{"id":17570,"date":"2017-03-24T08:00:23","date_gmt":"2017-03-24T07:00:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17570"},"modified":"2021-02-25T10:58:50","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:50","slug":"od-ekonomije-dijeljenja-do-dijeljene-eksploatacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17570","title":{"rendered":"Od ekonomije dijeljenja do dijeljene eksploatacije"},"content":{"rendered":"

Globalni tehnolo\u0161ki trend ekonomije dijeljenja pro\u0161irio se i na na\u0161e prostore. Uz napomenu da se radi o servisima koji, u pravilu, olak\u0161avaju \u017eivot samo stanovnicima ve\u0107ih urbanih sredina kao \u0161to je Zagreb, na doma\u0107em terenu najpoznatiji su i najvi\u0161e su kori\u0161teni AirBnB za kratkoro\u010dno iznajmljivanje stanova, i Uber kao alternativa taksi-slu\u017ebama ili javnom prijevozu. Dok se na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu i korisnici i pru\u017eatelji usluga ovih platformi tek uhodavaju i testiraju njihovu u\u010dinkovitost, na zapadnim je tr\u017ei\u0161tima ve\u0107 detektirano niz strukturnih problema koji proizlaze iz ovakvog modela razmjene.<\/strong><\/p>\n

Sve u\u010destalijim iskustvima rada preko internetskih burzi kao \u0161to su Amazonov Mechanical Turk<\/a>, Upwork<\/a> ili 99designs<\/a>, ulaskom na doma\u0107e tr\u017ei\u0161te servisa kao \u0161to su AirBnB<\/a>, Uber<\/a> i BlaBlaCar<\/a>, pokretanjem doma\u0107ih startup-<\/em>ova kao \u0161to su Gigly<\/a> i Olligo<\/a>, platformski kapitalizam<\/a> postaje dijelom svakodnevice na uspavanoj periferiji. Platforme koje posreduju mikrozadatke, povremene poslove, usluge gradskog i me\u0111ugradskog prijevoza ili kratkoro\u010dni najam dale su jedinima priliku da ponude svoje radne sposobnosti i dobra; drugima brz, transparentan i povoljan na\u010din da na\u0111u nekoga tko \u0107e tra\u017eene poslove izvr\u0161iti ili dobra iznajmiti. Tehnolo\u0161ki sustavi ovih platformi omogu\u0107ili su brzo povezivanje ponude i potra\u017enje, lako ugovaranje cijene i sigurnost naplate, a obostranim ocjenjivanjem i u\u010dinkoviti sustav pridr\u017eavanja ugovorenog. Nadasve su potro\u0161a\u010di zadovoljni ure\u0111eno\u0161\u0107u, izvjesno\u0161\u0107u i niskom cijenom koju donose ovi servisi.<\/p>\n

Internet kao dru\u0161tvena infrastruktura<\/strong><\/p>\n

Nova internetska tr\u017ei\u0161ta brzo zamjenjuju stare na\u010dine na koje su se ovi donedavno \u010desto neformalni oblici jednokratnih razmjena ugovarali i odvijali u nepovezanom svijetu. Dio je to op\u0107enitijeg trenda da informacijski sistemi stvaraju nove infrastrukture povezivanja koje ne prate granice zacrtane nacionalnim dr\u017eavama, propisanim procedurama i dru\u0161tvenim uzusima. Dru\u0161tvene mre\u017ee poput Facebooka i Twittera istodobno stvaraju transnacionalne komunikacijske zajednice, ali i sku\u010dene svjetonazorske balon\u010di\u0107e. Kriptovalute poput Bitcoina omogu\u0107uju decentralizirane, anonimne i transparentne sustave za provo\u0111enje i pra\u0107enje transakcija, ali i tehnolo\u0161ku osnovu za brzu akumulaciju u rukama ponekih “kova\u010dnica” i spekulanata. Platforme ekonomije dijeljenja poput AirBnBa nude racionalnije kolektivno kori\u0161tenje privatnih dobara, ali i njihovu komodifikaciju uz iznimno visoke profite za nekolicinu osniva\u010da i an\u0111ela-investitora.<\/p>\n

