{"id":17168,"date":"2017-02-28T08:00:16","date_gmt":"2017-02-28T07:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17168"},"modified":"2021-02-25T10:58:57","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:57","slug":"jedinstvena-fronta-na-slovenskoj-desnici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17168","title":{"rendered":"Jedinstvena fronta na slovenskoj desnici?"},"content":{"rendered":"

Nakon poraza na izborima prije tri godine, slovenska se desnica posljednjih mjeseci pregrupira. Najvidljivije je to po brojnim najavama novih stranaka i inicijativa koje uglavnom planiraju osnivati stari akteri. No najve\u0107a prepreka budu\u0107em uspjehu ostaje razjedinjenost, prije svega oko odnosa prema dugogodi\u0161njem hegemonu na desnici \u2013 Slovenskoj demokratskoj stranci Janeza Jan\u0161e.<\/strong><\/p>\n

Nakon 2014. godine, koja je Sloveniji donijela europske, prijevremene parlamentarne, a zatim i lokalne izbore, politi\u010dka se scena ponovno lagano zagrijava za nekoliko nadolaze\u0107ih izbora. Krajem ove godine, to\u010dnije 23. decembra, isti\u010de petogodi\u0161nji mandat predsjedniku dr\u017eave, Borutu Pahoru. Zakon nala\u017ee da se izbori za novog predsjednika moraju odr\u017eati najkasnije 15 dana prije isteka mandata. Odr\u017eavanje predsjedni\u010dkih izbora, stoga, mo\u017eemo o\u010dekivati nekada u novembru, ali na njima se ne o\u010dekuju nikakvi dramati\u010dni zaokreti i iznena\u0111enja.<\/p>\n

Borut Pahor, biv\u0161i parlamentarni zastupnik i predsjednik parlamenta, biv\u0161i zastupnik u europskom parlamentu te predsjednik vlade, vrlo \u0107e vjerojatno dobiti novi mandat predsjednika dr\u017eave. Iako je Pahor politi\u010dka karikatura, koja na maturantskim norijadama vi\u010de<\/a> “To mi deli mi\u0161ka”, a s motornom pilom u ruci u dru\u0161tvu \u0161umara pred kamerama govori kako drve\u0107e ru\u0161i gotovo jednako dobro kao babe, usprkos tome (ili ba\u0161 zbog toga) u\u017eiva iznimnu popularnost. Zbog narcisoidne opsesije izgledom dobio je nadimak Barbika, no i njega je aproprijirao rekav\u0161i kako je radije Barbika nego baraba. Ukoliko se ne dogodi ne\u0161to uistinu nepredvidivo, Pahor \u0107e i idu\u0107u petoljetku provesti u predsjedni\u010dkoj pala\u010di.<\/p>\n

Reinkarnacija lijevih liberala?
\n<\/strong><\/p>\n

S obzirom na to da \u0107e Pahora na ovim izborima biti gotovo nemogu\u0107e ugroziti, pretendenti na predsjedni\u010dko mjesto \u0107e, u biti, nastupati uglavnom u drugoj funkciji, onoj izvidnice, odnosno prethodnice za znatno va\u017enije parlamentarne izbore, koji \u0107e se odr\u017eati 2018. Najvjerojatnije \u0107emo ve\u0107 krajem godine svjedo\u010diti poja\u010danoj aktivnosti novih politi\u010dkih aktera, odnosno stranaka, koji \u0107e pretendirati na parlamentarne mandate. Promotrimo li prvo stanje na ljevici, mo\u017eemo konstatirati kako znatnijih pomaka trenutno nema, ali ih se svakako mo\u017ee o\u010dekivati. Barem formalno gledano, najstabilnijom se doima stranka Socijalnih demokrata, gdje za sada nema ozbiljnijih naznaka nekakvog raskola.<\/p>\n

No zato bi ga moglo biti u Stranci modernog centra Mire Cerara, koja je prve ozbiljnije znakove razmimoila\u017eenja pokazala pri dono\u0161enju zloglasnog zakona o strancima, kada su njezina dva istaknutija predstavnika, Milan Brglez (predsjednik parlamenta) i Goran Klemen\u010di\u010d (ministar pravosu\u0111a), glasala protiv vladinog prijedloga zakona. Unato\u010d turbulentnom tjednu koji je uslijedio unutar najve\u0107e vladaju\u0107e stranke, epizoda nije imala ozbiljnije posljedice. Ipak je sasvim mogu\u0107e zamisliti jo\u0161 jednu reinkarnaciju<\/a> lijevoliberalne stranke, koju bi mogao voditi, primjerice, Milan Brglez.<\/p>\n

