{"id":17141,"date":"2017-02-24T07:00:56","date_gmt":"2017-02-24T06:00:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17141"},"modified":"2021-02-25T10:58:58","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:58","slug":"slucaj-podravka-od-interesa-interesu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17141","title":{"rendered":"Slu\u010daj Podravke: od interesa interesu"},"content":{"rendered":"<p><strong>Koprivni\u010dka Podravka, jedna od najve\u0107ih regionalnih prehrambenih tvrtki, posljednjih je dana u centru pa\u017enje hrvatske javnosti. Iako je za njezino pre\u017eivljavanje najzaslu\u017enija \u010dinjenica da nije bila izlo\u017eena privatizacijskoj plja\u010dki, s eventualnom prodajom dr\u017eavnog udjela neprestano se licitira. Zbog va\u017enosti koji ima za dobar dio sjeverne Hrvatske, budu\u0107nost Podravke uvijek je osjetljivo pitanje, osobito pred lokalne izbore koji se odr\u017eavaju za svega tri mjeseca.<\/strong><\/p>\n<p>Dok ovo pi\u0161emo, ono \u0161to mediji nazivaju &#8220;ratom za Podravku&#8221; upravo je zavr\u0161eno imenovanjem Marina Pucara predsjednikom uprave koprivni\u010dke prehrambene tvrtke. A bilo se ovih dana zaratilo ne samo izme\u0111u pretendenta na Podravku Emila Tedeschija i donedavnog predsjednika uprave Zvonimira Mr\u0161i\u0107a, nego i unutar same Vlade, izme\u0111u ministra dr\u017eavne imovine Gorana Mari\u0107a i ministra obrane Damira Krsti\u010devi\u0107a. Dok je prvi navodno favorizirao Pucara, ina\u010de biv\u0161eg predsjednika Uprave Zve\u010deva, drugi je na \u010delo Podravke gurao nekada\u0161njeg direktora Dok-Inga Gordana Kolaka. Nakon okon\u010danja bitke, mo\u017eemo zaviriti u rovove i konstatirati da, izme\u0111u interesa onih koji bi da je privatiziraju i interesa onih koji bi da njome partitokratski upravljaju, interesi proizvo\u0111a\u010da i potro\u0161a\u010da imaju malo \u0161ansi da se iska\u017eu i ostvare, tim vi\u0161e \u0161to im malo koji institucionalni mehanizmi za to stoje na raspolaganju.<\/p>\n<p>\u0160to se privatnog interesa ti\u010de, on se o\u010dituje, prije svega, u zanimanju ve\u0107inskog vlasnika Atlantic grupe Emila Tedeschija za preuzimanjem Podravke: iskazao ga je jo\u0161 2009. godine, no tada se tome suprotstavila Hrvatska selja\u010dka strana, svojevremeno vrlo utjecajna u ovoj regiji. U posljednje vrijeme u javnim je istupima Tedeschi ponovno nagla\u0161avao da im je Podravka zanimljiva, ali ne po svaku cijenu. Cijena bi naime bila prava sitnica \u2013 djelomi\u010dni ili kompletan izlaz dr\u017eave iz dioni\u010dke strukture jer, prema Tedeschiju, hrvatska dr\u017eava sa 25,4 posto udjela ima neproporcionalna prava koja nisu u skladu s preporukama EU-a. Za jednu je televiziju pak izjavio da je &#8220;bogohulno govoriti da je Podravka sto\u017eerna kompanija za poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj. Podravka nije napravila dosta toga \u0161to je mogla napraviti. Mogla je biti kompanija s prometom od 20 milijardi i vi\u0161e. Podravka mo\u017ee bitno bolje i mislim da bi u sinergiji s Atlantic grupom postizala bitno bolje stope rasta&#8221;.<\/p>\n<p>Naravno, kad je privatni interes u pitanju, sinergija i bitno bolje stope rasta ne moraju nu\u017eno rezultirati rastom doma\u0107eg sela i kooperanata, dapa\u010de. Primjer za to je mljekarski sektor i prodaja Dukata francuskom Lactalisu, koja je dovela do pra\u017enjenja \u0161tala diljem dr\u017eave, kako je svojedobno istaknuo Goran \u0110uli\u0107, ekonomist iz udruge BRID, upozoravaju\u0107i koje bi posljedice po agrar mogla imati prodaja dr\u017eavnog udjela u Podravci kao najve\u0107em otkupljiva\u010du vo\u0107a i povr\u0107a u Hrvatskoj.