{"id":17434,"date":"2017-03-16T08:00:53","date_gmt":"2017-03-16T07:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17434"},"modified":"2021-02-25T10:58:52","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:52","slug":"radno-dok-plin-dode-do-dalmacije-vise-nece-biti-isplativ","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17434","title":{"rendered":"Kasna plinofikacija Dalmacije"},"content":{"rendered":"

Iako je u plinofikaciju Dalmacije do danas ulo\u017eeno 1,57 milijardi kuna, tamo\u0161njih korisnika plina ima tek oko tisu\u0107u. I dok plin danas predstavlja tek prijelazni oblik prema obnovljivim izvorima energije, njegovo uvo\u0111enje u Dalmaciji jo\u0161 se nalazi u po\u010detnoj fazi.<\/strong><\/p>\n

“Centralnim se grijanjem zagrijava i \u0161to treba i \u0161to ne treba (hodnici, stubi\u0161ta, podrumi, itd.) Sistem centralnog grijanja je kao \u0161uplje bure!… Kako na\u0107i u\u0161tedu kod centralnog grijanja?… Za\u0161to se ne bi mogao zape\u010datiti radijator isto kao radio i televizor?…. Prilikom razmatranja poskupljenja tro\u0161kova grijanja, ako se korisnicima ne omogu\u0107i da djelomi\u010dno ili \u010dak u cijelosti reduciraju ili isklju\u010de centralno grijanje, nastat \u0107e kolaps sistema centralnog grijanja, jer \u0107e korisnici prestati pla\u0107ati”, prijetio je ljuti gra\u0111anin Zagreba u otvorenom pismu u zimu 1985. godine u Ve\u010dernjem listu. No za razliku od Zagreba, gdje su brojna ku\u0107anstva bila priklju\u010dena na neki oblik centralnog grijanja, u Dalmaciji to nije bio slu\u010daj (osim u nekim \u010detvrtima ve\u0107ih gradova kao \u0161to su Split i Zadar).<\/p>\n

Od tada do danas situacija je otprilike ista. I dana\u0161nji dalmatinski student nemalo se iznenadi kad provede prvu hladnu zimu u Zagrebu o\u010dekuju\u0107i studen i hladno\u0107u, a umjesto toga na\u0111e se u zagrijanim kupaonicama i toplim zatvorenim javnim prostorima.<\/p>\n

No osim sustava centralnog grijanja, Dalmatinci ni s plinom nisu imali sre\u0107e. I dok je u Zagrebu prema podacima Gradske plinare Zagreb do kraja 2011. godine plinska mre\u017ea obuhva\u0107a 3.691.000m i 271.438 potro\u0161a\u010da, u Dalmaciju plin dolazi puze\u0107im korakom.<\/p>\n

Plinofikacija Dalmacije, odnosno gradnja magistralnog plinovoda Bosiljevo – Split zapo\u010dela je u vrijeme premijerskog mandata Ive Sanadera 2007. godine, a do danas je u taj infrastrukturni zahvat ulo\u017eeno 1, 57 milijardi kuna kako su nam objasnili iz Ureda za odnose s javno\u0161\u0107u dr\u017eavne tvrtke Plinacro, operatora plinskog transportnog sustava. No unato\u010d tolikoj dr\u017eavnoj investiciji, dalmatinske \u017eupanije – Zadarska, \u0160ibensko-kninska te Splitsko-dalmatinska jo\u0161 uvijek nemaju zna\u010dajno ve\u0107i broj korisnika.<\/p>\n

Prema podacima tvrtke EVN, koja je 2009. godine dobila koncesiju na 30 godina za izgradnju distribucijske mre\u017ee i distribuciju plina u navedene tri \u017eupanije 2008. i 2009. godine, do sada je izgra\u0111eno 100 kilometara plinske mre\u017ee koja dnevno opskrbljuje oko 1.100 korisnika.<\/p>\n

Ve\u0107ina korisnika, bilo da je rije\u010d o ku\u0107anstvima ili ve\u0107im objektima razli\u010ditog tipa (od bolnica do hotela) za grijanje ipak jo\u0161 uvijek koristi struju. “\u017dalosno je i sramotno grijanje na elektri\u010dnu struju pored svih dana\u0161njih energetskih tehnologija. Ta struja iz uti\u010dnice za grijanje je energetski naj\u0161tetnija. I tako se ne mo\u017ee raditi, to bi trebala biti sekundarna i tercijarna proizvodnja toplinske energije. Grijati se mo\u017ee na obnovljive izvore energije i na plin, a nikako na elektri\u010dnu energiju. \u0160teta te struje!”, ka\u017ee energeti\u010dar Igor Grozdani\u0107.<\/p>\n

