Pri\u010da o ropskim uvjetima u kojima \u017eive rumunjske migrantske radnice na jugu Italije, a koja je postala viralna nakon objavljivanja u britanskom Guardianu i Observeru prisilila je rumunjske novinare da vlastima napokon postave neugodna pitanja.<\/p>\n
Cinizam svih odgovora slu\u017ebenih lica na ovu temu, usprkos prirodno ste\u010denom visokom stupnju tolerancije publike ipak je nevjerojatan i zaslu\u017euje posebnu pa\u017enju jer je izvrsna ilustracija li\u0161enosti javne odgovornosti birokrata i politi\u010dara zemalja Europske unije ali i njihove odsje\u010denosti od dru\u0161tvene realnosti “obi\u010dnog” puka.<\/p>\n
\u010citaju\u0107i “follow-up” na ovu temu, prvo se primijeti da su primarni adresati za artikulaciju problema “nekako” ispali rumunjski politi\u010dari, a ne EU ili talijanski du\u017enosnici. Tako je novi rumunjski premijer Sorin Grindeanu novinarima kazao kako je “osobno od Ministarstva vanjskih poslova zatra\u017eio da se u ambasadi u Rimu zaposli ve\u0107i broj ljudi”. Istovremeno, hitno se sastao rumunjski parlamentarni odbor za dijasporu te su donijeli odluku da \u0107e donijeti iscrpan plan za za\u0161titu rumunjskih migrantskih radnika. Zaklju\u010dili su da \u0107e izraditi info publikaciju koju \u0107e objaviti na svom web-sajtu kako bi se svi zainteresirani za odlazak na rad u Italiju mogli informirati o tome koji ih problemi tamo \u010dekaju i koja \u0107e prava tamo dobiti. Tre\u0107a “mjera” za\u0161tite koju je predlo\u017eilo rumunjsko ministarstvo rada bili bi “help-deskovi” koji \u0107e informirati rumunjske gra\u0111ane o trgovini ljudima i modernom ropstvu. Tako su ponovno, ba\u0161 kao i u slu\u010daju izbjeglica, univerzalnim krivcima za probleme EU koji uzrokuju njezino raspadanje ispali krijum\u010dari ljudima. Pritom se, jer je odgovor svima jasan, rijetko kad postavlja pitanje kako to da u Europskoj uniji koja se zala\u017ee za “slobodan protok ljudi, roba i kapitala” uop\u0107e mo\u017ee dogoditi “boom” poslova krijum\u010darenja ljudi?<\/p>\n
Jasno je da ove mjere svakom iole prosje\u010dnom \u010ditatelju izazivaju ljutnju i frustracije, no, kakvi uop\u0107e mehanizmi za\u0161tite radnih prava i ljudskog dostojanstva u drugoj zemlji, stoje na raspolaganju rumunjskim politi\u010darima? Koliko premijer jedne zemlje mo\u017ee utjecati na provedbu zakona druge zemlje?<\/p>\n
Dru\u0161tvena kriza, kriza kapitalizma<\/strong><\/p>\n Adresiranje problema ropskog rada kao tek birokratskog pitanja indikator je op\u0107edru\u0161tvenog cinizma dru\u0161tava kriznog kapitalizma. Ali \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, disfunkcionalna birokratska adresiranja ozbiljnih dru\u0161tvenih problema nisu rezultat tek “bezidejnosti” ili lo\u0161ih liderskih sposobnosti politi\u010dara zemalja periferije. One su prije svega izraz potpune politi\u010dke nemo\u0107i zemalja periferije da se nose s neprikosnovenom slobodnotr\u017ei\u0161nom logikom privatnih kompanija zemalja centra.<\/p>\n Kako znamo da se radi upravo o manjku kontrole nad privatnim kompanijama, a ne samo o barbarskim sicilijanskim mafija\u0161ima i zakonu omerte, \u0161to je tako\u0111er zanimljiv aspekt dru\u0161tvenih relacija koje su dovele do cvata ropstva u Italiji u 21. stolje\u0107u? Jasno je iz \u017ealopojki politi\u010dara koji ka\u017eu kako zapravo ne mogu mnogo toga drugoga napraviti jer na\u017ealost, migrantski radnici poslove primarno pronalaze preko privatnih agencija za zapo\u0161ljavanje, a ne preko dr\u017eave.<\/p>\n A \u0161to rade talijanske vlasti, osim \u0161to po\u0161tuju omertu? Pa oni naime, financiraju NGO-ove da po principu “arm’s length” rje\u0161avaju dru\u0161tvene probleme umjesto njih. Koliko su \u010dak i obilno financirani NGO-ovi kapacitirani za rje\u0161avanje problema koji bi trebali le\u017eati u dr\u017eavnoj ingerenciji jasno govori informacija da je jedan talijanski NGO dobio \u010dak 800.000 eura za rad na ovu temu, pa ipak, nisu napravili \u010dak ni web-site, a kako pi\u0161e BIRN, na YouTubeu imaju tek dva videa na ovu temu s intervjuima radnica koje potvr\u0111uju zlostavljanja. Ne treba biti previ\u0161e kriti\u010dan me\u0111utim ni prema NGO-ovima, usprkos iskrenom trudu, borba protiv ropstva jednostavno nije u dosezima njihovih mo\u0107i. Ako informacija da je samo na Siciliji silovano vi\u0161e od 60 posto rumunjskih migrantskih radnica, a zlostavljane nisu samo one koje rade u agrarnom sektoru nego i one koje rade kao njegovateljice u obiteljima, nije uzrokovala makar ozbiljnu dru\u0161tvenu raspravu, ako ve\u0107 ne paneuropske prosvjede protiv “slobodnog tr\u017ei\u0161ta” ili u idealiziranom slu\u010daju “brze politi\u010dke reakcije” onda zaista, bilo bi suludo odgovornost za ozbiljne dru\u0161tvene probleme poput ropstva 21. stolje\u0107a spustiti na razinu nevladinih organizacija. One mo\u017eda mogu educirati i organizirati prosvjede ali ne mogu kazniti niti sicilijanske mafija\u0161e niti agencije za privremeno zapo\u0161ljavanje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pri\u010da o ropskim uvjetima u kojima \u017eive rumunjske migrantske radnice na jugu Italije, a koja je postala viralna nakon objavljivanja u britanskom Guardianu i Observeru prisilila je rumunjske novinare da vlastima napokon postave neugodna pitanja. Cinizam svih odgovora slu\u017ebenih lica na ovu temu, usprkos prirodno ste\u010denom visokom stupnju tolerancije publike ipak je nevjerojatan i zaslu\u017euje […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17575,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[110,243,85],"theme":[456,455],"country":[99],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-17574","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-drzava","tag-eu","tag-radnicki-pokret","theme-politika","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17574","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17574"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17574\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17580,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17574\/revisions\/17580"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17575"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17574"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17574"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17574"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17574"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17574"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17574"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17574"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}