{"id":1734,"date":"2014-07-16T07:00:25","date_gmt":"2014-07-16T06:00:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1734"},"modified":"2021-02-25T11:06:29","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:29","slug":"n","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1734","title":{"rendered":"Energetska odr\u017eivost ili privatni profiti?"},"content":{"rendered":"

Proizvodnja i distribucija elektri\u010dne energije u Hrvatskoj odre\u0111ena je izostankom sustavne javne investicijske politike i posljedi\u010dnim koruptivnim otvaranjem ni\u0161a za privatne profite. Iako postoje mehanizmi za uspostavljanje ekolo\u0161ki prihvatljive i ekonomski racionalne dr\u017eavne elektroenergetske politike u javnom interesu, kao i u ostalim strate\u0161kim sektorima, racionalnost i interese diktira kapital.<\/strong><\/p>\n

Intenzivno zapomaganje hrvatskih liberalnih du\u0161obri\u017enika nad ovda\u0161njom elektroenergetskom politikom i praksom u pravilu ne prestaje niti za boljih godina, kada se doma\u0107e potrebe ne moraju namirivati povremenim uvozom struje. Budu\u0107i da stanje ovisi prvenstveno o godi\u0161njim oborinama, jer se produkcija u Hrvatskoj tradicionalno oslanja na hidroelektrane, dalekovodi posljednje dvije godine, zbog izrazito vla\u017enih godina, gotovo da uop\u0107e nisu vukli napon s one strane granice.<\/p>\n

Ipak, svejedno se kontinuirano zagovara gradnja elektrana pogonjenih uvoznim fosilnim gorivima ili onih koje koriste energiju vjetra. Nuklearne centrale malo tko jo\u0161 spominje; nesre\u0107a u Fuku\u0161imi svela im je razvojnu perspektivu u \u010ditavoj Europi na zanemarivu mjeru. Ako uzmemo u obzir da se tro\u0161ak godi\u0161njeg uvoza broji i u milijardama kuna, te da ukupna potro\u0161nja za ku\u0107anstva, industriju, komunalnu infrastrukturu i ostale stalne zahtjeve iznosi oko 17 teravatsati, Hrvatskoj pritom doista treba osjetnija popuna elektroenergetskih kapaciteta. Ali jedan noviji moment izrazito utje\u010de na strukturu dominantnog javnog dijaloga o budu\u0107nosti hrvatske elektroenergetike \u2013 nedavno otvaranje tr\u017ei\u0161ta proizvodnje struje i trgovine istom.<\/p>\n

Dubiozni energetski projekti<\/strong><\/p>\n

Nastojanje hrvatskih vlasti da trajno rije\u0161i problem prosje\u010dnog godi\u0161njeg deficita od dva do tri teravatsata elektri\u010dne energije, zasniva se na nekolicini kapitalnih i ujedno krajnje dubioznih projekata.<\/p>\n

Aktualni primjer jest ugovaranje gradnje velike termoelektrane Plomin C u Istri, dok je gradnja hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika stavljena ad acta<\/em>. Oba slu\u010daja isti\u010du se po golemom ekolo\u0161kom riziku zbog kojeg je do daljnjeg i zaustavljen megalomanski projekt Omble, nakon dugogodi\u0161njega bezobzirnog reklamiranja s vi\u0161ih razina, dok Plomin C pretpostavlja i neke ekonomske mane.<\/p>\n

Uz \u010dinjenicu da bi ugljen, koji je pogonsko gorivo te elektrane, bio mahom uvo\u017een jer su posljednji doma\u0107i ugljenokopi, u blizini Plomina, zatvoreni ve\u0107 godinama, ispostavilo se da Vlada RH nudi inozemnom strate\u0161kom partneru razne neuobi\u010dajeno \u0161iroke povlastice za po\u010detak rada i nastavak poslovanja. Na to je u vi\u0161e navrata upozoravala<\/a> Zelena akcija, a nekoliko dodatnih saznanja upu\u0107uje nas na zaklju\u010dak da obuhvatnija vladina elektroenergetska strategija ne postoji upravo zbog takvih interesa, mada to nipo\u0161to nije slu\u010daj jedino u ovom sektoru. Ne postoje temeljni razvojno-programski dokumenti koji bi se dosljedno provodili u djelo, naime, i ne postoje zamjenske solucije u slu\u010daju otkazivanja projekata kao \u0161to je Ombla ili u slu\u010daju generalnog odustajanja od nuklearki.<\/p>\n

Tako\u0111er, planiranje preorijentacije prema obnovljivim izvorima energije te\u010de u najve\u0107oj mjeri klijentelisti\u010dki, i tome \u0107emo se ovdje posvetiti malo podrobnije.<\/p>\n