Visoka cijena priklju\u010dka<\/strong><\/p>\n

Od svih dalmatinskih \u017eupanija, najvi\u0161e korisnika je u Zadarskoj \u017eupaniji gdje ih je priklju\u010deno 573. Od toga su 33 poslovna, dok se dok se na kategoriju ku\u0107anstva odnosi njih 543 (461 stan, 81 obiteljska ku\u0107a, te dodatnih 430 stanova u sustavu zajedni\u010dke plinske kotlovnice Naselja Petri\u0107i koji djeluje kao jedan korisnik u kategoriji ku\u0107anstva). Radovi u Zadarskoj \u017eupaniji zapo\u010deli su u travnju 2011. godine, a prvi korisnici, zadarsko naselje Crvene ku\u0107e, priklju\u010deni su na plinsku distributivnu i opskrbnu mre\u017eu 1. lipnja 2012. godine prema podacima Zadarske \u017eupanije. Tada\u0161nja predvi\u0111anja govorila su o oko 22 tisu\u0107e potro\u0161a\u010da. Najve\u0107i ekonomski subjekti koji su se priklju\u010dili na plinsku mre\u017eu su Tvornica kruha Zadar, dje\u010dji vrti\u0107 Radost sa svojom podru\u010dnim objektom, dje\u010dji vrti\u0107 Grigor Vitez, kao i sportska dvorana Vi\u0161njik, restoran \u0160ime, Srednja \u0161kola Biograd na moru, te Turisthotelov pogon Praonica rublja. Upravo maleni broj velikih objekata, ne samo u Zadarskoj \u017eupaniji dio je problema zbog kojeg \u010ditav projekt plinofikacije nema smisla. “Nije se uspio napraviti neki ve\u0107i potro\u0161a\u010d kao \u0161to je elektrana ili ve\u0107i turisti\u010dki objekt. Dovodimo plinovod i plin, mislimo da \u0107e biti potro\u0161a\u010da, a paralelno nisu odre\u0111eni i potra\u017eeni potro\u0161a\u010di. Tko je tu zakazao, ima vi\u0161e odgovornih \u2013 od dr\u017eave do lokalne zajednice”, kazao je Grozdani\u0107.<\/p>\n

Da kori\u0161tenje plina nije u navici gra\u0111ana Dalmacije jedan je od argumenata kada se govori o sporosti uvo\u0111enja plina unato\u010d spremnoj infrastrukturi barem u ovoj \u017eupaniji. No i sama cijena te po\u010detne najave o besplatnom priklju\u010dku tako\u0111er igraju odre\u0111enu ulogu u \u010dinjenici \u0161to gra\u0111ani Zadarske \u017eupanije nisu pohrlili uvesti plin. Do besplatnog priklju\u010dka navodno nije do\u0161lo jer se ispostavilo da se stavka u koncesijskom ugovoru koja govori o mogu\u0107nosti besplatnog priklju\u010dka ne mo\u017ee ispo\u0161tovati s obzirom na to da tarifu ne odre\u0111uju ni EVN ni Zadarska \u017eupanija nego Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Cijena plinskog priklju\u010dka koju regulira HERA za ku\u0107anstva iznosi 5.500 kuna \u0161to uklju\u010duje instalaciju priklju\u010dnog voda, ku\u0107i\u0161ta, razvodnika i regulatora tlaka. Za stanove se priklju\u010dna cijena mijenja ovisno o broju stanova u stambenom bloku. Nakon potpisivanja ugovora o opskrbi, za plinomjer se pla\u0107a dodatan iznos od 1.500 kuna. Op\u0107enito, tro\u0161ak priklju\u010denja je manji \u0161to je vi\u0161e korisnika u zgradi jer se tro\u0161ak priklju\u010denja, ku\u0107i\u0161ta i razvodnika dijeli na vi\u0161e korisnika, kako su nam objasnili u EVN-u.<\/p>\n

