{"id":17358,"date":"2017-03-13T08:00:12","date_gmt":"2017-03-13T07:00:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17358"},"modified":"2021-02-25T10:58:54","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:54","slug":"todoricev-kraj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17358","title":{"rendered":"Todori\u0107ev kraj?"},"content":{"rendered":"

Dok doma\u0107i mediji ve\u0107 tjednima bruje o “propasti” koncerna Agrokor, iz Vlade uvjeravaju javnost da razloga za brigu nema. No, dovoljno je pro\u010ditati izvje\u0161taje svjetskih rejting agencija kako bi se ustvrdilo da je budu\u0107nost najve\u0107eg privatnog poslodavca u Hrvatskoj u najmanju ruku neizvjesna. Nekoliko je scenarija u igri.<\/strong><\/p>\n

Svojedobno je tranzicijski tajkun Miroslav Kutle poslovni proces opisao metaforom bicikla koji ne pada dok god se okre\u0107u pedale. Kutle, kao i mnogi drugi lokalni biciklisti, odavno su prestali okretati pedale dok je Ivica Todori\u0107 savladao mnoge krivine i popeo se na vrh. No prema svemu sude\u0107i okretanje pedala postalo je i njemu dosta zahtjevna aktivnost i vrlo vjerojatno bi uskoro mogao dobiti pomo\u0107.<\/p>\n

Prije tri godine, u ljeto 2014. godine, njegov koncern Agrokor je izvr\u0161io zadnju veliku poslovnu akviziciju preuzev\u0161i vlasni\u010dki udio (53,12 posto) u maloprodajnom lancu Mercator za 544 milijuna eura. Velika i medijski slavljena poslovna transakcija u\u010dvrstila je Agrokor kao regionalnog lidera u maloprodaji i proizvodnji hrane. No danas se ta akvizicija sve vi\u0161e ispostavlja kao Todori\u0107ev labu\u0111i pjev. Posljednji veliki poslovni uspjeh pod \u010dijim se teretom Agrokorov bicikl strmoglavo ru\u0161i niz padinu.<\/p>\n

Zadu\u017eenost Agrokora<\/strong><\/p>\n

Prije nekoliko dana rejting agencija Standard&Poor snizila je kreditni rejting Agrokora nakon \u0161to je to u\u010dinila i rejting agencija Moody’s po\u010detkom godine. Njihove procjene tek se djelomi\u010dno razlikuju i sla\u017eu u generalnom zaklju\u010dku da Agrokor pod hitno mora promijeniti strukturu kapitala da bi postao financijski stabilniji. Glavni teret za kompaniju predstavlja zadu\u017eenje od 485 milijuna eura (535 milijun eura s kamatama) kod konzorcija od 33 razli\u010dita fonda kapitala, uglavnom razli\u010ditih hedge fondova<\/em>. Tim zadu\u017eenjem Todori\u0107 je financirao kupnju Mercatora, konkretnije, izdao je obveznice da bi skupio potrebni kapital za investiciju.<\/p>\n

No u pitanju je specifi\u010dna visoko rizi\u010dna obveznica kod koje nema obro\u010dnih otplata nego sav dug dospijeva u jednoj rati. U slu\u010daju da Agrokor ne mo\u017ee otkupiti obveznice na dogovoreni rok kupci postaju vlasnicima kompanije. Stoga je Todori\u0107 osnovao kompaniju Adria Holding Company B. V. i na nju prenio 95 posto vlasni\u0161tva Agrokora \u0161to mu je poslu\u017eilo kao zalog dugu. Danas su iste\u00a0te obveznice<\/a> na sekundarnim tr\u017ei\u0161tima investitori spremni kupiti za 28 posto po\u010detne cijene (umjesto 485 milijuna vrijednost se kre\u0107e oko 128 milijuna eura), \u0161to dovoljno govori o tome kako tr\u017ei\u0161ta kapitala gledaju na stanje u Agrokoru.<\/p>\n

Standard&Poor upozorava<\/a>\u00a0da 8. marta idu\u0107e godine kompanija mora refinancirati ili odgoditi otplatu ovog duga, u protivnom kreditori mogu tra\u017eiti trenutnu naplatu drugih dugova u iznosu od 840 milijuna eura. U istom izvje\u0161\u0107u procjenjuje se da \u0107e se ukupni dug u 2017. godini kretati izme\u0111u 4,2 i 4,5 milijarde eura, \u0161to je 6 do 6,5 puta vi\u0161e od zarada prije kamata i poreza.<\/p>\n