Vjetroelektrane u sukobu privatnih i javnih interesa<\/strong><\/p>\n

S druge strane, javno poduze\u0107e koje upravlja sistemom, Hrvatska elektroprivreda, politi\u010dki je vo\u0111eno s \u010destim, gotovo svakogodi\u0161njim smjenama predsjednika uprave, \u0161to je ponovno nalik tretmanu drugih sli\u010dnih javnih poduze\u0107a. Dosta o ovoj temi mo\u017eemo kazati ve\u0107 i spojimo li akcente iz prethodnih dviju re\u010denica u jedno. U tom slu\u010daju dobit \u0107emo, recimo, primjer biv\u0161eg HEP-ovog direktora Sektora za strategiju, investicije i korporativni razvoj Ante \u0106urkovi\u0107a koji je nedugo po odlasku iz tvrtke realizirao, u korist sebe i svoje \u0161ire obitelji, privatni biznis s vjetroelektranama u vrijednosti od preko 200 milijuna eura.<\/p>\n

Posrijedi je ulaganje koje startno ovisi o pristupu informacijama o kvalitetama vjetropolja, a zatim i o mogu\u0107nosti da se prekoredno ishode propisane suglasnosti. Nelojalni i potencijalno kriminalni tr\u017ei\u0161ni proboj hrvatskog kralja vjetra, kako su \u0106urkovi\u0107a prozvali u bran\u0161i, me\u0111utim, nije glavni problem u zadanom kontekstu. Prije svega treba napomenuti da je u osnovi rije\u010d o relativno po\u017eeljnom vidu elektroenergetskog razvoja s osloncem na obnovljive te \u010diste izvore, ekolo\u0161ki prihvatljive, uz solarnu i geotermalnu energiju, goriva poput biomase, energiju mora i jo\u0161 poneke.<\/p>\n

Ipak, \u010dinjenicu da je vjetroelektrane mogu\u0107e graditi veoma jeftino, s ulogom do oko dva milijuna eura po megavatu instalirane snage i brzim povratom investicije koja pritom ne zahtijeva gnjava\u017eu s radnicima i njihovim pravima jer se postrojenja tek periodi\u010dno servisiraju, zloupotrebljava se ve\u0107 na razini Europske unije. Sna\u017eni lobiji proizvo\u0111a\u010da doti\u010dne tehnike i ulaga\u010da povezanih s bankama nametnuli su posebice zemljama biv\u0161eg socijalizma pravila igre s kojima investitori mogu ra\u010dunati na izuzetnu poslovnu komociju, dok javni sistemi u sektoru preuzimaju amortizaciju popratnog tro\u0161ka i neda\u0107a izazvanih takvim alternativnim djelovanjem.<\/p>\n

Za po\u010detak, dobro je napomenuti da svi kupci elektri\u010dne energije pla\u0107aju vlasnicima vjetropolja \u010dak tri i pol lipe poticajne naknade za svaki potro\u0161eni kilovatsat struje neovisno o tome sti\u017ee li ta struja iz hidroelektrana ili vjetroelektrana. Vjetroenergija, s opravdanjem ekolo\u0161ki podobne produkcije, tako je skuplja zbog zacrtanog brzog povrata koji podrazumijeva i nametnuti javni poticaj. A javni sistem, odnosno HEP, du\u017ean je bez iznimke prihvatiti svaki kilovatsat proizveden na tim vjetropoljima i momentalno ga pustiti u mre\u017eu napajanja. Struju u njezinu elementarnom obliku tad ionako nije mogu\u0107e skladi\u0161titi, pa se dr\u017eavne hidroelektrane uslijed lokalnog skoka produkcije moraju isklju\u010divati i eventualno prolijevati akumuliranu vodu mimo uga\u0161enih turbina. Ni tu pri\u010da ne zavr\u0161ava, ve\u0107 se dalje komplicira prirodnim datostima takve proizvodnje, jer vjetrovi ne pu\u0161u ujedna\u010deno i nije lako predvidjeti njihov ritam, snagu i trajanje na odre\u0111enom kori\u0161tenom podru\u010dju.<\/p>\n

Integralna mre\u017ea napajanja i distribucije pak mora u svakom trenu biti uravnote\u017eena, s dotokom energije jednakim teku\u0107oj potro\u0161nji, kao i frekvencijom struje koja ne\u0107e previ\u0161e oscilirati, \u0161to zahtijeva redovite intervencije dispe\u010dera i prema potrebi uklju\u010divanje te isklju\u010divanje razli\u010ditih izvora, od doma\u0107ih javnih i privatnih do inozemnih. A da bi takva regulacija propisno funkcionirala, HEP je du\u017ean imati na dispoziciji nekoliko manjih hidroelektrana \u2013 prakti\u010dnijih od inertnih termoelektrana \u2013 isklju\u010divo u svrhu balansiranja nepravilnosti izazvanih heterogenim proizvodnim ciklusom.<\/p>\n

