{"id":17599,"date":"2017-03-24T14:39:19","date_gmt":"2017-03-24T13:39:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17599"},"modified":"2017-03-24T14:48:58","modified_gmt":"2017-03-24T13:48:58","slug":"rat-za-europsku-agenciju-za-lijekove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17599","title":{"rendered":"“Rat” za Europsku agenciju za lijekove"},"content":{"rendered":"

Europska agencija za lijekove (European Medicines Agency, EMA) smje\u0161tena u Londonu, od svog osnutka 1995. godine, jedna je od institucija koje nakon Brexita moraju prona\u0107i novu lokaciju. Bitka za EMA-u mo\u017ee po\u010deti \u010dim britanska premijerka Theresa May aktivira \u010dlanak 50.<\/a> Lisabonskog sporazuma kojim se svakoj zemlji \u010dlanici garantira slobodan izlazak iz EU \u0161to se o\u010dekuje da bi moglo biti idu\u0107i tjedan.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, lobiranje za principe po kojima bi se trebalo odlu\u010diti o tome kamo \u0107e se ova agencija preseliti ve\u0107 je po\u010delo. Konkurencija je \u017eestoka, a op\u0107a podijeljenost EU na Isto\u010dnu i Zapadnu vidi se i u ovom slu\u010daju. Me\u0111u zemljama koje su do sada iskazale interes nalaze se \u0160vedska, Poljska, Danska, Italija, Francuska, Njema\u010dka, Irska, Gr\u010dka, Rumunjska i Hrvatska.<\/p>\n

Ovu posljednju mo\u017eemo slobodno odmah eliminirati jer jednostavno nije “konkurentna”, neovisno po kojim kriterijima koji \u0107e se u kona\u010dnici presuditi: Hrvatska je jasno pokazala da ne zna upravljati svojim farmaceutskim resursima npr. privatizirala je farmaceutsku kompaniju Plivu na na\u010din da se dozvolilo da kompanija koja je nekad proizvodila vlastite lijekove danas bude svedena tek na tvornicu onih generi\u010dkih, \u010dime je sama dr\u017eava na\u0161tetila stvaranju radnih mjesta u ovom sektoru. Hrvatska se pokazala nesposobnom rije\u0161iti bilo koji problem u zdravstveno-farmaceutskom sektoru, tako tako\u0111er nekad profitabilan Imunolo\u0161ki zavod ve\u0107 godinama \u010deka na rje\u0161avanje svojih problema. U kontekstu zdravstva, sve provedene mjere u kombinaciji s rezovima u ovom sektoru pokazuju se tek privremeno funkcionalnima da bi potom brzo reterirale na staro. Emigracija zdravstvenog osoblja kulminira u o\u010dajnom tretmanu medicinskih sestara, a kad se svemu, i ni po \u010demu posebnim i pametnim zakonima, pridoda i nedavna izjava aktualnog ministra zdravstva kako jedan sve\u0107enik vrijedi vi\u0161e od 20 lije\u010dnika, jasno je da tijelu zadu\u017eenom za regulaciju farmaceutske industrije nema mjesta u Hrvatskoj.<\/p>\n

“Objektivni” vs. “politi\u010dki” kriteriji<\/strong><\/p>\n

Argumenti koje me\u0111utim povla\u010de druge zemlje kako bi upravo one postale novim sjedi\u0161tem EMA-e jako su zanimljivi. EMA naime zapo\u0161ljava oko 900 ljudi, pla\u0107enih iz bud\u017eeta i prema standardu EU te nosi gradu doma\u0107inu dosta ekonomskih prednosti u kontekstu potro\u0161nje. No, osim toga, Agencija sa sobom povla\u010di potencijal da grad u kojem je smje\u0161tena pretvori u farmaceutski inkubator. Farmaceutska industrija zemljama Unije upriho\u0111uje zna\u010dajna sredstva<\/a> te je 5 najve\u0107a industrija u EU (podaci iz 2010.) Upravo zbog toga ve\u0107ina zemalja koje su iskazale interes za ugo\u0161\u0107ivanjem EMA-e isti\u010du svoje “komparativne prednosti”.<\/p>\n

Tako danski i gr\u010dki predstavnici smatraju kako kriteriji za premje\u0161tanje EMA-e nikako ne bi smjeli biti politi\u010dki. U Kopenhagenu su uvjereni da kao grad koji je sjedi\u0161te Svjetske zdravstvene organizacije za Europu imaju najbolje uvjete za razvoj ove agencije. Kao primarni kriterij istaknuli su izvrsne odnose lokalnih vlasti, sveu\u010dili\u0161ta i bolnica. Od ostalih kriterija pritom isti\u010du i privla\u010dnost grada za “me\u0111unarodne radnike EMA-e”, dok su im minus visoke cijene \u017eivota. Danci dakako smatraju kako Agencija ne bi trebala biti “\u017eeton regionalnog razvoja” \u010dime se o\u010dito poku\u0161alo diskvalificirati sve zemlje periferije. Pa ipak, usprkos inzistiranjima na strogim i “objektivnim” kriterijima, dio danskih argumenata moglo bi se svrstati u kulturolo\u0161ke ili politi\u010dke, no ta ih kontradikcija nije sprije\u010dila da s moralne visine pozovu na red Europsko vije\u0107e i Komisiju apeliraju\u0107i na njihovu “hrabrost da prilikom odabira donesu takve politi\u010dke odluke kojima \u0107e se odabrati najbolje lokacije”, a kao najve\u0107u prepreku odabiru “najboljih” lokacija nisu postavili nepostojanje kriterija nego “rizik od politiziranja, \u010desto prisutan u Briselu jer su svi procesi u kojima ministri donose odluke politi\u010dki, no ipak bi to trebalo maksimalno depolitizirati”. Problem s ovakvim argumentima le\u017ei u tome \u0161to imaju visok stupanj legitimiteta \u010dak i kad su do ove mjere besmisleni, jer dolaze upu\u0107eni od obilno pla\u0107enih lobista privatnih kompanija \u0161to im kupuje impozantan utjecaj na dono\u0161enje zakona. Stoga si danski predstavnici mogu priu\u0161titi govoriti gluposti s visokim stupnjem samopouzdanja.<\/p>\n

