{"id":17238,"date":"2017-03-03T14:00:35","date_gmt":"2017-03-03T13:00:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17238"},"modified":"2017-03-03T16:20:05","modified_gmt":"2017-03-03T15:20:05","slug":"zivot-kako-ga-pisu-desnicari","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17238","title":{"rendered":"\u017divot kako ga pi\u0161u desni\u010dari"},"content":{"rendered":"

Ustavni sud Republike Hrvatske odlu\u010dio je nakon 26 godina \u010dekanja presje\u0107i gordijski \u010dvor ustavnosti abortusa<\/a>, odnosno prekida trudno\u0107e na zahtjev \u017eene. Rje\u0161enjem suda nisu previ\u0161e zadovoljni ni na jednoj strani politi\u010dkog spektra. Prema mi\u0161ljenju zainteresiranih strana, Sud je trebao donijeti jednozna\u010dnu odluku o tome da li je abortus u Hrvatskoj u skladu s temeljnim pravnim propisom ili nije. Umjesto odluke, Sud je donio rje\u0161enje odbiv\u0161i prihvatiti \u010dak sedam razli\u010ditih “prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlu\u010divanje o ra\u0111anju djece”. Uvidjev\u0161i neuskla\u0111enosti tog Zakona (poput financijskih penala izra\u017eenih u dinarima, nepostoje\u0107e valute i spominjanje organizacija udru\u017eenog rada koje tako\u0111er vi\u0161e ne postoje) donesenog 1976. godine sa dana\u0161njim pravnim sustavom RH, Saboru se nala\u017ee da u roku od dvije godine donese novi odgovaraju\u0107i zakon.<\/p>\n

Usprkos suprotnim mi\u0161ljenjima, Ustavni je sud ovoj problematici pristupio odgovornije nego \u0161to se mo\u017eda o\u010dekivalo. Da je odluka donesena pa\u017eljivo i nakon mnogo prou\u010davanja brojnih materijala jasno je ve\u0107 iz samog uvoda medijskog priop\u0107enja<\/a> kojim su poku\u0161ali javnosti izlo\u017eiti ograni\u010denja svoje funkcije. A i\u0161\u010ditavanjem cjelokupnog i iscrpnog Rje\u0161enja<\/a> postaje jasno da je bilo nemogu\u0107e donijeti odluku o to\u010dnom trenutku za\u010de\u0107a \u017eivota kakvu je o\u010dekivala desna strana politi\u010dkog spektra. Ustavni sud naime nije vrhovna dru\u0161tvena instanca koja bi trebala ignorirati znanstvene, eti\u010dke i politi\u010dke rasprave o relevantnim dru\u0161tvenim temama. Uostalom, drugim rije\u010dima, i zapo\u010dinju\u0107i medijsko priop\u0107enje upravo moralnom dimenzijom ovog problema, Ustavni je sud jednu ozbiljnu dru\u0161tveno-politi\u010dku raspravu vratio tamo gdje joj je i mjesto, u dru\u0161tvenu arenu.<\/p>\n

Kao \u0161to, u kona\u010dnici, i sami ka\u017eu u medijskom priop\u0107enju: “prekid trudno\u0107e kompleksno je i kontroverzno pitanje kojem se ne mo\u017ee i ne smije jednozna\u010dno pristupiti. Ono izaziva duboke podjele i rasprave u svim dru\u0161tvima. To je i razumljivo budu\u0107i da je rije\u010d o duboko moralnom, svjetonazorskom, eti\u010dkom, filozofskom, medicinskom, znanstvenom, religioznom i pravnom pitanju. Stoga ne \u010dudi da o njemu od pamtivijeka do danas nije postignut konsenzus.”Sr\u017e problema”, posebice ako ga se promatra primarno sa zakonodavnog aspekta, nalazi se u tome \u0161to se iskonsko moralno i svjetonazorsko pitanje poku\u0161ava “prelomiti” tako \u0161to \u0107e se urediti (prisilnom) pravnom normom. Me\u0111utim, moralni stavovi (osobito ako se pove\u017eu s ne\u010dijim religioznim\/vjerskim uvjerenjima) mogu biti u me\u0111usobnom sukobu, \u010dak se i me\u0111usobno isklju\u010divati. Rije\u010d je o pitanju morala, etike i vjere, kako ga svaki pojedinac, u skladu sa svojim pravom na samoodre\u0111enje poima i prosu\u0111uje. Iluzorno je stoga o\u010dekivati da \u0107e se samom njegovom zakonskom regulacijom rije\u0161iti sve dileme i podjele koje to pitanje izaziva u dru\u0161tvu. Slo\u017eenost i osjetljivost odnosa prava i morala odra\u017eava i optere\u0107uje rje\u0161avanje pitanja prekida trudno\u0107e.”<\/p>\n

