Netko se u Hrvatskoj napokon prihvatio zadatka analiziranja medija s obzirom na njihov prikaz \u017eena. O\u010dekivano, bila je to upravo Libela, “portal o rodu, spolu i demokraciji”. Jedan od onih “ljevi\u010darskih” neprofitnih medija koji prema mi\u0161ljenju resornog Ministarstva kulture ne zaslu\u017euju financiranje jer bi a) trebali funkcionirati tr\u017ei\u0161no i b) jer kao medij ne spadaju u kulturu, ali postoji i neformalno c) jer su ljevi\u010dari, iako \u0107e svoju ideolo\u0161ku opredijeljenost deklarativno Nina Obuljen, HDZ-ova ministrica kulture, dakako zanijekati.<\/p>\n
Nema trenutno bolje ilustracije va\u017enosti javne funkcije medija od Libelinog istra\u017eivanja seksizma u medijima<\/a>. Ali \u0161to je jo\u0161 va\u017enije nema plasti\u010dnijeg prikaza inherentnog, internaliziranog, neosvije\u0161tenog \u0161ovinisti\u010dkog odnosa hrvatskog dru\u0161tva prema \u017eenama. Kako ka\u017ee jedan od autora istra\u017eivanja Ivan Tranfi\u0107, “mediji su odraz stvarnosti i svakodnevice” ali kao “njezini sukreatori, mediji nose odgovornost za reproduciranje negativnih stereotipa o \u017eenama i rodnim ulogama”.<\/p>\n Senzacionalizam i objektiviziranje \u017eena<\/strong><\/p>\n U zaklju\u010dku istra\u017eivanja objavljenom na Libeli stoji kako mediji “odabirom rije\u010di, senzacionalizmom i clickbait sadr\u017eajima \u010desto podilaze najni\u017eim strastima koje nerijetko uklju\u010duju seksizam, seksualnu objektifikaciju i diskriminaciju \u017eena, ali i ostalih marginaliziranih skupina”. Autori isti\u010du kako “istra\u017eivanje nije provedeno u skladu sa striktno znanstvenim kriterijima”, no analiza medijskih sadr\u017eaja “ra\u0111ena je na sustavan i metodolo\u0161ki uskla\u0111en na\u010din”. “Istra\u017eiva\u010dice su seksizme svrstavale u jednu od \u0161est kategorija: seksualna objektifikacija, rodni stereotip, kultura silovanja, mizoginija\/govor mr\u017enje, homofobija\/transfobija i kategorija ‘drugo'”, ka\u017eu autori.<\/p>\n Dakako, ne iznena\u0111uje da u \u0161ovinisti\u010dkim prikazima \u017eena prednja\u010de mediji prepu\u0161teni tr\u017ei\u0161tu, odnosno oni koji glavninu svojih prihoda ostvaruju prodajom oglasnog prostora. Posebno se to odnosi na internet medije kojima je naplata oglasnog prostora jedini dostupni izvor prihoda. A da se “seks prodaje”, nije nikakva internet izmi\u0161ljotina, ve\u0107 barem polustoljetna provjerena marketin\u0161ka taktika. Takvim je medijima svaki klik “jedna” kuna. \u0160to vi\u0161e klikova ostvare, skuplje mogu prodati oglasni prostor, bolje pla\u0107ati radnike, producirati vi\u0161e teksta (istina, \u010desto sumnjive kvalitete, vjerodostojnosti i informativnosti<\/a>) i dakako, odr\u017eati svoj medij. Tako ne \u010dudi da u seksizmu prednja\u010de Index.hr i Dnevnik.hr. Oba medija ovise gotovo isklju\u010divo o reklamama.<\/p>\n No ipak, ovo obja\u0161njenje nije dovoljno dobar i prihvatljiv odgovor na o\u010digledan problem \u0161ovinizma u medijima. Kao \u0161to nije niti legitimno promatrati ovo pitanje isklju\u010divo iz medijske perspektive. Me\u0111u novinarima, ovo se pitanje \u010desto sagledava kao dilema “koko\u0161 ili jaje”. \u0160to je bilo prvo, da li je prvo publika tra\u017eila \u0161ovinisti\u010dki i mizogini sadr\u017eaj pa su ga novinari po\u010deli objavljivati ili su internet novinari objektivno nedovoljno obrazovani i potkapacitirani (redakcijskim uvjetima) za produciranje inteligentnijeg, informativnijeg i edukativnijeg sadr\u017eaja? Da li imamo medije kakvo nam je dru\u0161tvo, ili imamo dru\u0161tvo kakvi su nam mediji?<\/p>\n \u0160to tr\u017ei\u0161te ima s tim?<\/strong><\/p>\n Ova la\u017ena dilema ideolo\u0161ka je i protr\u017ei\u0161na perspektiva (mediolo\u0161ki promatrano) transparentna u politici koju provodi vlasnik naj\u010ditanijeg i najutjecajnijeg medija u Hrvatskoj, internet portala Index.hr. Od po\u010detka medijske krize u Hrvatskoj, Index se uspio odr\u017eati, usprkos brojnim preprekama, poput zatvorske kazne (zamijenjene dobrotvornim radom) vlasnicima radi vi\u0161egodi\u0161nje utaje poreza 1<\/a><\/sup>. Dobrim dijelom prihode je Index nabijao upravo objavom \u010dlanaka poput ovih koji su zavr\u0161ili u Libelinom istra\u017eivanju \u0161ovinizma. I kako sad razrije\u0161iti ovaj paradoks?