Ova dvostruka tendencija intenzivne socijalizacije i intenzivne privatizacije, me\u0111utim, ne iznena\u0111uje one koji su pratili ubrzani razvoj infosfere i nove ekonomije protekla dva desetlje\u0107a. Jo\u0161 prije petnaestak godina, sagledavaju\u0107i nove oblike suradni\u010dke proizvodnje i potro\u0161nje na internetu, ameri\u010dki pravni teoreti\u010dar Yochai Benkler<\/a> postulirao je da ti novi oblici temeljeni na lakoj dostupnosti informacija smanjuju transakcijske tro\u0161kove nala\u017eenja i ugovaranja. U tradicionalnim organizacijskim oblicima proizvodnje i potro\u0161nje transakcijski tro\u0161kovi bili bi visoki zbog neadekvatnosti informacija o tome tko \u0161to nudi i je li ponu\u0111a\u010d pouzdan izvr\u0161itelj ili ne. Benkler je tada vjerovao da je to adekvatno obja\u0161njenje za\u0161to nastaju i uspijevaju projekti suradni\u010dke proizvodnje bez privatnog vlasni\u0161tva poput Wikipedije ili slobodnog softvera, a koji kao organizacijski model proizvodnje ne odgovaraju ni modelu tr\u017ei\u0161ta niti modelu tvrtke. Me\u0111utim, ve\u0107 u drugoj polovici dvijehiljaditih postalo mu je jasno da smanjenje transakcijskih tro\u0161kova postaje novim poslovnim modelom koji povezuje horizontalna tr\u017ei\u0161ta i hijerarhijske tvrtke u nove forme prisvajanja i komodifikacije.<\/p>\n

Kr\u0161enje zakona kao poslovni model?<\/strong><\/p>\n

Da bi novi internetski servisi za tr\u017ei\u0161no posredovanje postali dijelom svakodnevice, morali su se prethodno ste\u0107i neki tehnolo\u0161ki uvjeti. Bez \u0161iroke primjene geolokacijskih tehnologija, mobilnog pristupa internetu, sustava internetske naplate, te konsolidacije mobilnih operativnih sustava, razvojnih frameworka<\/em> i aplikacijskih platformi, oni ne bi bili mogu\u0107i. Istodobno, njihovoj globalnoj ekspanziji pogodovao je niz ekonomskih faktora: neu\u010dinkovitosti starih poslovnih modela, smanjeno po\u010detno ulaganje zbog poslovanja temeljenog na proizvodnim sredstvima i dobrima korisnika te mre\u017eni efekt prema kojem utilitarnost nekog mre\u017enog servisa raste eksponencijalno kako raste broj korisnika.<\/p>\n

No\u0161eni tim faktorima, novi tr\u017ei\u0161ni izaziva\u010di brzo prodiru i uzdi\u017eu se do mo\u0107nih, obilato financiranih igra\u010da koji ugro\u017eavaju tr\u017ei\u0161ne pozicije i pre\u017eivljavanje starih agencija za zapo\u0161ljavanje, hotela, taksi slu\u017ebi ili autobusnih operatera. Me\u0111utim, bez mo\u0107i da masovno povezuju nove aktere na tr\u017ei\u0161tu i da preoblikuju tr\u017ei\u0161ta u cilju stvaranja ekonomije razmjera i monopola oni ne bi privla\u010dili toliku pa\u017enju investitora. Posljedica tog procesa restrukturiranja je da njihovo poslovanje ima niz negativnih u\u010dinaka i rizika po dugoro\u010dnu odr\u017eivost pojedinih dru\u0161tveno reguliranih usluga, prava radnika, socijalna prava i porezne prihode. Stoga dolazak ovih servisa \u010desto prati ne samo sukob s postoje\u0107im konkurentima i radnicima koji se boje za svoja radna mjesta, ve\u0107 i lokalnim i dr\u017eavnim regulatorima koji poku\u0161avaju odr\u017eati uspostavljene mehanizme kao \u0161to su koncesije u lokalnom i me\u0111ugradskom prijevozu, pravila o kratkoro\u010dnom najmu ili zakonske za\u0161tite rada.<\/p>\n

U sukobima s regulatorima prednja\u010de dvije perjanice platformskog kapitalizma. Kao \u0161to mogu posvjedo\u010diti mnogi koji ovih dana poku\u0161avaju unajmiti stan u gradovima, koji se nalaze pod naletom vikend turizma (kod nas je takav samo Zagreb), AirBnB je prouzro\u010dio prebacivanje dijela stambenog fonda iz trajnog najma u kratkoro\u010dni najam i adekvatan porast stanarina za one koji u gradu \u017eive. Kako bi se obranile od gentrifikacijskog istiskivanja stanara, nekretninskih mjehura, izbjegavanja poreza i nelojalne konkurencije hotelima, lokalne uprave od San Francisca, preko Barcelone do Berlina uvode stro\u017eu regulaciju kratkoro\u010dnog najma. Berlin<\/a> je tako odlu\u010dio da se u kratkoro\u010dni najam ne mo\u017ee davati vi\u0161e od polovice vlastitog stana ako vlasnik nema posebnu dozvolu i ne pla\u0107a adekvatan porez za komercijalnu djelatnost.<\/p>\n