Dostupnost reproduktivnog prava<\/strong><\/p>\n

Ovakva odluka Suda otvara \u0161irok prostor za ograni\u010davanje reproduktivnog prava \u017eena (manipulacije cijenom abortusa, uvo\u0111enjem obaveznih savjetovanja, tobo\u017enjih edukacija, uvo\u0111enjem “posebnih uvjeta”, itd.). Kako se radi o pravu \u010dije ograni\u010davanje mo\u017ee imati ozbiljne osobne, ali i dru\u0161tvene posljedice, nije iznena\u0111uju\u0107e niti nezadovoljstvo lijevog dijela politi\u010dkog spektra koje s pravom upozorava da abortus mo\u017ee biti formalno dopu\u0161ten, ali umnogome ograni\u010den<\/a> (kao \u0161to su primjerice slu\u010dajevi u Poljskoj ili Irskoj, kao i da samo Malta ima potpunu zabranu abortusa \u010dak i onda kada se radi o ugrozi \u017eivota \u017eene). Te da pitanje dostupnosti abortusa nije tek pitanje njegove formalne dozvoljenosti ili zabranjenosti. Kao i u svakom drugom ljudskom pravu, kad se govori o reproduktivnom pravu \u017eena, va\u017enije od formalne dozvole ili zabrane, pitanje je mogu\u0107nosti primjene tog prava, odnosno njegova dostupnost.<\/p>\n

A mogu\u0107nosti manipuliranja i ograni\u010davanja abortusa ovise o ma\u0161tovitosti i radikalnosti desnice na vlasti. HDZ-ovi zastupnici i zastupnice usprkos nominalnom stavu da ne\u0107e zakonski zabraniti abortus ve\u0107 su dali niz nejasnih i potencijalno kontradiktornih izjava. Tako je primjerice Branka Juri\u010dev Martin\u010dev<\/a> medijima objasnila kako je HDZ ve\u0107 po\u010deo raditi na novom prijedlogu zakona o abortusu, te nam odala ne\u0161to o njegovom smjeru. Ona je odbila dati konkretne odgovore na pitanja o dostupnosti abortusa na zahtjev prije 10. tjedna trudno\u0107e, fokusiraju\u0107i se na “posebne uvjete” za koje nije jasno da li \u0107e se va\u017eiti od prvog dana trudno\u0107e ili nakon 10. tjedna. Pritisnuta ponovljenim novinarskim pitanjima kazala je kako je uvjerena “da \u0107e novi zakon donijeti da zaklju\u010dak bude takav da majka ima pravo birati, ali ako su ispunjeni posebni uvjeti”.<\/p>\n