Iz izvje\u0161taja Moody’sa<\/a>\u00a0saznajemo da ruske banke Sberbank i VTB dr\u017ee 52 posto dugova kompanija-k\u0107eri i 87 posto dugova koncerna Agrokor, odnosno procjena duga<\/a> prema ovim bankama se kre\u0107e oko 1,3 milijarde eura. Tako\u0111er Moody’s upozorava se da Todori\u0107 prema dobavlja\u010dima ima rokove otplate do 150 dana (ostatak bran\u0161e 60-90 dana), a dug prema njima se popeo na 2,175 milijarde eura. Oba izvje\u0161taja se sla\u017eu da Agrokor nije ostvarivao predvi\u0111ene poslovne rezultate u Sloveniji i Hrvatskoj zbog o\u0161trog utjecaja tr\u017ei\u0161ne konkurencije \u0161to je rezultiralo i ve\u0107om izlo\u017eenosti dugovima.<\/p>\n

Budu\u0107nost koncerna<\/strong><\/p>\n

Pad cijena obveznica, nemogu\u0107nost daljnjeg zadu\u017eivanja na tr\u017ei\u0161tima kapitala i refinanciranja dugova, nervoza ruskih banaka iskazana preko naglih izjava ruskog veleposlanika u Zagrebu, kao i sni\u017eavanje kreditnog rejtinga dobar su indikator da tr\u017ei\u0161ta trenutno imaju nisko povjerenje u mogu\u0107nosti financijskog stabiliziranja kompanije. Todori\u0107eve poslovne strategije suo\u010dile su se sa zidom koji sve vi\u0161e postaje nemogu\u0107e presko\u010diti ili zaobi\u0107i. Njegovo ogromno korporativno carstvo ve\u0107 se po\u010delo mrviti, pa mo\u017eemo promatrati prodavanje njegovih manjih segmenata. Jo\u0161 je sredinom pro\u0161le godine 16 posto dionica Tiska prodao Tvornici duhana Rovinj (vlasnik je British American Tobacco). Drogerijski lanac Kozmo prodan je po\u010detkom godine M\u00fclleru, a rije\u0161io se i poduze\u0107a za gospodarenje otpadom e-Kolektor. Istovremeno iz Srbije sti\u017eu vijesti da je isklju\u010dena struja u vi\u0161e Mercatorovih prodavaonica.<\/p>\n

Iako trenutna tr\u017ei\u0161na pozicija Agrokora ne izgleda nimalo obe\u0107avaju\u0107a, do bankrota i potpune propasti carstva sigurno ne\u0107e do\u0107i. Ruski financijski investitori, kao i drugi tr\u017ei\u0161ni ulaga\u010di, posudili su prevelike novce da bi ostali bez povrata vlastitih dugova. Pored toga Agrokor je dobro pozicioniran u regiji, maloprodajni lanac rasprostire se \u010ditavom regijom i raspola\u017ee profitabilnim kompanijama (Jamnica, Ledo, Zvijezda) za koje postoje zainteresirani investitori (Coca-Cola). Todori\u0107ev Agrokor je doista postao too big to fail<\/em>.<\/p>\n

U najgorem scenariju do\u0107i \u0107e do fragmentacije i prodaje pojedinih poslovnih jedinica, ali za sve ekonomije u regiji, naro\u010dito hrvatsku, to bi svejedno moglo imati ogromne negativne posljedice. U neizbje\u017enom restrukturiranju (pri kupnji Mercatora potpisana je klauzula o neotpu\u0161tanju radnika do septembra 2017.), dio trgovina \u0107e se vjerojatno ugasiti, a mnogi radnici ostati bez posla (krajem godina otpu\u0161teno je 300 radnika Jamnice). Isto \u0107e se dogoditi i velikom dijelu kooperanata. Kao i uvijek, u svojoj silaznoj fazi, poslovno \u0107e carstvo ledenom logikom tr\u017ei\u0161ta nastojati osigurati svoj opstanak.<\/p>\n

Zadnja opcija koja jo\u0161 preostaje Todori\u0107u je prodaja dionica na burzi. Izlazak na burzu u pravilu je potez o\u010dajnika. U opse\u017enoj studiji Wall Street<\/em>, ameri\u010dki ekonomist Doug Henwood napominje da kompanije koje trebaju novac za \u0161irenje proizvodnje i investicija prvo pose\u017eu u vlastitu zadr\u017eanu dobit, ako nemaju dovoljnu koli\u010dinu novca, onda se obra\u0107aju bankama za kredite, u idu\u0107em koraku nastoje prodati obveznice na tr\u017ei\u0161tu kapitala, a kada sve to propadne, i dalje vrlo rijetko, izlaze na burzu prodati dionice.<\/p>\n

Todori\u0107 bi time poku\u0161ao stabilizirati poslovanje, osigurati otplatu dugova i imati kontrolu nad procesom restrukturiranja. Ve\u0107 se du\u017ee vrijeme spominje namjera izlistavanja Agrokora na londonskoj burzi u ljeto 2017. godine. Todori\u0107 bi tim potezom izlistao 49 posto vlasni\u0161tva nad koncernom i pro\u0161irio vlasni\u010dku strukturu na druge investitore, no vrlo je upitno ho\u0107e li taj dio prodaje vlasni\u0161tva biti dovoljan za pokrivanje nadolaze\u0107ih financijskih obveza. Nervozni kreditori, u nedostatku drugih opcija, mogli bi ga prisiliti na ovaj potez ili na ciljani pronalazak strate\u0161kog partnera, prije nego hedge fondovi<\/em> po\u010dnu komadati koncern u slu\u010daju neotplate dugova u 2018. godini.<\/p>\n