Uberu je pak poslovanje zabranjeno u nizu gradova diljem svijeta jer je pod krinkom usluge posredovanja izme\u0111u voza\u010da i putnika kreirao servis lokalnog taksi prijevoza bez adekvatnih licenci koje lokalne uprave izdaju za takav prijevoz, bez za\u0161tite prava voza\u010da \u010dije usluge koristi i uz isisavanje 25-40 posto cijene vo\u017enje iz lokalne zajednice. Iako je izba\u010den<\/a> iz Rio de Janeira, Austina, \u0160panjolske i Finske, iako je sustavno varao inspektore u nizu ameri\u010dkih gradova tzv. greyballingom<\/a>,<\/em> iako je u 2016. vi\u0161estruko pove\u0107ao izdvajanja<\/a> u svrhe lobiranja, Uber se protiv regulatora bori surovom ekonomskom mo\u0107i svoje ogromne zalihe gotovine. Uber, naime, koristi 13 milijardi dolara kojima su ga obasuli investitori da bi dampingom cijena zagospodario tr\u017ei\u0161tem taksija. Pokrivaju\u0107i svega 40 posto<\/a> svojih operativnih tro\u0161kova od prihoda i generiraju\u0107i minuse<\/a> od 2-3 milijarde dolara na godi\u0161njoj razini, on stvara uvjete poslovanja u kojima potro\u0161a\u010dima nudi cijene koje ne mogu odbiti, konkurenciji name\u0107e borbu koju bez zaliha gotovine ne mogu izdr\u017eati i time se poku\u0161ava pozicionirati kao budu\u0107i monopolist o \u010dijem \u0107e poslovanju ovisiti lokalni taksi prijevoz. Nekoliko manjih gradova u SAD-u koji raspola\u017eu premalim bud\u017eetom da bi pokrili tro\u0161kove javnog autobusnog prometa ve\u0107 pla\u0107aju Uberu subvenciju<\/a> da prevozi putnike do linija me\u0111ugradskog prijevoza kojima dalje putuju na posao. Ako njegova vre\u0107a novaca za koju godinu presahne, lokalne zajednice morat \u0107e pokriti tro\u0161kove poreme\u0107aja u pru\u017eanju usluga koju \u0107e za sobom ostaviti zlatno tele platformskog kapitalizma. Ako postane dominantni igra\u010d ili monopolist, mo\u0107i \u0107e slobodno formirati cijene.<\/p>\n

Silazak u skriveno mjesto proizvodnje<\/strong><\/p>\n

Pored strategije monopola, druga velika uzdanica Uberovog poslovnog modela je strategija automatizacije<\/a> koja bi ga rije\u0161ila tro\u0161ka i tereta radnika. Sve su u\u010destaliji poku\u0161aji voza\u010da da se organiziraju<\/a> protiv netransparentnog isklju\u010divanja, smanjivanja tarifa i nemogu\u0107nosti naplate napojnice. Me\u0111utim, kako Uber svoje radnike klasificira kao vanjske podugovaratelje a ne zaposlenike, oni ne mogu dobiti za\u0161titu primjerenu naravi njihovog rada. Dolazak Ubera u Hrvatsku, nadasve u Zagreb, nai\u0161ao je na stalna i povremeno nasilna protivljenja postoje\u0107ih taksi slu\u017ebi. I dok je taksi usluga do prije nekoliko godina bila nerazumno skupa i \u010desto traumati\u010dna za putnike koji nisu znali kakvu cijenu ili uslugu mogu o\u010dekivati, s deregulacijom taksi usluge do\u0161lo je do nemilosrdno naglog ru\u0161enja cijena i standardiziranja usluge prije dolaska Ubera. Dolaskom Ubera taj konkurencijski pritisak je dodatno pove\u0107an jer taksi-promet po\u010dinju obavljati nelicencirani voza\u010di. Protesti taksista, unato\u010d lo\u0161oj prethodnoj reputaciji, pritom nisu neutemeljeni \u2013 kao \u0161to pokazuje istra\u017eivanje<\/a> koje je nedavno proveo Oxford Martin School, Uber je u nizu ameri\u010dkih gradova pove\u0107anjem broja voza\u010da i ru\u0161enjem cijena uistinu smanjio razine nadnica zaposlenih taksista.<\/p>\n

