i\u010dk)om statusu tamo zaposlenih. Uz konstataciju da se radi o sindikalnoj spletki, \u010covi\u0107 je tad na HRT-u<\/a> retori\u010dki upitao Vilima Ribi\u0107a, predsjednika NSZO-a, za\u0161to umjesto toga nije “potpisao kolektivne ugovore”.<\/p>\n

Nije sasvim jasno je li Ribi\u0107 \u010duo taj apsurdni upit izme\u0111u ostalih \u010covi\u0107evih rije\u010di, jer je u javnosti vi\u0161e nego poznato kako dr\u017eava \u2013 kroz tri sastava vlade \u2013 ve\u0107 barem godinu i pol dana izbjegava sklapanje granskog kolektivnog ugovora u ovom sektoru. \u010covi\u0107eva izjava, me\u0111utim, dragocjena nam je zbog uvida u oholu indolenciju akademske kreme u odnosu na njezinu bazu i dru\u0161tvo u cjelini. Jer, \u010dak i sasvim generalno, predbacivanje sindikalistima zbog nesklapanja ovog ili onog kolektivnog ugovora, u pravilu zna\u010di brutalno nepoznavanje ili neobaziranje na va\u017ee\u0107u radno-pravnu praksu sa svim njezinim gadostima \u0161to ih generira prvenstveno krupni kapital sa svojim eksponentima. Tako pitanje Ante \u010covi\u0107a spada u red onih koje predvodi \u010duvena (navodna) izjava Marije Antoanete \u2013 kad ve\u0107 spominjemo i Francusku revoluciju \u2013 o mogu\u0107emu plebejskom ta\u017eenju gladi kola\u010dima, ako ve\u0107 kruha nema na vidiku.<\/p>\n

S druge strane, sa svim sli\u010dnim vulgarnim manirama koje su nespojive s boljom tradicijom zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, stoji \u0161okantna njegova upravna i organizacijska zapu\u0161tenost. Posve\u0107eni svojim privatnim poslima, najvi\u0161i akademski rukovodioci prepustili su ga doslovce stihiji, ve\u0107 ionako zaglavljenog u beznadnim proturje\u010djima Bolonjske reforme. Bez suvisle strategije razvoja temeljenog na znanstveno-nastavnim kriterijima, bez pregledne perspektive u eventualnom aktivnom procesu integracije i modernizacije, a s ekscesnim i socijalno nagri\u017eenim internim relacijama. Pa se ovdje ne postavlja tek pitanje \u0161to \u0107e biti s Hrvatskim studijima ili s Filozofskim, nego \u0161to \u0107e biti s ovim sveu\u010dili\u0161tem i s visokim obrazovanjem u Hrvatskoj op\u0107enito.<\/p>\n

Gdje je pravo mjesto filozofije?<\/strong><\/p>\n

Vi\u0111eno \u0161irenje fronte Hrvatskim studijima mo\u017ee samo pomo\u0107i; ista \u010dinjenica vrijedi i za Filozofski fakultet, kao i za ranije uzbunjeni Tekstilno-tehnolo\u0161ki fakultet<\/a>, ili za ma koji \u010detvrti i peti. Prije negoli ga \u0161teto\u010dine do kraja osvetni\u010dki zgaze, evidentna promjena u medijskoj i, primarno, u op\u0107epoliti\u010dkoj slici te situacije, mogla bi pomesti same vinovnike \u010ditave krize. Takvim kapitalcima ipak ne treba jo\u0161 mnogo da postanu prete\u0161ki i ranije im pouzdanim politi\u010dkim za\u0161titnicima.<\/p>\n

Dodu\u0161e, mo\u017eda ne i Crkvi, znaju\u0107i za metastatske kapacitete njena vlastohleplja, s \u010dim je u vezi i jedan naoko povr\u0161inski detalj u ovoj pri\u010di. Egzekutori nad solidno afirmiranim studijem filozofije na Hrvatskim studijima, bez obzira na druge proceduralne izlike, naime, pozvali su se na problem tzv. triplikacije. Ukratko opisano, to ho\u0107e re\u0107i da su tri studija iz istog podru\u010dja na jednom sveu\u010dili\u0161tu \u2013 previ\u0161e. A prvi je, naravno, onaj najve\u0107i i najstariji, na Filozofskom fakultetu, dok je drugo mjesto zauzeo, izgleda, Filozofski fakultet Dru\u017ebe Isusove, uklju\u010den u zagreba\u010dko sveu\u010dili\u0161te<\/a> prije nepunih godinu i pol dana. Te je preimenovan u Fakultet filozofije i religijskih znanosti, ba\u0161 dok je Damir Boras naveliko obe\u0107avao Hrvatskim studijima inauguraciju u status fakulteta.<\/p>\n

Zatim \u0107e do\u0107i na red javno zamjeranje novom ministru Pavu Bari\u0161i\u0107u, pojedinih profesora s HS-a koji su ga raskrinkali kao plagijatora, no ono \u0161to nam posebno upada u oko jest pervertirani hijerarhijski odnos vjerske i sekularne instance na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu. Ishod s re\u010denim crkvenim fakultetom, me\u0111u svim drugim aspektima ove situacije, predstavlja najbolji odgovor na tobo\u017enju enigmu \u0161to bi to\u010dno zna\u010dila donedavno nametana, od Borasa i njegovih ministranata, suradnja FF-a s Katoli\u010dkim bogoslovnim fakultetom<\/a>. Zna\u010dila bi, dakle, prekasno suo\u010davanje s faktom da za filozofsku i jo\u0161 nekolicinu znanosti u Zagrebu vi\u0161e uop\u0107e nema mjesta, ne dok se akademska na\u0161a dru\u017eba Isusova kona\u010dno ne otpravi na kadrovsku giljotinu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatski studiji, fakultet osnovan 1992., bio je projekt tada\u0161njih vlasti koje su od njega htjele stvoriti desni pandan “crvenom Filozofskom” kroz koji se trebalo proizvoditi vlastite kadrove u dru\u0161tvenim i humanisti\u010dkim znanostima: povijesti, sociologiji, filozofiji, komunikologiji tj. novinarstvu. Iako se fakultet kroz neko vrijeme rije\u0161io velikog dijela toga naslje\u0111a, novi je pro\u010delnik poku\u0161ao vratiti ga […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":17616,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-17611","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17611","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17611"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17611\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17618,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17611\/revisions\/17618"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17616"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17611"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17611"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17611"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17611"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17611"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17611"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17611"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}