Na pitanje o slobodnoj volji \u017eene koja zahtijeva prekid trudno\u0107e odgovorila je kako \u0107e “ta majka sigurno re\u0107i zbog kojih razloga ona to dijete ne \u017eeli”. No, kako se govori o trudno\u0107i u periodu do desetog tjedna, nedopustivo je da Zakon prejudicira ono \u0161to ni znanost ne potvr\u0111uje, a to je trenutak po\u010detka \u017eivota. Tako trudna \u017eena nije majka nego trudnica, a embrio, za razliku od \u017eene, nije dijete niti realizirana osoba, kao \u0161to uostalom i praksa svjetskih sudova pokazuje. No, \u010dak i da jeste, prema brojnim pravnim izvorima, kako u sudskoj praksi, tako i u filozofiji prava, realizirani \u017eivot va\u017eniji je od onoga koji postoji samo u potenciji. Tako je pravo fetusa da postane osoba ograni\u010deno pravom \u017eene na privatnost. Posebno je zanimljivo u ovom slu\u010daju kako je ovo valjda jedini slu\u010daj kada desni\u010dari smatraju da pravo na privatnost treba biti ograni\u010deno nekim drugim pravom.<\/p>\n

Nezanemariv je i indikativan i drugi aspekt re\u010denice da \u0107e “majka sigurno re\u0107i zbog kojih razloga ona to dijete ne \u017eeli”, a koji da naslutiti da se iza najavljenih “savjetovanja”, “preventiva”, “edukacija” mo\u017ee kriti i (trodnevno) psiholo\u0161ko (i religiozno) zlostavljanje \u017eene koja \u017eeli prekinuti trudno\u0107u. Uostalom, Juri\u010dev Martin\u010dev eksplicitno je novinarima kazala da \u0107e svaka \u017eena, koja bude zahtijevala prekid trudno\u0107e morati pro\u0107i obavezno savjetovanje, odnosno edukaciju – i prije 10. tjedna trudno\u0107e. I to je potpuno neprihvatljivo. Ostavimo li sve licemjerne eti\u010dke nedoumice po strani, odluka o imanju djeteta nije dr\u017eavno ni demografsko pitanje, ve\u0107 primarno osobno pa potom i socio-ekonomsko.<\/p>\n

Zabavno je u ovom slu\u010daju razotkriti jo\u0161 jednu desni\u010darsku kontradikciju, a to je da se zapravo ljevica zala\u017ee za pravo na za\u0161titu privatnosti, koju bismo dodu\u0161e nazvali pravom na za\u0161titu osobnog integriteta i slobodnom voljom, ili pravom na osobno samoodre\u0111enje ili pak pravom na puni i slobodni razvoj potencijala pojedinca, dok se historijski dosljedno, desnica uvla\u010di u osobne \u017eivote ljudi i dru\u0161tvene probleme rje\u0161ava na potpuno krivim mjestima. Naime, \u010dak i ako se pitanje prekida trudno\u0107e na zahtjev poku\u0161a postaviti kao demografsko pitanje, ne mo\u017ee se ne osvrnuti na pitanje ogromne radni\u010dke, ali sve \u010de\u0161\u0107e i srednjoklasne emigracije, kao i pitanje “odljeva mozgova”. Znamo da je jednostavnije, ali zar je zaista “u\u010dinkovitije” baviti se pitanjima ne\u010dijeg osobnog \u017eivotnog stila nego sprje\u010davati iseljavanje ve\u0107 realiziranih osoba.<\/p>\n

Bilo kako bilo, pitanje zabrane abortusa nije binarno pitanje, za ovu \u0107e se borbu morati boriti sa svakom alinejom i birokratskom formulacijom predstoje\u0107eg prijedloga zakona.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ustavni sud Republike Hrvatske odlu\u010dio je nakon 26 godina \u010dekanja presje\u0107i gordijski \u010dvor ustavnosti abortusa, odnosno prekida trudno\u0107e na zahtjev \u017eene. Rje\u0161enjem suda nisu previ\u0161e zadovoljni ni na jednoj strani politi\u010dkog spektra. Prema mi\u0161ljenju zainteresiranih strana, Sud je trebao donijeti jednozna\u010dnu odluku o tome da li je abortus u Hrvatskoj u skladu s temeljnim pravnim […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17239,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[110,174],"theme":[458,456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-17238","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-drzava","tag-feminizam","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17238","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17238"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17238\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17250,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17238\/revisions\/17250"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17239"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17238"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17238"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17238"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17238"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17238"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17238"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17238"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}