\u017detoni regionalnog razvoja<\/strong><\/p>\n

Iznena\u0111enje je stav krizom slomljene Gr\u010dke \u010dija je nekad lijeva vlada odustala izgleda od svih principa. Gr\u010dki lobisti kao svoje komparativne prednosti isti\u010du izrazito povoljnu poslovnu klimu, a pritom ra\u010dunaju i na konferencijski turizam. S njima se sla\u017ee i gr\u010dki ministar vanjskih poslova Georgios Katrougalos koji tako\u0111er poziva na depolitizaciju procesa usprkos \u010dinjenici da depolitizacijom procesa Gr\u010dka ima jednako malene \u0161anse dobiti ovu agenciju kao i Hrvatska. Katrougalos je kao gr\u010dku komparativnu prednost poku\u0161ao “prodati” ni vi\u0161e ni manje nego stabilnost poslovanja, isti\u010du\u0107i farmaceutsku industriju kao strate\u0161ku granu u Gr\u010dkoj koja je pre\u017eivjela \u010dak i krizu. Gr\u010dka je naime izvoznica lijekova, \u0161to ne govori ni\u0161ta zapravo o samoj strukturi farmaceutskog tr\u017ei\u0161ta u Gr\u010dkoj. Kontradikcija pozivanja na depolitizaciju procesa uz istovremeno pozivanje na va\u017enost koju bi ovo imalo za lokalni razvoj i sanaciju gr\u010dke krize Sirizinom ministru nije zasmetala. Politizacija je mo\u017eda problem, ali lajfstajl<\/em> argumenti nisu, pa je Katrougalos nakon niza politi\u010dkih i infrastrukturnih prednosti (npr. dobra zra\u010dna povezanost s ostatkom Europe) poentirao sa izvrsnom mediteranskom klimom s puno sunca i povoljnom kvalitetom \u017eivota<\/a>.<\/p>\n

Najzanimljiviji primjer ipak je Rumunjska. Ovaj “\u017eeton regionalnog razvoja” zadovoljava i politi\u010dke i “objektivne” poslovne kriterije te bi ukoliko EU prihvati zahtjeve Danaca za objektivno\u0161\u0107u Rumunjska trebala postati novo sjedi\u0161te EMA-e. Prema EU pravilima svaka \u010dlanica mora imati sjedi\u0161te neke institucije, 10 godina od pridru\u017eivanja Rumunjska nema nijednu, stoga je EMA dobra prilika. Nadalje, Rumunjska je zemlja s velikim odljevom medicinskog osoblja, a zbog niskih ulaganja dr\u017eave u zdravstvo jo\u0161 nisu prona\u0161li na\u010din da rije\u0161e ovaj problem. Ujedno, RU je zemlja s najve\u0107im brojem obrazovanog zdravstvenog osoblja po glavi stanovnika u EU, \u0161to zna\u010di da zaista mo\u017ee ne\u0161to ponuditi razvoju ovog sektora. Rumunjskoj bi ovo pove\u0107alo vidljivost, omogu\u0107ilo stvaranje novih poslova jer farmaceutska industrija ula\u017ee mnogo u razvoj i istra\u017eivanja a Rumunjske strategije ve\u0107 su se okrenule informacijskom i visokotehnolo\u0161kom razvoju. Nadalje, Rumunjska ima i dobro razvijenu farmaceutsku industriju, a jedini su problem mjere \u0161tednje koje su dovele to zna\u010dajnog poskupljenja cijelog zdravstvenog sustava, pa tako i lijekova, stoga bi premje\u0161tanje ove agencije u Rumunjsku vrlo vjerojatno dovelo do ve\u0107ih ulaganja dr\u017eave u zdravstvo (dr\u017eave su veliki investitori u farmaceutsku industriju) i oporavka rumunjskog zdravstvenog sustava<\/a>. Realno, nema politi\u010dkog niti ekonomskog razloga radi kojeg Rumunjska ne bi dobila sjedi\u0161te Europske agencije za lijekove. Ukoliko ipak neka druga zemlja dobije EMA-u, zna\u010dit \u0107e to da su lobisti zaradili svoje honorare.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska agencija za lijekove (European Medicines Agency, EMA) smje\u0161tena u Londonu, od svog osnutka 1995. godine, jedna je od institucija koje nakon Brexita moraju prona\u0107i novu lokaciju. Bitka za EMA-u mo\u017ee po\u010deti \u010dim britanska premijerka Theresa May aktivira \u010dlanak 50. Lisabonskog sporazuma kojim se svakoj zemlji \u010dlanici garantira slobodan izlazak iz EU \u0161to se o\u010dekuje […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17600,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-17599","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17599","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17599"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17599\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17605,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17599\/revisions\/17605"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17600"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17599"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17599"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17599"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17599"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17599"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17599"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17599"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}