Koalicija Zdru\u017eena ljevica nalazi se u zahtjevnom procesu preoblikovanja u stranku. Brojni unutarnji raskoli i cijepanja, koji prate taj proces, do sada jo\u0161 nisu imali vidljivijih posljedica na potporu u javnosti. Unato\u010d tome, vrijeme nije saveznik tog dugotrajnog procesa, nakon kojega \u0107e nova, ujedinjena stranka, morati bira\u010de pridobiti pod novim imenom. Dok na ljevici, barem trenutno, jo\u0161 uvijek vlada zati\u0161je, mnogo burnije i \u017eivlje je na desnom polu politi\u010dkog spektra. Prvenstveno, naravno, oko stranke Ale\u0161a Primca pod nazivom GLAS \u2013 Pokret za djecu i obitelji (Gibanje za otroke i dru\u017eine). Prisjetimo se, Primc je diplomirani filozof koji je skrenuo pa\u017enju javnosti na sebe za vrijeme aktivnosti takozvanih “ustrajnika”, ljudi koji su za vrijeme izdr\u017eavanja zatvorske kazne Janeza Jan\u0161e svakodnevno prosvjedovali pred Vrhovnim sudom u Ljubljani.<\/p>\n

Veterani borbe protiv ravnopravnosti<\/strong><\/p>\n

Osim ustrajnosti, prosvjednici su tada prakticirali i novogovor te slovensko pravosu\u0111e preimenovali u krivosu\u0111e, a mogu\u0107e je bilo i \u010duti borbene pokli\u010de poput “Janez Jan\u0161a je heroj, Milana Ku\u010dana u gnoj!” Bili su to za\u010deci pokreta<\/a> Ale\u0161a Primca koji je uistinu procvjetao ne\u0161to kasnije, 2015. godine. Prvo sa \u017eestokim protivljenjem dono\u0161enju zakona o izjedna\u010davanju prava istospolnih i raznospolnih zajednica, a nakon dono\u0161enja zakona kampanjom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma za povla\u010denje navedenog zakona. Potrebnih 40.000 potpisa prikupili su u vrlo kratkom roku, a nakon \u0161to je referendum potvrdio i Ustavni sud, kampanji protiv prava homoseksualaca vi\u0161e nije ni\u0161ta stajalo na putu. Kao \u0161to je poznato, referendum je, za Primca i ekipu, pro\u0161ao uspje\u0161no, naime zakon je odba\u010den, a rezultat je Primc protuma\u010dio kao \u010dudo i bo\u017eju milost te znak za potrebom nastavka ja\u010danja vjere.<\/p>\n

Tek tim doga\u0111ajem prava politi\u010dka karijera Ale\u0161a Primca uistinu po\u010dinje. Nakon \u0161to je najavio osnivanje stranke, nedavno je otkrio i datum njezinog osniva\u010dkog kongresa \u2013 25. mart, odnosno Maj\u010din dan. Primc najavljuje kako je potrebno: “Degeneriranu ljevicu odstraniti na izborima. To \u0107e biti po\u010detak preporoda Slovenije te ljep\u0161eg i boljeg \u017eivota”. S obzirom na Prim\u010devu politi\u010dku povijest, za o\u010dekivati je tijesnu povezanost nove stranke sa strankom Janeza Jan\u0161e, SDS-om. Njoj \u0107emo se vratiti poslije, prvo pogledajmo ostale aktere na desnoj politi\u010dkoj sceni. Odmah mo\u017eemo re\u0107i kako se radi o poprili\u010dno bijednoj dru\u017eini, bez pretjeranog politi\u010dkog potencijala. Ne\u0161to ve\u0107u medijsku pozornost dobili su Nova pu\u010dka stranka (Nova ljudska stranka) biv\u0161eg mariborskog gradona\u010delnika Franca Kanglera te pokret Nova budu\u0107nost (Nova prihodnost) biv\u0161eg veleposlanika u Australiji, Milana Bala\u017eica. Ni jedni ni drugi, unato\u010d imenu, ne donose ni\u0161ta su\u0161tinski novo.<\/p>\n

Kangler, gradona\u010delnik Maribora, upleten u brojne korupcijske afere (izme\u0111u ostaloga je po bagatelnoj cijeni sredio op\u0107inski stan svojoj vidovnjakinji), morao je odstupiti pod pritiskom “sveslovenskih narodnih ustanaka”, koji su po\u010deli 2012. godine, ba\u0161 u Mariboru. S obzirom da tada ba\u0161 i nije dobio potporu mati\u010dne Slovenske pu\u010dke stranke (Slovenska ljudska stranka), sada poku\u0161ava ostvariti proboj s vlastitom strankom. Nova budu\u0107nost je trenutno jo\u0161 samo pokret, no pretendira na ulazak u idu\u0107i saziv parlamenta, a njezin lider, Milan Bala\u017eic je tako\u0111er dobro poznati igra\u010d na politi\u010dkoj sceni. U svojoj posljednjoj knjizi Bala\u017eic sam sebe opisuje kao “nedobrovoljnog politi\u010dkog disidenta”, a javnost ga pamti po bizarnoj epizodi iz razdoblja njegovog veleposlani\u010dkog mandata u Australiji. Tada je na jedan od prijema do\u0161ao i zloglasni slovenski biznismen, Nicholas Oman, poznat prvenstveno iz afera s oru\u017ejem iz ranih devedesetih, a kasnije je zbog pedofilije u Australiji osu\u0111en na 6 godina zatvora.<\/p>\n

