Za rje\u0161avanje prve to\u010dke pro\u0161lotjednog samita \u010delnika zemalja Europske unije u Bruxellesu bilo je predvi\u0111eno tek nekoliko minuta. Radilo se o ponovnom izboru Donalda Tuska za predsjednika Europskog vije\u0107a. Me\u0111utim, upravo je Tuskova mati\u010dna zemlja, Poljska, tu formalnost pretvorila u dulju raspravu. Poljska predstavnica u Europskom vije\u0107u, premijerka Beata Szyd\u0142o, pro\u0161li je \u010detvrtak, na prvom danu samita, izjavila da ne odobrava zaklju\u010dke sastanka, tj. jo\u0161 jedan Tuskov mandat, i zbog toga smatra da ni samit\u201cnije relevantan\u201d budu\u0107i da se zaklju\u010dci u Europskom vije\u0107u (ve\u0107inom) donose konsenzusom.<\/p>\n
Poljska vlada inzistirala je na drugom kandidatu Jaceku Saryuszu-Wolskom, zastupniku u Europskom parlamentu. Tuska tereti za zloupotrebu svoje funkcije s ciljem mije\u0161anja u doma\u0107u politiku, smatraju\u0107i ga odgovornim za opomene Europske komisije koje su pro\u0161le godine izre\u010dene Poljskoj nakon politi\u010dke krize izazvane reformom Ustavnog suda. Reizbor Donalda Tuska slu\u017ebena Var\u0161ava vidi kao napad na Poljsku i nastavak njema\u010dke dominacije nad Europskom unijom. No poljska isprazna prijetnja bila je o\u010digledna u trenutku kada su se sve ostale \u010dlanice, uklju\u010duju\u0107i njihove \u201cprirodne\u201d vi\u0161egradske saveznice, odlu\u010dile podr\u017eati Tuska. Nakon zajedni\u010dkih ksenofobnih istupa ovih zemalja u vrijeme izbjegli\u010dke krize, a kasnije i najava Viktora Orba\u0144a i Jaros\u0142awa Kaczy\u0144skog o provo\u0111enju zajedni\u010dke \u201ckulturne kontrarevolucije<\/a>\u201d, \u010dini se da su ovoga puta neposredni ekonomski interesi ovih zemalja, \u010dvrsto vezani uz Njema\u010dku, ipak prevladali nad “solidarno\u0161\u0107u” motiviranom kulturnim nazadnja\u0161tvom.<\/p>\n Uzoran briselski \u0111ak<\/strong><\/p>\n Tusk se politi\u010dki isprofilirao kao liberal ve\u0107 u studentskim danima. Za vrijeme komunizma djelovao je u opozicijskim krugovima okupljenim oko male grupe liberala iz Gdanjska. Jedan je od osniva\u010da Gra\u0111anske platforme (PO), ina\u010de \u010dlanice Europske pu\u010dke stranke (EPP), a 2003. godine postaje je njezin \u010delnik. Godine 2007. njegova je stranka dobila parlamentarne izbore i Tusk postaje poljski premijer i tu \u0107e funkciju zadr\u017eati i nakon izbora 2011. Ekonomska politika njegove vlade uglavnom je ostajala u okvirima europskog neoliberalnog konsenzusa, a Poljska je opetovano dobivala pohvale sa Zapada kao najuspje\u0161nija tranzicijska pri\u010da. Dodu\u0161e, Tusk je znao pokazati i dozu pragmatizma, pa se na vrhuncu europske ekonomske krize, kada se i Poljska pribli\u017eila recesiji, odlu\u010dio na blagi otklon<\/a> od liberalne ekonomske ortodoksije, pove\u0107avaju\u0107i javnu potro\u0161nju i stvaraju\u0107i veliki prora\u010dunski deficit.<\/p>\n Ipak, kako se u globalu pokazao vjerodostojnim zagovara\u010dem slobodnog tr\u017ei\u0161ta, privatizacija i mjera \u0161tednje, postaje i primjeren kandidat za obna\u0161anje va\u017enih funkcija Europske unije te je 2014. godine izabran za predsjednika Europskog vije\u0107a. Budu\u0107i da se radi o relativno novom tijelu u institucionaloj strukturi Europske unije (od 2009.), a Tusk je tek drugi predsjednik te autsajder u \u201cbriselskom balonu\u201d, koji govori lo\u0161im engleskim (ali jako dobro komunicira na njema\u010dkom), mnogi njegovi europski kolege predvi\u0111ali su da \u0107e se u novoj ulozi lo\u0161e sna\u0107i. Me\u0111utim, novi predsjednik Vije\u0107a uskoro usavr\u0161ava svoj engleski, kao i osnove vo\u0111enja europske politike. Otkad je preuzeo svoju du\u017enost, Europu je pogodilo nekoliko kriznih momenata, gr\u010dki bailout<\/i>, izbjegli\u010dka kriza<\/a> i Brexit, a Tusk nikada nije pokazao nikakvu ambiciju za iskakanje iz zadanih okvira.<\/p>\n Ukoliko doga\u0111anja od pro\u0161log \u010detvrtka u Bruxellsu imaju nekakvo zna\u010denje, omjer glasova od 27:1 za Donalda Tuska prije svega mo\u017ee zna\u010diti \u017eelju \u010delnika zemalja EU-a za odr\u017eavanjem stabilnosti. Uz to, diplomatski debakl poljske vlade pokazuje da je tobo\u017enji otpor Njema\u010dkoj od strane srednjoeuropskih nacionalisti\u010dkih vlada, u velikoj mjeri tek poza koja nema realno materijalno upori\u0161te. Nepromi\u0161ljena gesta premijerke Szyd\u0142o mogla bi gurnuti Poljsku na europsku marginu ili kako \u0107e se uskoro govoriti, \u201cograni\u010diti joj brzinu<\/a>\u201d.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Za rje\u0161avanje prve to\u010dke pro\u0161lotjednog samita \u010delnika zemalja Europske unije u Bruxellesu bilo je predvi\u0111eno tek nekoliko minuta. Radilo se o ponovnom izboru Donalda Tuska za predsjednika Europskog vije\u0107a. Me\u0111utim, upravo je Tuskova mati\u010dna zemlja, Poljska, tu formalnost pretvorila u dulju raspravu. Poljska predstavnica u Europskom vije\u0107u, premijerka Beata Szyd\u0142o, pro\u0161li je \u010detvrtak, na prvom […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":17399,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[450,205],"coauthors":[302],"class_list":["post-17393","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","articleformat-tema","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17393","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17393"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17393\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36641,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17393\/revisions\/36641"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17399"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17393"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17393"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17393"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17393"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17393"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17393"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17393"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}