<\/p>\n<p><strong>Strana\u010dko preuzimanje<\/strong><\/p>\n<p>S druge strane, kako \u0107emo vidjeti, ni interes vladaju\u0107ih ne poklapa se nu\u017eno s onim javnim. Naime, HDZ se ve\u0107 jednom iskazao u upravljanju Podravkom, toliko da su biv\u0161i potpredsjednik Vlade Damir Polan\u010dec i sedmorica suoptu\u017eenika bili su\u0111eni pod optu\u017ebom da su novcem Podravke poku\u0161ali preuzeti vlasni\u0161tvo nad tom tvrtkom. Na kraju su oslobo\u0111eni \u2013 Podravku su navodno \u0161titili od neprijateljskog preuzimanja izvana \u2013 no slu\u010daj &#8220;Spice&#8221; nije jedini koji je za\u010dinio HDZ-ovo upravljanje tvrtkama.<\/p>\n<p>Iz posljednjih manevara HDZ-a vidljivo je pak da se, uo\u010di lokalnih izbora u svibnju, \u017eeli politi\u010dki i ekonomski \u010dvr\u0161\u0107e pozicionirati u sjevernoj Hrvatskoj, kraju koji mu tradicionalno nije toliko sklon. Stoga su najprije na nedavnoj skup\u0161tini dioni\u010dara Podravke, kojom je predsjedao sam ministar Mari\u0107, imenovana \u010detiri nova \u010dlana Nadzornog odbora, a iz njega su opozvani SDP-ov Mato Crkvenac i Ivo Dru\u017ei\u0107. A nakon toga je prona\u0111ena zamjena i za dosada\u0161njeg predsjednika uprave Mr\u0161i\u0107a, bez obzira na dobre poslovne rezultate Podravke u vrijeme njegova mandata. Mari\u0107, koji cijelu operaciju hadezeovskog preuzimanja Podravke osobno vodi, svojedobno je kritizirao Podravkinu akviziciju vezano uz kupovinu slovenske prehrambene kompanije \u017dito, tvrde\u0107i da \u0107e tom transakcijom dr\u017eavni udio pasti ispod 20 posto i da je to samo na\u010din \u2013 dakle dokapitalizacija kojom se smanjuje dr\u017eavni udio \u2013 da esdepeovsko rukovodstvo na \u010delu Podravke ostane i nakon \u0161to SDP izgubi izbore. No Podravka je tom kupovinom pro\u0161lu godinu zavr\u0161ila pove\u0107anim prihodima od prodaje od 26 posto, neto dobit je porasla za \u0161est posto, a vlastite marke proizvoda ostvarile su 24 posto rasta prihoda od prodaje. Svejedno, esdepeovsko rukovodstvo na \u010delu Podravke nije ostalo.<\/p>\n<p>Kad lokalni izbori minu, pri\u010da o privatizaciji Podravke mogla bi se opet zakotrljati, recimo zbog prijedloga premijera Andreja Plenkovi\u0107a o <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16523\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">otkupu<\/a> INA-e od MOL-a. Naime, ideja je da se uz sredstva koja bi se prikupila od inicijalne ponude dionica HEP-a dodatan novac na\u0111e u prodaji dr\u017eavnih udjela u drugim tvrtkama, poput Podravke, i da se svime time financira otkup dionica INA-e. Predradnja za ovaj mogu\u0107i novi privatizacijski val napravljena je ne\u0161to ranije, kad je Podravka, zajedno sa sedam drugih velikih tvrtki koje su u ve\u0107em ili manjem omjeru u vlasni\u0161tvu dr\u017eave \u2013 ACI, Kon\u010dar-elektroindustrija, Petrokemija, Croatia Airlines, Luka Rijeka, Croatia banka i Croatia osiguranje \u2013 odlukom vlade Tihomira Ore\u0161kovi\u0107a skinuta s popisa strate\u0161kih kompanija.