Povratak starih asova<\/strong><\/p>\n

Oman je tom prilikom poku\u0161ao uspostaviti kontakt sa slovenskom vladom i pokloniti joj zemlji\u0161te na podru\u010dju Republike Srpske, koje je dobio kao hipoteku na 60 milijuna dolara vrijedan zajam tom entitetu. Na zemlji\u0161tu se navodno nalazi i nafta. Od svega navedenog se nije dogodilo naravno ni\u0161ta, a Bala\u017eic je kasnije opozvan, \u010dime po\u010dinje njegovo nedobrovoljno politi\u010dko disidentstvo. Na idejnoj razini, Bala\u017eiceva Nova budu\u0107nost zala\u017ee se za “slobodu gra\u0111ana i autoritet dr\u017eave, sna\u017eno civilno dru\u0161tvo, odlu\u010dnu i lidersku vladu te kapitalizam u slu\u017ebi naroda”. Materijalna podloga takve politike bit \u0107e vjerojatno suha voda, \u017eeljezno drvo i okrugla kocka.<\/p>\n

Povratak u parlament sigurno o\u010dekuju i Slovenska pu\u010dka stranka (SLS) te Slovenska nacionalna stranka (SNS) Zmage Jelin\u010di\u0107a Plemenitog. Njemu na posljednjim izborima nije po\u0161lo za rukom u\u0107i u parlament, ali je na temelju izbornog rezultata dobio pravo na poprili\u010dno izda\u0161no financiranje iz dr\u017eavnog prora\u010duna. Ako ni\u0161ta drugo, ta mu svota omogu\u0107ava redovno pisanje kolumni na strana\u010dkoj internetskoj stranici, gdje mo\u017eemo \u010ditati da slovensko zakonodavstvo slu\u017ei isklju\u010divo “Ciganima, \u0160iptarima i migrantima”, da “usrana vlada” ne zna \u0161to radi te da “zastupnici neprestano seru”. Ipak, radi li se u slu\u010daju svih nabrojanih samo o skupu manje ili vi\u0161e bizarnih likova, ili je mogu\u0107e da se iz njih izrodi ozbiljna politi\u010dka snaga?<\/p>\n

Upravo to pitanje su si o\u010dito postavili u Novoj Sloveniji (NSi), drugoj najve\u0107oj parlamentarnoj stranci desnice, pa su na razgovore o \u0161irokoj politi\u010dkoj koaliciji desnog centra za sljede\u0107e izbore pozvali i novu i staru pu\u010dku stranku, Primca i jo\u0161 nekoliko nezavisnih zastupnika. Za sada je rezultat tih razgovora poprili\u010dno slab. Nezavisni zastupnici trenutno nisu ni\u0161ta vi\u0161e od pukih pojedinaca. Ale\u0161 Primc je razgovore odbio, jer na njih nije pozvana SDS. Kod stare i nove pu\u010dke stranke radi se o ili-ili situaciji, jer ukoliko \u0107e u fronti sudjelovati prva, onda ne\u0107e druga, i obrnuto. U datoj konstelaciji je, stoga, najvjerojatnija koalicija izme\u0111u NSi i SLS, ba\u0161 kao i na pro\u0161lim izborima za europski parlament, kada je ta kombinacija i prili\u010dno dobro pro\u0161la. Sve ostalo se \u010dini vi\u0161e kao popis \u017eelja bez nekog temelja u realnosti. Pritom valja naglasiti da se ova potraga za novom desnom alternativom ipak odvija u sjeni desnog “monarha” Janeza Jan\u0161e, koji je odlu\u010dnim odbijanjem suradnje sa NSi pokrenuo cijeli proces. No, bez sumnje jo\u0161 uvijek ima dovoljno mo\u0107i i utjecaja da ga barem ote\u017ea, ako ne i zaustavi.<\/p>\n

Sa slovenskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon 2014. godine, koja je Sloveniji donijela europske, prijevremene parlamentarne, a zatim i lokalne izbore, politi\u010dka se scena ponovno lagano zagrijava za nekoliko nadolaze\u0107ih izbora…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":17169,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-17168","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17168","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17168"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17168\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36651,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17168\/revisions\/36651"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17169"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17168"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17168"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17168"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17168"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17168"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17168"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17168"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}