{"id":17068,"date":"2017-02-20T13:19:56","date_gmt":"2017-02-20T12:19:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17068"},"modified":"2017-02-20T14:43:47","modified_gmt":"2017-02-20T13:43:47","slug":"tko-je-odgovoran-za-propali-puc-u-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17068","title":{"rendered":"Tko je odgovoran za propali pu\u010d u Crnoj Gori?"},"content":{"rendered":"

Podgoricu danas o\u010dekuje saslu\u0161anje dvaju lidera desno orijentiranog Demokratskog fronta<\/a>, opozicijske stranke koja je mjesecima uo\u010di oktobarskih parlamentarnih izbora predvodila prosvjede<\/a> protiv vladaju\u0107e stranke biv\u0161eg vje\u010dnog premijera Mila \u0110ukanovi\u0107a<\/a>. Andrija Mandi\u0107 i Milan Kne\u017eevi\u0107 osumnji\u010deni su za poku\u0161aj terorizma na dan izbora 16. oktobra, a danas \u0107e biti saslu\u0161ani u Specijalnom dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu<\/a>.<\/p>\n

Mandi\u0107u i Kne\u017eevi\u0107u pro\u0161log je tjedna, na zahtjev specijalnog tu\u017eitelja Milivoja Kanti\u0107a, Skup\u0161tina Crne Gore ukinula imunitet. Time su stvoreni preduvjeti za njihovo uhi\u0107enje do kojeg me\u0111utim nije do\u0161lo jer ga je sprije\u010dio<\/a> vrhovni dr\u017eavni tu\u017eilac Ivica Stankovi\u0107, a zbog delikatne politi\u010dke situacije. I usprkos tome \u0161to je ovaj dvojac osumnji\u010den za “pozivanje na rat i krvoproli\u0107e”. Oni su, dakle, a ne Rusija, glavni osumnji\u010deni u predmetu “Dr\u017eavni udar”. Tereti ih se da su kao dio organizirane kriminalne skupine na dan izbora pripremali teroristi\u010dki napad \u2013 nasilan upad u Skup\u0161tinu, progla\u0161enje izborne pobjede DF-a i hap\u0161enje, a ne poku\u0161aj ubojstva, tada\u0161njeg premijera Mila \u0110ukanovi\u0107a. Podizanje optu\u017enice u ovom slu\u010daju o\u010dekuje se u naredna dva mjeseca, \u010dime bi trebali postati jasno providni i odnosi “tre\u0107ih strana” u ovom slu\u010daju.<\/p>\n

Ruska upletenost<\/strong><\/p>\n

Usprkos tome \u0161to, van implikacija i indicija, javnosti nisu ponu\u0111eni konkretni i nepobitni dokazi o umije\u0161anosti same ruske dr\u017eave u sporne doga\u0111aje u Crnoj Gori, me\u0111unarodna pozornica postavljena je tako da se ova predrasuda ili la\u017ena vijest<\/a> sve vi\u0161e \u0161iri kao istinita. Cijelom nizu indicija ovog se vikenda pridru\u017eio i veliki britanski medij Telegraph<\/a> koji senzacionalisti\u010dkim poku\u0161ajem “rekonstrukcije” iznosi poludokazane tvrdnje poku\u0161avaju\u0107i im dodatni legitimitet osigurati pozivanjem na anonimne izvore iz britanske vlade i NATO-a. Izvori me\u0111utim, ako i postoje, osim vlastite rije\u010di, \u010dini se nisu ponudili konkretne druge dokaze ruske umije\u0161anosti.<\/p>\n

Stoga se postavlja pitanje \u0161to to\u010dno znamo o ruskoj umije\u0161anosti u doga\u0111aje poznate kao “dr\u017eavni udar” u Crnoj Gori. Znamo da su u akciji kori\u0161teni mobiteli s inkripcijom<\/a> koju posjeduje tek nekoliko dr\u017eava na svijetu. Da li su NATO i britanske snage dekodirale taj kod i u njima prona\u0161le potpise ruskih hakera, javnosti nije poznato. Van toga, javnosti je nepoznato uop\u0107e i to da li su kori\u0161teni mobiteli kakve ina\u010de koriste ruski obavje\u0161tajci. Poznato je da Srbija dan nakon sprije\u010denog udara uhitila 20-ak ljudi od koji su neki, sumnja se, bili ruski dr\u017eavljani. Odmah potom u Beograd je sletio ruski sekretar Federalne slu\u017ebe bezbednosti (FSB, jedne od institucija nasljednica KGB-a) Nikola Patru\u0161ev<\/a> \u2013 navodno po prethodno dogovorenom, ali netipi\u010dno za sli\u010dne situacije, nikad objavljenom rasporedu, radi \u010dega se sumnja da je do\u0161ao po “nepo\u017eeljne” odnosno izba\u010dene obavje\u0161tajce.<\/p>\n