Me\u0111utim, unato\u010d polulegalnom i neodr\u017eivom poslovnom modelu Ubera, potra\u017enja za povremenim i neizvjesnim poslovima kakve nude ove posredni\u010dke platforme ne\u0107e nestati. Ovi netipi\u010dni oblici rada, koji se u razli\u010ditim ina\u010dicama naziva i engleskim neologizmima crowdwork<\/em>, on-demand work, gig economy<\/em>, prema analizama<\/a> koje je nedavno provela britanska stru\u010dnjakinja Ursula Huws, predstavljaju strukturnu karakteristiku nove konfiguracije globalnog tr\u017ei\u0161ta rada. Naime, nakon neoliberalnog preustrojavanja tr\u017ei\u0161ta rada 1970-ih koje je veliki dio industrijskog radni\u0161tva istisnulo u niskokvalificirani tercijarni sektor ili trajnu nezaposlenost, globalizacije 1990-ih koja je donijela uvjete zao\u0161trene konkurencije me\u0111u nacionalnim tr\u017ei\u0161tima rada i fleksibilizaciju radnih odnosa, velikim otpu\u0161tanjima uslijed krize 2008. godine nastala je nova armija nezaposlenih u razli\u010ditim segmentima tr\u017ei\u0161ta rada. Budu\u0107i da oporavak profita nakon krize nije pratio i povratak radnih mjesta, otpu\u0161teni su prisiljeni pridru\u017eiti se ve\u0107 prekariziranom radni\u0161tvu u neformalnom, uslu\u017enom i kreativnom sektoru u potrazi za povremenim poslovima.<\/p>\n

Kao \u0161to analiziraju<\/a> Huws i njeni suradnici, u Velikoj Britaniji danas preko deset posto radne snage stje\u010de neki dio svog dohotka kroz internetski posredovane netipi\u010dne oblike rada, a \u010detvrtina od tog broja i ve\u0107i dio svog dohotka. Rije\u010d je o najrazli\u010ditijim zanimanjima: od voza\u010da, preko servisera, do dizajnera i programera. Pritom, razlike u prihodima izme\u0111u jednog voza\u010da i jednog specijaliziranog programera koji konkurira na globalnom tr\u017ei\u0161tu rada su zna\u010dajne.<\/p>\n

Zajedni\u010dko za internetske posredovane poslove ovog tipa je da su poslovi standardizirani, izvr\u0161itelji lako zamjenjivi, a u\u010dinak stalno nadziran. Slobodna zanimanja su postala visokokontrolirana zanimanja. Kod niskopla\u0107enih mikroposlova radnik \u010desto mora biti stalno dostupan na internetu u i\u0161\u010dekivanju sljede\u0107eg naloga, gube\u0107i strukturu radnog i slobodnog vremena. Za ilustraciju, u nekim ameri\u010dkim gradovima Uberovi voza\u010di spavaju u autima ne bi li ujutro bili \u0161to bli\u017ee potencijalnim klijentima. Budu\u0107i da nema pravnog subjekta koji stoji izme\u0111u radnika i naru\u010ditelja, radnik \u010desto mora prihvatiti nepovoljne u strahu od lo\u0161e ocjene. Kupac nije kralj, on je despot.<\/p>\n

Unato\u010d sni\u017eavanju ulaznih barijera u neke segmente tr\u017ei\u0161ta rada kao \u0161to je taksi prijevoz, prilici da se konkurira skupljoj radnoj snazi u globalnim uvjetima, prilici da se povremeno dobro zaradi, znakovito je da se radnici u ovom segmentu poku\u0161avaju organizirati i kolektivno zahtijevati ve\u0107u za\u0161titu od samovolje poslodavaca. Me\u0111utim, glavna prepreka je da kao samozaposleni podugovaratelji radna prava ne ostvaruju, te\u0161ko mogu me\u0111usobno znati tko su i te\u0161ko se mogu okupiti, a ne mogu se ni sindikalizirati. Stoga problem njihove radne i socijalne sigurnosti postaje dru\u0161tvenim problemom.<\/p>\n

