{"id":17095,"date":"2017-02-22T02:26:29","date_gmt":"2017-02-22T01:26:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17095"},"modified":"2021-02-25T10:58:59","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:59","slug":"porezna-definicija-obitelji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17095","title":{"rendered":"Porezna definicija obitelji"},"content":{"rendered":"<p><strong>Nije ba\u0161 \u010dest slu\u010daj da do\u0111e do podudaranja izme\u0111u tzv. ideolo\u0161kih vrijednosti i ekonomskih politika. Ipak, nekad se i to dogodi. Sad ve\u0107 notorna porezna reforma u Hrvatskoj izravno \u0107e oblikovati, prvenstveno s obzirom na status uzdr\u017eavanog \u010dlana, obiteljske odnose po receptu neokonzervativnih ideologa.<\/strong><\/p>\n<p>Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj smo svjedoci niza (povezanih) inicijativa koje nastoje promovirati konzervativne dru\u0161tvene vrijednosti, poglavito u sferi obiteljskih odnosa. Ne samo da ih \u017eele promovirati u nekoj imaginarnoj borbi razli\u010ditih vrijednosti, ve\u0107 ih nastoje i institucionalno potvrditi. Od najvi\u0161e razine, Ustava Republike Hrvatske, u koji je referendumom ugurana definicija braka kao zajednice mu\u0161karca i \u017eene, do preuzimanja raznih kulturnih institucija koje oblikuju javno mnijenje i name\u0107u trendove. No, pomak u regresivnom smjeru dogodio se i u naizgled neutralnoj sferi: poreznoj politici.<\/p>\n<p>S ovogodi\u0161njom poreznom reformom, fokusiranom uglavnom na zakonske izmjene poreza na dohodak, mnogi su gra\u0111ani u svojim nov\u010danicima osjetili &#8220;olak\u0161anje&#8221;. Naime, zaposleni s prosje\u010dnom pla\u0107om uspjet \u0107e namaknuti nekoliko stotina kuna vi\u0161e u odnosu na pro\u0161lu godinu. Prema rije\u010dima resornog ministra Zdravka Mari\u0107a, novim zakonom o dohotku preko milijun i pol gra\u0111ana izbje\u0107i \u0107e &#8220;porezne \u0161kare&#8221; zbog pove\u0107anja osobnog odbitka s 2.500 na 3.800 kn. Umjesto da predstavljaju motiv za veselje, ti podaci zapravo ukazuju na tragi\u010dnu situaciju na tr\u017ei\u0161tu rada. Dakle, vi\u0161e od milijun ljudi spada u onu kategoriju \u010dija mjese\u010dna primanja ne prelaze 3.800 kn i s obzirom na pove\u0107anje neoporezive osnovice mogu, ako imaju djecu i uzdr\u017eavane \u010dlanove obitelji, izbje\u0107i pla\u0107anje porezne stope od 24% koja vrijedi maltene za svu zaposlenu populaciju, osim za one kojima iznos neto pla\u0107e prelazi 17.500 kn.<\/p>\n<p><strong>&#8220;Briga&#8221; za djecu<\/strong><\/p>\n<p>Osobni odbitak za uzdr\u017eavane \u010dlanove zakonska je osnova kojom, osim \u0161to se radnik porezno rastere\u0107uje, dr\u017eava neizravno potpoma\u017ee one socijalne kategorije koje ne rade ili nisu u mogu\u0107nosti raditi poput djece, supru\u017enika, partnera, roditelja ili uzdr\u017eavanih \u010dlanova s odre\u0111enim stupnjem invaliditeta. Osim \u0161to je zakonskim izmjenama, kao \u0161to smo i naveli, osnovica osobnog odbitka pove\u0107ana s 2.500 kn na 3.800 kn, koeficijenti za izra\u010dun osobnog odbitka pove\u0107ani su s posebnim naglaskom na broj djece.<\/p>\n<p>Uvjet za priznavanje osobnog odbitka je da uzdr\u017eavani \u010dlanovi ne smiju na godi\u0161njoj razini ostvariti primitke ve\u0107e od 15.000 kn iz \u010dega su isklju\u010deni primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, rodiljne i roditeljske potpore, potpore za novoro\u0111en\u010dad, obiteljske penzije nakon smrti roditelja i darovanja od pravnih i fizi\u010dkih osoba za zdravstvene potrebe. Iz navedenog se jasno vidi da kategorija uzdr\u017eavanog \u010dlana sadr\u017ei, uz ekonomske i socijalne kriterije, i elemente koji koincidiraju s demografskim i spomenutim ideolo\u0161kim trendovima.<\/p>\n<p>U \u010demu se sastoje demografski trendovi? U posljednjih pet godina, preko \u010detrdeset tisu\u0107a radno sposobnih ljudi godi\u0161nje napu\u0161talo je Hrvatsku. Broj sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika iznosi 4,7 (\u0161to je skoro 100% manje nego prije \u0161ezdesetak godina) dok broj rastavljenih brakova na 1.000 sklopljenih iznosi 303. Stopa nataliteta za 2015. iznosila je 8,9 dok je stopa mortaliteta 12,9 \u0161to dovodi do <a href=\"http:\/\/www.dzs.hr\/Hrv_Eng\/publication\/2016\/07-01-01_01_2016.htm\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">stope prirodnog prirasta<\/a> od -4,0.\u00a0Prema<a href=\"http:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/svaki-sedmi-stanovnik-hrvatske-zivi-u-izvanbracnoj-zajednici\/4765847\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"> istra\u017eivanju dr. Nata\u0161e Luci\u0107<\/a> gotovo 14% stanovni\u0161tva u dobi od 18-65 godina \u017eivi u izvanbra\u010dnoj zajednici.\u00a0Tako\u0111er prema podacima Ministarstva uprave za 2015. sklopljeno je 108 \u017eivotnih partnerstava. Ti se podaci mogu uzeti kao navodna motivacija za zakonske promjene, premda cijela porezna reforma ukupno ne pridonosi uvjetima za famoznu demografsku obnovu.