Javni tro\u0161ak, privatni profit<\/strong><\/p>\n

Do pro\u0161le jeseni, HEP-ovo netom izdvojeno poduze\u0107e Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) primao je 10% od gorespomenute poticajne naknade za proizvo\u0111a\u010de energije iz obnovljivih izvora, no tad je zakon promijenjen i sav je tro\u0161ak enormnoga privatno-poduzetni\u010dkog luksuza u sektoru preba\u010den <\/a>izravno na javni sistem. Sli\u010dne ekscentri\u010dnosti ve\u0107 su izazvale burne reakcije u nekim razvijenijim zemljama EU-a, kao \u0161to su Njema\u010dka i \u010ce\u0161ka, pa su one posljednjih godina po\u010dele mijenjati svoj odnos prema vjetroelektranama, odnosno njihovim privatnim vlasnicima koji tim agresivnije sada tra\u017ee popustljivija nova tr\u017ei\u0161ta. Zato se u Hrvatskoj to pokazuje brzorastu\u0107im sektorom, s raznim oblicima ve\u0107 kroni\u010dnog pogodovanja<\/a> ulaga\u010dima, a koji bi ove godine trebao dosegnuti zasad odobrenu kvotu od 400 megavata instalirane snage, te se o\u010dekuje i njezin daljnji rast.<\/p>\n

Jasno, nitko politi\u010dki i generalno dobronamjeran ne bi se apriorno protivio samim vjetroelektranama, ba\u0161 kao ni drugim formama crpljenja obnovljivih izvora. Ono \u0161to je negativno pritom jest neopravdano pogodovanje krupnom privatnom interesu kojem javni sistem proizvodnje i njegov razvoj predstavlja direktnog antagonista. Ina\u010de bismo se s o\u010ditim razlogom mogli zapitati zbog \u010dega HEP nije razvijao svoja vjetropolja ili, jo\u0161 prije i vi\u0161e, solarne elektrane, znamo li da su pojedine europske dr\u017eave i s manje sun\u010danih dana ostvarile u tom podru\u010dju nemjerljivo bolje rezultate. Takva bi centralizirana praksa, uostalom, bila i znatno prakti\u010dnija za odr\u017eavanje balansa cjelovite mre\u017ee napajanja. Kona\u010dno, lak\u0161e bi se dosegnuo europsko-unijski cilj rasta udjela energije iz obnovljivih izvora na 20 posto od ukupno potro\u0161ene struje, i rasta tzv. energetske efikasnosti u racionalnoj potro\u0161nji za 20 posto, s rokom do 2020. godine.<\/p>\n

Izostanak javno korisne politike<\/strong><\/p>\n

Tad bi, me\u0111utim, i stajali\u0161ta<\/a> poput onog Zelene akcije, da je nu\u017eno utemeljiti tvornicu u javnom vlasni\u0161tvu koja bi proizvodila manje pogone za kori\u0161tenje solarne energije u ku\u0107anstvima, dobila zaslu\u017eenu politi\u010dku pa\u017enju vlasti. Tako\u0111er, inicijative kao \u0161to je ona Energetske zadruge Lug<\/a>, u smjeru solidarnog te ekonomski i ekolo\u0161ki uspje\u0161nog organiziranja proizvodnje struje u lokalnoj zajednici, ne bi bile usamljene i pomalo ekscentri\u010dne pojave na margini.<\/p>\n

Iza kaosa koji poku\u0161avamo prepoznati kao dr\u017eavnu strategiju i politiku elektroenergetskog razvoja Hrvatske, dakle stoji fino ugo\u0111ena tendencija crpljenja profita na otvorenom i tek privatno-lobisti\u010dki reguliranom tr\u017ei\u0161tu. Brojni argumenti protiv privatizacije sistema godinama su potiskivani uo\u010di ulaska privatnih subjekata u sektor proizvodnje i trgovanja strujom u Hrvatskoj, a uklju\u010divali su i razna zrela predvi\u0111anja o lo\u0161im posljedicama<\/a> kojim danas svjedo\u010dimo.<\/p>\n

Naposljetku je nu\u017eno jo\u0161 jednom naglasiti va\u017enost generalnog politi\u010dkog supstrata koji pogoduje razvoju takvih prilika i prosperitetu ekonomskih dobitnika na\u0161e epohe. Sve okolnosti kakve uo\u010davamo u elektroenergetskom sektoru mo\u017eemo lagano, laboratorijski precizno preslikati na podru\u010dja ostalih strate\u0161kih industrija u Hrvatskoj, od financijske do tekstilne, od medijske do poljoprivredne, od turisti\u010dke do gra\u0111evinske. Stoga ih valja promatrati u op\u0107em politi\u010dkom kontekstu i jednako uzimati u obzir postoje\u0107e zaklju\u010dke<\/a> koji tako \u010dine, pa \u0107e se lak\u0161e u javnom prostoru odr\u017eati izvjestan nalaz da ovakva doma\u0107a proizvodnja struje kakvu predstavljaju na\u0161e lukrativno razmahane vjetroelektrane, nije ni\u0161ta doli uvoz drugim, jo\u0161 poraznijim sredstvima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zapomaganje liberalnih du\u0161obri\u017enika nad ovda\u0161njom elektroenergetskom politikom u pravilu ne prestaje niti za boljih godina, kada se doma\u0107e potrebe ne moraju namirivati povremenim uvozom struje…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1738,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128,136],"theme":[457,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-1734","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","tag-infrastruktura","theme-klima","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1734","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1734"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1734\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36862,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1734\/revisions\/36862"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1738"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1734"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1734"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1734"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1734"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1734"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1734"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1734"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}