Tako ni korist za Zadarsku \u017eupaniju od koncesije, koja iznosi 10.000 kuna godi\u0161nje plus 0,5 posto od ostvarenih prihoda nije prevelika. U pro\u0161loj godini varijabilni iznos bio je od 11.725,77 kuna.<\/p>\n

Privremeno rje\u0161enje<\/strong><\/p>\n

Bolje nije ni u druge dvije dalmatinske \u017eupanije. U \u0160ibensko-kninskoj \u017eupaniji priklju\u010deno je 79 korisnika, od \u010dega 21 poslovnih i 58 privatnih u kategoriji ku\u0107anstva.<\/p>\n

U Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji priklju\u010deno je 19 korisnika, od \u010dega 11 poslovnih i 8 privatnih u kategoriji ku\u0107anstva. Radovi na izgradnji plinske mre\u017ee u Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji zapo\u010deli su u studenome 2013., a prvi korisnici priklju\u010deni su u Dugopolju u svibnju 2015. godine. Tako je pro\u0161le godine u medijima odjeknula vijest o prvom korisniku zemnog plina u Klisu \u2013 praonici rublja Splendor. Krajem 2016. EVN je izgradio plinsku mre\u017eu u centru Dugopolja na koju je priklju\u010dena Osnovna \u0161kola Dugopolje i tako postala prva javna ustanova u Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji koja koristi plin.<\/p>\n

No do Splita plin jo\u0161 nije do\u0161ao. Pro\u0161le godine sve\u010dano su zapo\u010deti radovi polaganjem plinskih cijevi na trasi od Bauhausa do Prometa Split u Hercegova\u010dkoj ulici koji bi trebali biti dovr\u0161eni tijekom godine, a najve\u0107i korisnik trebala bi biti splitska bolnica. Tijekom godine plinska mre\u017ea \u0107e se \u0161iriti i prema Poljudu i Stinicama, a po\u010det \u0107e se graditi i u Ka\u0161telima i Trogiru, najavljuju iz EVN-a.<\/p>\n

No postavlja se pitanje \u010demu tolika ulaganja ako se ima u vidu usmjerenje prema obnovljivim izvorima energije \u010dija isplativost s godinama postaje sve ve\u0107a kako padaju cijene samog uvo\u0111enja.<\/p>\n

“Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora sve vi\u0161e predstavlja gospodarsku priliku za gra\u0111ane, poljoprivrednike, zadruge, mala i srednja poduze\u0107a, lokalne zajednice, dobrotvorne udruge te nevladine organizacije, zajedno s tradicionalnim energetskim poduze\u0107ima ili umjesto njih. To poti\u010de lokalni razvoj, socijalne inovacije i suradnju”, stoji u Studiji EGSO-a o ulozi civilnog dru\u0161tva u provedbi Direktive EU-a o energiji iz obnovljivih izvora iz 2015. godine.<\/p>\n

“Uvo\u0111enje plina u Dalmaciju je presporo i postaje ekonomski sve neodr\u017eivije u gradovima. To treba po\u017euriti jer se u skoroj budu\u0107nosti to vi\u0161e ne\u0107e isplatiti. Postojat \u0107e novi jeftini izvori kao \u0161to su solari, toplinske dizalice,… Ljudi \u0107e se mo\u0107i udru\u017eivati u lokalnoj zajednici, koristiti obnovljive izvore energije na na\u010din da \u0107e se grijati i jo\u0161 mo\u0107i prodavati tu elektri\u010dnu energiju opskrbljiva\u010du”, ka\u017ee Grozdani\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako je u plinofikaciju Dalmacije do danas ulo\u017eeno 1,57 milijardi kuna, tamo\u0161njih korisnika plina ima tek oko tisu\u0107u. I dok plin danas predstavlja tek prijelazni oblik prema obnovljivim izvorima energije, njegovo uvo\u0111enje u Dalmaciji jo\u0161 se nalazi u po\u010detnoj fazi. “Centralnim se grijanjem zagrijava i \u0161to treba i \u0161to ne treba (hodnici, stubi\u0161ta, podrumi, itd.) […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17440,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[222],"class_list":["post-17434","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17434","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17434"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17434\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17465,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17434\/revisions\/17465"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17440"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17434"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17434"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17434"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17434"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17434"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17434"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17434"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}