<\/p>\n<p><strong>Tko spada u obitelj?<\/strong><\/p>\n<p>Ispod medijskog radara pro\u0161la je nezapa\u017eeno odluka zakonodavca za 2018. godinu. Rije\u010d je o redefiniranju elemenata ostvarivanja osobnog odbitka za uzdr\u017eavane \u010dlanove. Po novom zakon izrazito se regresivno definira, kako po socijalnom tako i ekonomskom stanju, status uzdr\u017eavanog \u010dlana. Po stanju koje vrijedi do kraja 2017. godine uzdr\u017eavanim \u010dlanovima u\u017ee obitelji smatraju se: bra\u010dni i izvanbra\u010dni drug, \u017eivotni partner, neformalni \u017eivotni partner, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovog bra\u010dnog i izvanbra\u010dnog druga, odnosno roditelji \u017eivotnog partnera i neformalnog \u017eivotnog partnera, preci i potomci u izravnoj liniji, ma\u0107ehe i o\u010dusi koje pastor\u010de uzdr\u017eava, biv\u0161i bra\u010dni i izvanbra\u010dni drugovi odnosno \u017eivotni partneri i neformalni \u017eivotni partneri za koje porezni obveznik pla\u0107a uzdr\u017eavanja i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom. No, prema posebnom zakonu od idu\u0107e godine sve se mijenja iz temelja.<\/p>\n<p>Od prvog sije\u010dnja 2018. uzdr\u017eavanim \u010dlanovima isklju\u010divo se smatraju bra\u010dni drug, roditelji poreznog obveznika, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu. Ovim zakonom uzdr\u017eavanim \u010dlanovima vi\u0161e ne mogu biti djeca koju uzdr\u017eavaju poo\u010dimi i pomajke (ali mogu ona koju uzdr\u017eavaju udomitelji), roditelji bra\u010dnog i izvanbra\u010dnog druga, odnosno \u017eivotnog i neformalnog \u017eivotnog partnera, preci u izravnoj liniji poput djedova i baka, potomci u izravnoj liniji poput unuka te ma\u0107eha i o\u010duha.<\/p>\n<p>Pored tog ograni\u010davanja &#8220;obiteljskog okvira&#8221;, na djelu je i ono prepu\u0161teno zapravo arbitrarnim odlukama. Novim Op\u0107im poreznim zakonom prema \u010dlanku 15 utvr\u0111ivanje statusa uzdr\u017eavanog \u010dlana koji se odnosi na izvanbra\u010dnog druga, \u017eivotnog partnera i neformalnog \u017eivotnog partnera ubudu\u0107e \u0107e utvr\u0111ivati nadle\u017ena tijela prema odredbama posebnih propisa. Umjesto dosada\u0161njeg predavanja porezne kartice kako bi radnik ostvario olak\u0161icu za nezaposlenu ili radno nesposobnu osobu s kojom \u017eivi i uzdr\u017eava ju, dolazi do posebnog dokazivanja ne\u010dijeg statusa \u0161to \u0107e posljedi\u010dno dovesti do velikog pada broja uzdr\u017eavanih \u010dlanova. Naravno, to \u0107e dovesti i do ve\u0107eg poreznog optere\u0107enja za radnika i samim tim manjka financijskih sredstva za uzdr\u017eavanu osobu.<\/p>\n<p><strong>Manevarski prostor<\/strong><\/p>\n<p>Na koji na\u010din i po kojim kriterijima nadle\u017ena tijela planiraju utvr\u0111ivati i dokazivati ne\u010diji status, nepoznato je, ali sama promjena procedure jasno ukazuje na odmak trenutno va\u017ee\u0107e zakonske logike. Novim odredbama ostavlja se dojam da zakonodavac \u017eeli pojedinca neizravno prisiliti na stupanje u bra\u010dnu zajednicu, odnosno ograni\u010diti pri rastavi ukoliko \u017eeli ostvariti poreznu olak\u0161icu. Ne treba posebno nagla\u0161avati i da ovakve odredbe nedvojbeno stimuliraju rodnu nejednakost i zavisnost.<\/p>\n<p>Iz navedenih zakonskih izmjena mo\u017ee se i\u0161\u010ditati utjecaj radikalno desne politi\u010dke struje koja ovim regresivnim zakonskim rje\u0161enjima poku\u0161ava na kroz porezne mjere dodatno zacementirati ideolo\u0161ke vrijednosti koje promovira. Sve to pod krinkom demografske obnove. Ipak, do kraja godine postoji otvoren manevarski prostor za intervenciju, no sve ovisi o snazi politi\u010dkog pritiska na najavljene zakonske odredbe koje \u0107e financijski negativno obuhvatiti ve\u0107inu stanovni\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj smo svjedoci niza (povezanih) inicijativa koje nastoje promovirati konzervativne dru\u0161tvene vrijednosti, poglavito u sferi obiteljskih odnosa&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":17099,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110,228],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[55],"class_list":["post-17095","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","tag-ekonomija","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17095"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17095\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36654,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17095\/revisions\/36654"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17099"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17095"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17095"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17095"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17095"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}