{"id":17153,"date":"2017-02-27T01:00:22","date_gmt":"2017-02-27T00:00:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17153"},"modified":"2017-02-27T01:29:29","modified_gmt":"2017-02-27T00:29:29","slug":"druga-smrt-gyorgya-lukacsa-i-mitove-nove-desnice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17153","title":{"rendered":"Druga smrt Gy\u00f6rgya Luk\u00e1csa i mitovi “nove desnice”"},"content":{"rendered":"

Budimpe\u0161tansko gradsko vije\u0107e pro\u0161log je mjeseca donijelo neobi\u010dnu odluku<\/a> \u2013 iz parka svetog Stjepana u centru grada izbacit \u0107e skulpturu posve\u0107enu jednom od najpoznatijih ma\u0111arskih intelektualaca, Gy\u00f6rgyu Luk\u00e1csu. Inicijativu je pokrenula ekstremno desni\u010darska stranka Jobbik, ali protiv nje su naposljetku glasala samo trojica gradskih zastupnika. Rije\u010d je o nastavku obra\u010duna suvremene Ma\u0111arske s jednim od svojih filozofskih ikona, nakon \u0161to je nedavno zatvorena<\/a> ku\u0107a koja je \u010duvala njegov arhiv, unato\u010d peticijama<\/a> i prosvjedima stotina me\u0111unarodnih istra\u017eiva\u010da. Iz perspektive vlasti u Ma\u0111arskoj, situacija je jasna: u nacionalno preporo\u0111enoj zemlji nema mjesta za \u0161tovanje \u017didova i komunista poput Luk\u00e1csa.<\/p>\n

U kontekstu histeri\u010dnog antikomunizma, koji slu\u017ei kao ideolo\u0161ko pogonsko gorivo tranzicije, lako je bilo kojeg komunista proglasiti neprijateljem nacije, osobito ako je njegovo nacionalno porijeklo i samo upitno. No Luk\u00e1cseva je biografija puno kompleksnija: on je nasljedni ma\u0111arski barun koji je dr\u017eao poziciju Narodnog komesara za kulturu tijekom Ma\u0111arske revolucije 1919. godine, ali i ministra u vladi Imre Nagya tijekom pobune 1956., koja se ina\u010de i danas slavi kao veliki doga\u0111aj u “stoljetnoj borbi Ma\u0111ara za nezavisnost”. U kontekstu povijesti komunisti\u010dkog pokreta, Luk\u00e1cs je specifi\u010dna li\u010dnost, nikada otvoreni disident, ali ni sasvim lojalan liniji pod svaku cijenu. Jednako daleko od karikature “aparat\u010dika” kao i od one izdajice naroda.<\/p>\n

“Kulturni marksizam”<\/strong><\/p>\n

U tom bi smislu Luk\u00e1cs bio neo\u010dekivana meta napada suvremene desnice kada njegovo ime ne bi bilo upleteno u bizarne teorije zavjere koje su proteklih godina, \u010dini se, stekle puno pravo gra\u0111anstva. S obzirom na dramati\u010dno slabljenje komunisti\u010dkog pokreta nakon raspada Sovjetskog saveza 1991. godine, na udaru nove desnice sve su manje politi\u010dki lideri poput Lenjina ili Staljina, a sve vi\u0161e nekonvencionalni socijalisti\u010dki intelektualci i teoreti\u010dari poput Luk\u00e1csa ili Antonija Gramscija. Iako tek marginalno povezani s nastankom “zapadnog marksizma” ili Frankfurtske \u0161kole (Gramsci je umro u fa\u0161isti\u010dkom zatvoru 1937., a Luk\u00e1cs u Ma\u0111arskoj 1971. godine), oni se u slaboumnijim interpretacijama redovito pojavljuju kao veliki vo\u0111e podmuklog napada na zapadna sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n

Posljednjih desetlje\u0107a, ovom dvojcu je kod ameri\u010dkih neokonzervativaca dana uloga novih “Sionskih mudraca”, inspiratora tajnih dru\u0161tava koja uni\u0161tavaju du\u0161u Zapada. Umjesto komunizma kao politi\u010dkog pokreta ili geopoliti\u010dkog bloka, opasnost se sada javlja kao “kulturni marksizam” koji je kr\u0161\u0107anskom \u010dovjeku “nametnuo” zle ideje poput “politi\u010dke korektnosti”, “multikulturalizma” i “feminizma” koji se zloglasno \u0161ire me\u0111u humanisti\u010dkim znanstvenicima i studentima. Ova kontrafaktualna teorija zavjere, koja kombinira antisemitisti\u010dke s antikomunisti\u010dkim mitovima u sklopu religijskog neokonzervatizma, posljednjih se godina otvoreno promovira i u hrvatskim mejnstrim medijima, kao i u ostatku Isto\u010dne Europe.<\/p>\n

Sli\u010dno antisemitizmu 1930-ih, ovaj mit ima jednu glavnu prednost: \u0161to je komunizam slabiji, to je opasnost od njega naizgled ve\u0107a i podmuklija. Ako nitko ne ma\u0161e crvenim zastavama, to je zato \u0161to protiv nacije rovare podme\u0107u\u0107i joj nekakve “rodne ideologije” i ljudska prava. No otpor rasizmu ili ideje poput ravnopravnosti \u017eena nisu primarno posljedice pisanja marksisti\u010dkih intelektualaca, nego desetljetnih borbi potla\u010denih. Ako su ta dostignu\u0107a sada ugro\u017eena, to je zato \u0161to tih borbi nedostaje. Njihova obnova bila bi puno bolji hommage<\/em> Luk\u00e1csu od zgra\u017eanja nad uklanjanjem njegovog spomenika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Budimpe\u0161tansko gradsko vije\u0107e pro\u0161log je mjeseca donijelo neobi\u010dnu odluku \u2013 iz parka svetog Stjepana u centru grada izbacit \u0107e skulpturu posve\u0107enu jednom od najpoznatijih ma\u0111arskih intelektualaca, Gy\u00f6rgyu Luk\u00e1csu…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":17154,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[103],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-17153","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ideologija","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17153","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17153"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17153\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17159,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17153\/revisions\/17159"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17154"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17153"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17153"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17153"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17153"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17153"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17153"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17153"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}