<\/p>\n Ako vam je prihvatljivo tuma\u010denje da su mediji i javnost usko me\u0111uovisni te da \u0107e publika biti pismenija \u0161to su novinari pismeniji, a stavovi prema \u017eenama u dru\u0161tvu onakvi kakvima ih mediji “frejmaju”, onda sistemsko rje\u0161enje ne mo\u017ee biti apeliranje na eti\u010dnost i prosvjetiteljstvo \u010ditatelja oba spola da ne klikaju na \u0161ovinisti\u010dke \u010dlanke. U kona\u010dnici, privla\u010ditelji klikova ni ne znaju to\u010dno s kojim razlogom netko klikne na ne\u0161to (mo\u017eda s negativnim primislima, poput autorice ovog teksta ili autorica Libelinog istra\u017eivanja). Medijska pismenost tako se u tr\u017ei\u0161tu prepu\u0161tenim medijima gotovo nikada ne povla\u010di kao argument, osim kao indignacija prema medijskoj nepismenosti \u010ditatelja (bez propitivanja medijske pismenosti vlastitih autora, kakve primjerice ba\u0161 internet portali zapo\u0161ljavaju na desku) za obja\u0161njenje ogromnog broja klikova na \u0161ovinisti\u010dkim sadr\u017eajima.<\/p>\n “Proaktivna” uloga ovih medija u medijskom opismenjavanju me\u0111utim u pravilu izostaje, iz jednostavnog razloga \u0161to se nalazi u izravnoj kontradikciji s ekonomskim interesom medija prepu\u0161tenih tr\u017ei\u0161tu. “Klik” je postao mjerilo uspjeha i dokle god generira financijska sredstva, odr\u017eava medij, omogu\u0107ava zaposlenost novinara, protiv njega se \u010dini gotovo nemogu\u0107e boriti. Ovakvoj degradaciji novinarske struke pripomogla je radikalna kriza u novinarstvu koja je trajno odnijela gotovo polovicu radnih mjesta u ovom, nekad izrazito propulzivnom sektoru. Pla\u0107e su naime toliko pale da na “klikbejt” radnim mjestima za malene honorare ili pla\u0107e gotovo u pravilu rade neiskusni i obrazovno neusmjeravani mladi ljudi koji se u\u010de nekim potpuno novim prioritetima novinarstva.<\/p>\n Izlo\u017eenost medija isklju\u010divo tr\u017ei\u0161tu rezultirala je tako izravno degutantnim medijskim prikazom \u017eena, \u0161to pak vjerojatno dovodi do internalizacije negativne slike o sebi kod mladih djevojaka, ali i potpuno pogre\u0161nog pristupa mladi\u0107a \u017eenama. Mogu\u0107a sistemska rje\u0161enja i\u0161la bi u smjeru javnog financiranja medija, sektora prebitnog da bi bio sveden na isklju\u010divo tr\u017ei\u0161no pitanje ili naplate sadr\u017eaja na internetu od \u010ditatelja, \u0161to pak vodi u sasvim novi set problema. Medijsko opismenjavanja postalo je tako ne\u0161to nu\u017eno tr\u017ei\u0161nim medijima, kao \u0161to se iz Libelinog istra\u017eivanja i nepobitno vidi. S druge strane, da li je zaista nakon ovoga jo\u0161 mogu\u0107e tvrditi da mediji ne spadaju u polje kulture i da ne sudjeluju u oblikovanju kulturnog polja? U koji bi onda to\u010dno sektor trebali spadati? U kona\u010dnici, mo\u017eemo u ovom slu\u010daju za potrebe rasprave potvrditi posljedice pasivnosti Ministarstva kulture prema medijima. Tako bi se moglo re\u0107i da je ministrica Obuljen govorila istinu kada je za Telegram.hr kazala da ministar kulture ne utje\u010de niti na jedan jedini medij. Cinici bi rekli, vidi se.<\/p>\n Netko se u Hrvatskoj napokon prihvatio zadatka analiziranja medija s obzirom na njihov prikaz \u017eena. O\u010dekivano, bila je to upravo Libela, “portal o rodu, spolu i demokraciji”. Jedan od onih “ljevi\u010darskih” neprofitnih medija koji prema mi\u0161ljenju resornog Ministarstva kulture ne zaslu\u017euju financiranje jer bi a) trebali funkcionirati tr\u017ei\u0161no i b) jer kao medij ne spadaju […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17469,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[174,74,28],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-17468","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-feminizam","tag-kultura","tag-mediji","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17468","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17468"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17468\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17480,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17468\/revisions\/17480"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17469"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17468"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17468"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17468"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17468"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17468"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17468"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17468"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}