Predrasude i kontradikcije<\/strong><\/p>\n

Predrasuda o kojoj govorimo vidi se i prema tome da unato\u010d broju uhi\u0107enih srpskih dr\u017eavljana nitko ne optu\u017euje Srbiju za umije\u0161anost u crnogorski dr\u017eavni udar. Premda, za razliku od dr\u017eavljana Rusije, za povezanost dr\u017eave Srbije i osumnji\u010denih postoji izravna veza u Bratislavu Diki\u0107u<\/a>, biv\u0161em zapovjedniku srpske \u017eandarmerije uhi\u0107enom zajedno s ostalim srpskim dr\u017eavljanima. Ovime dakako ne \u017eelimo implicirati umije\u0161anost srpske dr\u017eave u pu\u010d u Podgorici, ve\u0107 samo isti\u010demo kontradikcije u izvje\u0161tavanju.<\/p>\n

Prema pisanju britanskog Telegrafa tokom su\u0111enja informantu Aleksandru Sin\u0111eli\u0107u, koji je obavijestio podgori\u010dke slu\u017ebe sigurnosti o planovima Demokratskog Fronta, javnosti su postali poznati identiteti dvojice Rusa optu\u017eenih za umije\u0161anost u pu\u010d. Radi se naime o Edvardu \u0160irakovu i Vladimiru Popovu. Upravo je \u0160irakov glavni osumnji\u010den za osmi\u0161ljavanje plana o crnogorskom dr\u017eavnom udaru, \u0161to je potvrdio i podgori\u010dki Specijalni tu\u017eilac Milivoje Kanti\u0107<\/a> u intervjuu Anteni M.. Kanti\u0107 je nadalje kazao da postoje osnove za sumnju da su pored ruskih nacionalista, aktivnih u Ukrajini, u poku\u0161aj terorizma u CG umije\u0161ani neki organi ruske dr\u017eave. Optu\u017eba se temelji na informaciji koju on posjeduje, a prema kojoj \u0160irokov nije \u0160irokov nego \u0160i\u0161makov, biv\u0161i zamjenik ruskog vojnog ata\u0161ea u Poljskoj, navodno protjeran zbog \u0161pijuna\u017ee. Kanti\u0107 je kazao da je dalje na Rusiji da provjeri ove navode i postupi prema dokazima, smiruju\u0107i tim pristupom me\u0111unarodne diplomatske tenzije koje vidno vi\u0161e uzbu\u0111uju zapadne zemlje nego samu Crnu Goru \u010diji politi\u010dari dosljedno u javnosti smiruju situaciju.<\/a><\/p>\n

Za razliku od diplomacijom vi\u0161e talentiranih politi\u010dara u regiji, i ujedno manje indoktriniranih NATO ideologijom, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi\u0107 nije propustila nasumice lansirati razne tipove optu\u017ebi koje nikako ne stoje samo za jednu stranu u ovoj diplomatskoj disonanci. Grabar Kitarovi\u0107 je u petak, prilikom otvaranja minhenske sigurnosne konferencije<\/a> kazala kako su “Euroatlantske integracije na meti nekih zemalja koje se u to nelegitimno mije\u0161aju. Hrvatska sna\u017eno podupire pro\u0161irenje Europske unije i NATO-a, ali i suverenu volju drugih da sami biraju svoje saveznike. Ono \u0161to ne toleriramo je mije\u0161anje drugih dr\u017eava u dono\u0161enje odluka, \u0161to se doga\u0111a u nekim susjednim dr\u017eavama”, istakla je hrvatska predsjednica, spomenuv\u0161i kao primjer Crnu Goru, koja je, kako je i sama podsjetila, kandidatkinja za \u010dlanstvo u Evropskoj uniji i u zavr\u0161noj je fazi pristupanja NATO-u, prenosi Cafe del Montenegro. Pritom o\u010dito ne vidi sli\u010dnosti vlastitih optu\u017ebi usmjerenih prema Rusiji sa politikom koju Hrvatska trenutno provodi prema Bosni i Hercegovini, ograni\u010davaju\u0107i iluzorni napredak ove napa\u0107ene zemlje ka EU, zahtijevanjem priznavanja konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH. \u0160to samo mo\u017ee voditi cijepanju BiH umjesto njezinom ujedinjenju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Podgoricu danas o\u010dekuje saslu\u0161anje dvaju lidera desno orijentiranog Demokratskog fronta, opozicijske stranke koja je mjesecima uo\u010di oktobarskih parlamentarnih izbora predvodila prosvjede protiv vladaju\u0107e stranke biv\u0161eg vje\u010dnog premijera Mila \u0110ukanovi\u0107a. Andrija Mandi\u0107 i Milan Kne\u017eevi\u0107 osumnji\u010deni su za poku\u0161aj terorizma na dan izbora 16. oktobra, a danas \u0107e biti saslu\u0161ani u Specijalnom dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu. Mandi\u0107u i […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17069,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[33],"theme":[456],"country":[77],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-17068","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-protest","theme-politika","country-crna-gora","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17068","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17068"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17068\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17073,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17068\/revisions\/17073"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17069"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17068"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17068"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17068"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17068"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17068"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17068"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17068"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}