<\/p>\n<p><strong>Od proizvo\u0111a\u010da do potro\u0161a\u010da<\/strong><\/p>\n<p>Kako god operacija na kraju zavr\u0161ila, te\u0161ko da \u0107e njome biti zadovoljen op\u0107i i javni interes. A njega bi u pogledu tvrtki kao \u0161to je Podravka najbolje mogli artikulirati sami radnici, zajedno s kooperantima i lokalnom zajednicom, dakako, kad bi za to uop\u0107e dobili \u0161ansu. U sada\u0161njem sistemu smatra se da je dovoljno da priliku za to dobiju jednokratno i da je ona time zasvagda konzumirana: ranih devedesetih radnici su u procesu privatizacije u vlasni\u0161tvo dobili odre\u0111en broj Podravkinih dionica, a sve na temelju svoga minulog rada, kojima su mogli slobodno raspolagati. I basta.<\/p>\n<p>Postavlja se dakle pitanje kako akomodirati razli\u010dite interese, na op\u0107e dobro. S jedne strane interese proizvo\u0111a\u010da i malih kooperanta, koji vjerojatno nemaju ni\u0161ta protiv toga da sada\u0161nja vlasni\u010dka struktura Podravke ostane nepromijenjena (uz 25,4 posto dionica u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, 49 posto dr\u017ee mirovinski fondovi, 2,8 posto su trezorske dionice, a 22,7 posto \u010dine ostali) te da ne budu posve prepu\u0161teni privatnom rezonu. A s druge strane interese potro\u0161a\u010da \u2013 da ne ka\u017eemo njihova prava, do kojih se danas toliko dr\u017ei \u2013 koji mo\u017eda ne bi imali ni\u0161ta protiv spajanja Podravke i Atlantica ili neke druge privatiziraju\u0107e kombinacije ako bi to pojeftinilo proizvode i pove\u0107alo njihovu ponudu.<\/p>\n<p>Ono \u0161to nam se danas \u010dini poput znanstvene fantastike, vi\u0161e i od NASA-inog otkri\u0107a izvanzemaljskih uvjeta za \u017eivot, dakle pomiriti ta dva interesa i preto\u010diti ih u op\u0107i, jednom je kako-tako funkcioniralo: &#8220;Organizacije udru\u017eenog rada koje proizvode odnosno prodaju robu ili obavljaju usluge za neposrednu potro\u0161nju gra\u0111ana du\u017ene su stvarati uvjete i poticati organiziranje potro\u0161a\u010da robe odnosno korisnika usluga radi istra\u017eivanja i utvr\u0111ivanja njihovih potreba i interesa te planiranja i uskla\u0111ivanja odnosa proizvodnje i potro\u0161nje na trajnijoj osnovi.&#8221; No to je ve\u0107 neka druga, izvantr\u017ei\u0161na pri\u010da&#8230;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dok ovo pi\u0161emo, ono \u0161to mediji nazivaju &#8220;ratom za Podravku&#8221; upravo je zavr\u0161eno imenovanjem Marina Pucara predsjednikom Uprave koprivni\u010dke prehrambene tvrtke&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":17142,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[51],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[200],"class_list":["post-17141","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-privatizacija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17141","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17141"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17141\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36653,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17141\/revisions\/36653"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17142"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17141"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17141"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17141"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17141"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17141"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17141"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17141"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}