Protiv tehnolo\u0161kog tr\u017ei\u0161nog fundamentalizma<\/strong><\/p>\n

Nisu svi internetski posredni\u010dki servisi isti. Ono \u0161to se naziva ekonomijom dijeljenja temeljenom na ideji zajedni\u010dkog kori\u0161tenja resursa i minimalizaciji komodifikacije o\u010digledno je zami\u0161ljeno druga\u010dije od posljedica poslovanja Ubera i AirBnBa. Me\u0111utim, izme\u0111u dijeljenja i komodifikacije tanka je linija koju internetski servisi gotovo neminovno moraju prekora\u010diti kada su prisiljeni na\u0107i poslovni model i opravdati ulaganje u rad, razvoj i tehnologiju. Primjerice, BlaBlaCar djeluje kao besplatni servis za dijeljenje tro\u0161kova me\u0111ugradskih vo\u017enji. Servis je s po\u010detka besplatan, a kada dosegne kriti\u010dnu masu ponude i potra\u017enje, napla\u0107uje se mar\u017ea na dogovorene transakcije. No, servis otvara sivu zonu u kojoj se voza\u010di u potrazi za zaradom uklju\u010duju u tr\u017ei\u0161te organiziranog prijevoza. Time servis po\u010dinje konkurirati javno reguliranom me\u0111ugradskom prijevozu. Javna regulacija me\u0111ugradskog prijevoza, me\u0111utim, postoji kako bi osigurala da operateri koji opslu\u017euju isplative linije opslu\u017euju i linije koje nisu isplative. Me\u0111utim, novi servisi nemaju nikakvu obavezu prema odr\u017eivosti. To je razlog za\u0161to je, primjerice, Srbija nedavno odlu\u010dila provesti regulaciju<\/a> o javnom prijevozu kojom je dokinula nelegalni kombi prijevoz.<\/p>\n

Stoga je pitanje \u0161to mo\u017eemo poduzeti da se zauzda remetila\u010dki u\u010dinak tih novih servisa. Dva su smjera djelovanja koja su se pokazala potrebnima. Prvi je o\u010digledno regulatorni koji mora urediti ekonomski u\u010dinak tih servisa u cilju za\u0161tite radni\u010dkih prava i za\u0161tite reguliranih usluga, ali i u pogledu socijalnih u\u010dinaka kao \u0161to je za\u0161tita prava na stanovanje i socijalne sigurnosti radnika u netipi\u010dnim oblicima zapo\u0161ljavanja. Postupanje niza sudova, lokalnih i dr\u017eavnih uprava koji su nametnuli stro\u017ee uvjete AirBnBu ili izrekle zabranu djelovanja Uberu pokazuje da su regulatorne mjere pravno provedive i razborite s obzirom na potencijalne dugoro\u010dne javne \u0161tete. Servisima koji posreduju rad treba nametnuti obaveze poslodavca, a radnicima koji rade u netipi\u010dnim oblicima zaposlenja stvoriti prilago\u0111ene mehanizme socijalne stabilnosti.<\/p>\n

Me\u0111utim, konvergencija tehnolo\u0161ke optimizacije tr\u017ei\u0161ta jednokratne razmjene i strukturno uvjetovane potrage za povremenim poslovima ne\u0107e nestati. Stoga je potreban i drugi smjer djelovanja \u2013 da radni\u010dke organizacije, lokalne zajednice i dr\u017eave paralelno s borbom za prava i regulaciju preuzmu inicijativu u kreiranju tehnolo\u0161kih platformi koje \u0107e ponuditi inovativne usluge, ali uz ugra\u0111ene mehanizme za\u0161tite radnika i javnog interesa. Kao \u0161to pokazuju konkretni projekti okupljeni oko inicijative platformski kooperativizam<\/a>, zadruge radnika, gradske uprave i koalicije gradova mogu kreirati sli\u010dne servise za posredovanje poslova i kratkoro\u010dni najam izgra\u0111ene na na\u010delima<\/a> solidarnosti, ekonomske demokracije i dru\u0161tvene u\u010dinkovitosti koja tehnolo\u0161ku inovaciju ne prepu\u0161ta logici brze monetizacije na kakvoj je zasnovano startup <\/em>tr\u017ei\u0161te. Prvi korak u tom smjeru je napustiti novovjeku dogmu da je tehnolo\u0161ki razvoj dru\u0161tveno najracionalnije ure\u0111en silama tr\u017ei\u0161ta, a sile tr\u017ei\u0161ta tehnolo\u0161kom promjenom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve u\u010destalijim iskustvima rada preko internetskih burzi kao \u0161to su Amazonov Mechanical Turk, Upwork ili 99designs, ulaskom na doma\u0107e tr\u017ei\u0161te servisa kao \u0161to su AirBnB, Uber i BlaBlaCar, pokretanjem doma\u0107ih startup-ova kao \u0161to su Gigly i Olligo, platformski kapitalizam postaje dijelom svakodnevice na uspavanoj periferiji…<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":17588,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,244],"theme":[455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[69],"class_list":["post-17570","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-tehnologija","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17570","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17570"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17570\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17606,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17570\/revisions\/17606"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17588"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17570"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17570"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17570"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17570"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17570"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17570"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17570"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}