{"id":17135,"date":"2017-02-24T07:00:25","date_gmt":"2017-02-24T06:00:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17135"},"modified":"2017-02-23T17:53:04","modified_gmt":"2017-02-23T16:53:04","slug":"obrazovanje-u-eu-klasa-se-vraca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17135","title":{"rendered":"Obrazovanje u EU: klasa se vra\u0107a"},"content":{"rendered":"

Proces komercijalizacije obrazovanja u Europskoj uniji kona\u010dno je dovr\u0161en! Prepoznajemo to po studijama na temu socijalne mobilnosti i siroma\u0161tva koje odjednom dobivaju prostor u medijima<\/a>, a bez obi\u010dno obavezne popratne ideolo\u0161ke skandalizacije. Mjere \u0161tednje ubrzale su i provele do kraja tr\u017ei\u0161ne reforme koje su jasno bezecirale obrazovanje kao uslugu, \u010dime se mogao zametnuti njegov karakter (svima dostupnog) ljudskog prava. Sada ipak, kada je postalo jasno da se radi o usluzi, a ne pravu, mo\u017eemo po\u010deti voditi ra\u010duna o socioekonomskom statusu korisnika, socijalnoj mobilnosti, dru\u0161tvenoj koheziji, i nusproduktima ekonomske krize poput porasta retrogradnih i konzervativnih stajali\u0161ta koja sve \u010de\u0161\u0107e grani\u010de s fa\u0161izmom.<\/p>\n

U jednoj takvoj studiji, provedenoj na razini Europske unije<\/a> prilikom analiziranja pet podru\u010dja: siroma\u0161tva, zaposlenosti, socijalne kohezije, zdravstva i (ne)diskriminacije do\u0161lo se do o\u010dekivanih, no ipak pora\u017eavaju\u0107ih zaklju\u010daka: diljem Europe u gotovo svim \u010dlanicama postoje ozbiljni problemi i manjkovi u obrazovnim reformama. Znanstvenike su pogotovo prestra\u0161ili rezultati u samom obrazovnom procesu, gdje se u ko\u0161tac uhvatilo s tek jednom tre\u0107inom problema u sektoru. Primjerice, socijalno podrijetlo u\u010denika pokazalo se kao velikim utegom u obrazovnom procesu u zemljama izrazito pogo\u0111enima ekonomskom krizom: Gr\u010dka, \u0160panjolska, Hrvatska, Ma\u0111arska i Slova\u010dka.<\/p>\n

Zanimljivo je da su posljednjih godina probleme po\u010dele uo\u010davati i zemlje poput Finske, u kojoj je obrazovanje potpuno javno financirano, a dr\u017eavna deviza glasi “kvaliteta obrazovanja ne mo\u017ee se kupiti”. Radi se o zemlji \u010diji u\u010denici godinama redovno kotiraju prvi na PISA istra\u017eivanjima. S obzirom na broj izbjeglica koje su skandinavske zemlje prihvatile u posljednje dvije godine, probleme u nejednakom pristupu, a s obzirom na socijalno podrijetlo, u ovom slu\u010daju treba primarno tra\u017eiti u velikoj koli\u010dini novoprido\u0161lih u\u010denika.<\/p>\n

Zakrpe na reforme<\/strong><\/p>\n

Nova rje\u0161enja starih, no tek priznatih problema, ne tra\u017ee se u obliku ve\u0107 ponu\u0111enih i funkcionalnih mjera koje nude lijeve socijalno osvije\u0161tene politike, poput potpuno javno financiranog obrazovanja. Upravo suprotno, i o\u010dekivano, rje\u0161enja \u0107e se tra\u017eiti u mjerama poput cjelo\u017eivotnog obrazovanja, koje ponovno ne\u0107e uroditi pretjeranim plodom jer ne adresiraju sr\u017e problema ve\u0107 tek odre\u0111eni zbir njegovih posljedica. Drugim rije\u010dima, ako je obrazovanje svima jednako dostupno, neovisno o ne\u010dijem socioekonomskom statusu, onda ve\u0107ina djece ima priliku jednako se razvijati od samog po\u010detka i potencijalno dose\u0107i visoku stru\u010dnu spremu ovisno o vlastitim interesima i sposobnostima. No, ako je obrazovanje u startu, na najni\u017eim razinama, neprivilegiranim dru\u0161tvenim skupinama nedostupno, onda cjelo\u017eivotno obrazovanje, koje se ostvaruje u odrasloj \u017eivotnoj dobi jednostavno ne mo\u017ee imati istu odgojno obrazovnu funkciju koje ima formalno obrazovanje u mla\u0111oj \u017eivotnoj dobi. Ono \u0107e mo\u017eda mo\u0107i pojedincima omogu\u0107iti ne\u0161to bolji ekonomski status, no te\u0161ko da \u0107e mo\u0107i ispuniti socijalnu i kulturnu funkciju redovnog obrazovanja.<\/p>\n

Stoga, usprkos priznavanju europskih instanci da “klasni sukob nije razrije\u0161en” i da se vra\u0107a na velika vrata, rje\u0161enja dru\u0161tvene nejednakosti opet se ne tra\u017ei u sistemskim rje\u0161enjima, ve\u0107 njegovim zakrpama. To pak ne rje\u0161ava problem niti \u0107e, usprkos implementaciji skupih mjera, rije\u0161iti problem zastoja socijalne mobilnosti, dru\u0161tvenog raslojavanja, probleme poput rastu\u0107e konzervativnosti, pada tolerancije ili medijske nepismenosti. No, doprinijet \u0107e daljnjoj zaradi institucija koje nude usluge u obrazovanju. Reformiranje reformi ovom je studijom ve\u0107 nagovije\u0161teno, no realno, radi se o nastavku reformi, samo s druga\u010dijom marketin\u0161kom porukom. Dokle god je obrazovanje usluga, a ne jedno od primarnih ljudskih prava, problemi koje \u0107e reforme reformi poku\u0161ati rije\u0161iti ne\u0107e biti adekvatno adresirane, a dru\u0161tveno raslojavanje nastavit \u0107e se. Jedina je promjena, \u010dini se, \u0161to je sljede\u0107i pojam kojeg \u0107e nam marketin\u0161ki poku\u0161ati prodati ba\u0161 pojam klase, a njena dru\u0161tvena realnost bit \u0107e alibi za nu\u017enost cjelo\u017eivotnog obrazovanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Proces komercijalizacije obrazovanja u Europskoj uniji kona\u010dno je dovr\u0161en! Prepoznajemo to po studijama na temu socijalne mobilnosti i siroma\u0161tva koje odjednom dobivaju prostor u medijima, a bez obi\u010dno obavezne popratne ideolo\u0161ke skandalizacije. Mjere \u0161tednje ubrzale su i provele do kraja tr\u017ei\u0161ne reforme koje su jasno bezecirale obrazovanje kao uslugu, \u010dime se mogao zametnuti njegov karakter […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17140,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,63],"theme":[458,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-17135","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-obrazovanje","theme-drustvo","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17135","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17135"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17135\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17138,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17135\/revisions\/17138"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17140"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17135"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17135"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17135"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17135"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17135"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17135"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17135"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}