Pomo\u0107 dr\u017eave?<\/strong><\/p>\n

Agrokor je najve\u0107i eksponent nacionalnog kapitala i kao takav ve\u0107 sada u\u017eiva svu pomo\u0107 hrvatske dr\u017eave. Vi\u0161e puta je ve\u0107 pisano o tome, ali nije naodmet jo\u0161 jednom naglasiti, da se tu ne radi ni o kakvom specifi\u010dnom “politi\u010dkom” ili “balkanskom” kapitalizmu, ve\u0107 o kapitalizmu kao takvom. Svaki tr\u017ei\u0161ni akter nastoji sa\u010duvati ili pobolj\u0161ati svoju poziciju kroz vezu s dr\u017eavom, na jednak na\u010din to vrijedi i u hrvatskoj i njema\u010dkoj ekonomiji, samo \u0161to su neke dr\u017eave, kao i ekonomije, ja\u010de od drugih. U toj igri osiguravanja korporativne pozicije oni najve\u0107i akteri nastoje da upravo njihovi kadrovi budu na pozicijama mo\u0107i, a Todori\u0107 je hrvatskim institucionalnim sferama skoro potpuno ovladao.<\/p>\n

Na \u010delu najva\u017enijeg ministarstva nalazi se Todori\u0107ev biv\u0161i menad\u017eer, njegova opse\u017ena porezna reforma je prema svemu sude\u0107i jedna velika subvencija koja bi Agrokoru trebala olak\u0161ati poslovanje. Samo u 2015. godini primio\u00a0je oko 27 milijuna eura poticaja<\/a>, dok mu je HBOR po\u010detkom ove godine odobrio\u00a0kredit<\/a> od 48,3 milijuna eura kako bi stabilizirao poslovanje. Dr\u017eavne se institucije tako\u0111er prave slijepe na pla\u0107anje kooperanata i radnika u K-bonovima, improviziranoj valuti koja omogu\u0107uje izbjegavanje pla\u0107anja PDV-a, sve do toga da i komunalna poduze\u0107a ispla\u0107uju pojedine naknade u K-bonovima.<\/p>\n

U analizi Debtwirea<\/a> spominje se i podatak da Todori\u0107 duguje dr\u017eavi 800 milijuna eura u nepla\u0107enom PDV-u. No Todori\u0107 je u ogromnim zadu\u017eenjima i samo bi ciljani bail-out<\/em> i ulazak u dr\u017eave u vlasni\u010dku strukturu mogao biti od pomo\u0107i u odr\u017eavanju koncerna \u010ditavim. Iako ne treba sumnjati da Todori\u0107 ima sve ljude na pravim mjestima u dr\u017eavnim institucijama, ostaje i dalje pitanje koliko je to doista izvedivo.<\/p>\n

Jedno je ipak sigurno. Todori\u0107 je svojom veli\u010dinom, ekspanzijom i dugotrajno\u0161\u0107u postao simbol kapitalizma u Hrvatskoj. \u0160irio se zajedno s procesom internacionalizacije isto\u010dnoeuropskih tr\u017ei\u0161ta, tj. ulaska ve\u0107e i ja\u010de konkurencije, nastojao suzbijati njihov utjecaj i oduprijeti se tr\u017ei\u0161nim pritiscima. No pedale bicikla na kraju su postale prete\u0161ke za okretanje. Bicikl jo\u0161 nije pao, ali ovaj voza\u010d se umorio.<\/p>\n

Najve\u0107a pogre\u0161ka bi bila misliti da njegovim padom ili nestankom sada napokon mo\u017eemo postati dio pristojnog kapitalisti\u010dkog svijeta. Njegove se poslovne prakse ne razlikuju nimalo od poslovnih praksi u drugim trgova\u010dkim lancima ili op\u0107enito na tr\u017ei\u0161tu. Poruka mora biti nedvosmislena: neovisno o Todori\u0107evoj budu\u0107nosti, borba protiv kapitalizma i eksploatacije radnika se nastavlja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svojedobno je tranzicijski tajkun Miroslav Kutle poslovni proces opisao metaforom bicikla koji ne pada dok god se okre\u0107u pedale. Kutle, kao i mnogi drugi lokalni biciklisti…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8443,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-17358","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17358","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17358"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17358\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36643,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17358\/revisions\/36643"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8443"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17358"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17358"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17358"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17358"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17358"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17358"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17358"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}