{"id":17428,"date":"2017-03-15T14:31:07","date_gmt":"2017-03-15T13:31:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17428"},"modified":"2017-03-16T09:54:10","modified_gmt":"2017-03-16T08:54:10","slug":"njemackoj-gazprom-balkanu-skriljac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17428","title":{"rendered":"Njema\u010dkoj Gazprom, Balkanu \u0161kriljac"},"content":{"rendered":"

Europska Komisija radosno je u ponedjeljak (13. marta) objavila kako je rije\u0161ila problem neliberaliziranog tr\u017ei\u0161ta prirodnim plinom na podru\u010dju isto\u010dne i centralne Europe. Napori Komisije da integrira ova plinska u interno EU tr\u017ei\u0161te, navodno su se po\u010dela ispla\u0107ivati. Gazprom je naime pristao ukloniti sve klauzule iz dugoro\u010dnih ugovora sa zemljama ovih regija koje im onemogu\u0107uju “reizvoz vi\u0161ka uvezenog plina”. Pristao je navodno i na novu cijenu plina za ove zemlje, koja je podsjetimo, dvostruko ve\u0107a nego za zemlje zapadne Europe. Kona\u010dno, Gazprom se obvezao dozvoliti tranzit plina drugih dobavlja\u010da njihovim plinovodima u Europi. Put ka ukapljenom plinu<\/a> izrazito ekolo\u0161ki \u0161tetnog procesa nastanka, \u0161irom je tako otvoren, a Njema\u010dka preuzima va\u017enu ulogu u europskoj distribuciji plina kakvu je do sad imala Ukrajina.<\/p>\n

“Zauzvrat” Komisija \u0107e \u010dini se pristati na provedbu projekta Sjeverni tok 2, o kojem je Bilten ve\u0107 vi\u0161e puta izvje\u0161tavao<\/a>. Ukratko, radi se o projektu pove\u0107anja (i ovako neiskori\u0161tenih) kapaciteta balti\u010dkih plinovoda koji ruski plin vode izravno u Njema\u010dku te se odatle raspore\u0111uje dalje. Pokreta\u010di ove ideje bile su velike naftne kompanije<\/a> poput anglo-nizozemskog Shell-a, njema\u010dkog E.ON-a, francuskog ENGIE i austrijskog OMV-a. Sjeverni tok 2 dokinuo bi upotrebu ruskih plinovoda u isto\u010dnoj i sredi\u0161njoj Europi, te bi zemlje poput Poljske i Latvije izgubile milijarde eura u porezima na prijevoz plina.<\/p>\n

Podsjetimo, ovo nije jedini udarac kojeg je EU zadala Poljskoj<\/a>, nakon optu\u017ebi za pretjerane emisije CO2<\/a>, najava Sjevernog toka 2 dolazi gotovo istovremeno s reizborom Donalda Tuska kao predsjednika Europskog vije\u0107a<\/a>.<\/p>\n

Europske vratolomije<\/strong><\/p>\n

Zanimljive su i pravne zaobilaznice kojima je Sjeverni tok 2 odjednom ne samo mogu\u0107, nego i legalan. Naime, da bi ga bilo mogu\u0107e provesti, bilo je nu\u017eno zaobi\u0107i pravila Tre\u0107eg energetskog paketa, napravljenog s ciljem da se ograni\u010di ogroman utjecaj ruskog plina u Europi, ali i Gazpromova samovolja kojom su isto\u010dnoj Europi nametnute znatno ve\u0107e cijene plina nego zapadnom dijelu kontinenta. U skladu s njema\u010dkim potrebama, zaklju\u010deno kako se ovaj zakon odnosi samo na kontinentalne plinovode, ne i one koji se vode “offshore”. Ina\u010de, da je Tre\u0107i energetski paket primijenjen doslovno, Gazprom bi za nejednake cijene mogao biti ka\u017enjen i sa penalima u iznosu do 10 posto svog globalnog profita. No, ipak, potrebe njema\u010dke industrije koja se nalazi u procesu zamjene nuklearne energije drugim izvorima, va\u017enije su od toplinskih i industrijskih potreba postsocijalisti\u010dkih zemalja, kojima \u0107e dakako ostati ukapljeni plin.<\/p>\n

Jean-Claude Juncker, predsjednik EK, kazao je kako je gradnja Sjevernog toka 2 “vrlo izvjesna”. Jo\u0161 pro\u0161log juna u svojim je govorima zastupao stajali\u0161ta zemalja isto\u010dne Europe kazav\u0161i kako “u\u010dinak plinovoda poput Sjevernog toka 2 nadilazi legalisti\u010dke diskusije. Ako bi on bio izgra\u0111en, promijenio bi izgled europskog tr\u017ei\u0161ta plina bez da pritom osigura nove izvore ili makar samo nove dobavlja\u010de”.<\/p>\n

Odluka donesena 8 mjeseci kasnije zaista u potpunosti mijenja europsku energetsku okolinu. Dok se Poljska i Litva bore za mrvice sa njema\u010dkog-ruskog stola tra\u017ee\u0107i da se ruski plin i dalje prevozi njihovim tranzitnim plinovodima, kako bi zadr\u017eale barem neke financijske prednosti, utjeha postsocijalisti\u010dkim zemljama trebao bi biti ukapljeni plin<\/a> koji se kontinuirano navodi kao alternativa. Dakako, pri ovakvim konstatacijama u potpunosti se zanemaruje i Pari\u0161ki sporazum i prioritetna nu\u017eda smanjivanja efekata staklenika koji utje\u010du na daleko odmakle klimatske promjene. Zanimljivo je tako\u0111er i da su sada uva\u017eeni argumenti njema\u010dke industrije za potrebama za fosilnim gorivima, dok je za isto Poljska primala \u0161amare obja\u0161njavaju\u0107i svoju nemogu\u0107nost ve\u0107eg smanjenja CO2 emisija industrijskim potrebama.<\/p>\n

Sjevernim tokom 2, kao i produljenjem antidampin\u0161kih cijena na izrazito jeftine solarne panele iz Kine, usprkos suprotnim apelima europskih proizvo\u0111a\u010da<\/a> (koji su upozoravali da antidampin\u0161ki penali ograni\u010davaju prelazak Europe na solarnu energiju kao i da ograni\u010davaju nastanak novih radnih mjesta), EU potvr\u0111uje da je pari\u0161ki sporazum o zaustavljanju klimatskih promjena samo mrtvo slovo na papiru, a prioriteti i dalje le\u017ee na potrebama naftnih kompanija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska Komisija radosno je u ponedjeljak (13. marta) objavila kako je rije\u0161ila problem neliberaliziranog tr\u017ei\u0161ta prirodnim plinom na podru\u010dju isto\u010dne i centralne Europe. Napori Komisije da integrira ova plinska u interno EU tr\u017ei\u0161te, navodno su se po\u010dela ispla\u0107ivati. Gazprom je naime pristao ukloniti sve klauzule iz dugoro\u010dnih ugovora sa zemljama ovih regija koje im onemogu\u0107uju […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17429,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[128,243,182],"theme":[457,456],"country":[35],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-17428","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-energetika","tag-eu","tag-okolis","theme-klima","theme-politika","country-bih","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17428","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17428"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17428\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17449,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17428\/revisions\/17449"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17429"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17428"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17428"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17428"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17428"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17428"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17428"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17428"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}