{"id":17054,"date":"2017-02-20T08:54:14","date_gmt":"2017-02-20T07:54:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17054"},"modified":"2021-02-25T10:59:00","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:00","slug":"upuceni-i-potplaceni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17054","title":{"rendered":"Upu\u0107eni i potpla\u0107eni"},"content":{"rendered":"

Potraga kapitala za \u0161to jeftinijom radnom snagom \u010desto se oslanja na nedore\u010denosti zakonskih okvira. Takav je i slu\u010daj s tzv. upu\u0107enim radnicima koje poslodavci, mahom iz slabije razvijenih europskih zemalja, iznajmljuju kompanijama u zemljama poput Njema\u010dke. Hrvatska tu ne predstavlja iznimku: kako po krajnje nepovoljnom polo\u017eaju radnika koji se odavde upu\u0107uju, tako i po stavu vladaju\u0107ih koji u tome prepoznaju “element konkurentnosti” doma\u0107e ekonomije.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Upu\u0107ivanje radnika na privremeni rad u inozemstvo predstavlja jedan od rastu\u0107ih oblika fleksibilnog zapo\u0161ljavanja u okviru Europske Unije, zahvaljuju\u0107i na\u010delu jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta zasnovanog na slobodnom kretanju ljudi, usluga, roba i kapitala. “Upu\u0107enim\/izaslanim” radnikom smatra se radnik kojega poslodavac privremeno upu\u0107uje na rad u drugu dr\u017eavu \u010dlanicu. Trend upu\u0107ivanja radnika u stalnom je porastu u cijeloj Europi, a tu su mogu\u0107nost iskoristili i mnogi poslodavci u Hrvatskoj kako bi svoje radnike jeftino iznajmili za rad profitabilnim kompanijama zapadnoeuropskih zemalja.<\/p>\n

Prema najnovijim dostupnim podacima<\/a> ukupno je u 2014. bilo vi\u0161e od 1,9 milijuna upu\u0107ivanja \u0161to je porast od \u010dak 44,4 % u usporedbi s 2010.\u00a0godinom. To je bio i jedan od glavnih razloga za\u0161to je Europska komisija u o\u017eujku pro\u0161le godine predlo\u017eila izmjenu postoje\u0107e Direktive o upu\u0107ivanju radnika koja je na snazi jo\u0161 od 1996. Naime, stanje na tr\u017ei\u0161tu rada otad se znatno izmijenilo, jedinstveno je tr\u017ei\u0161te naraslo, a razlike u pla\u0107ama su se pove\u0107ale, \u0161to je stvorilo ne\u017eeljene poticaje da se upu\u0107ivanjem radnika iskori\u0161tavaju te razlike.<\/p>\n

Praksa prekograni\u010dnog iznajmljivanja radnika poprimila je sasvim nove dimenzije sustavnog izrabljivanja radnika iz nerazvijenih i tranzicijskih zemalja EU jer su mnogi poslodavci prosperitetnih dr\u017eava \u010dlanica prepoznali takav oblik privremenog zapo\u0161ljavanja kao priliku da ostvare jo\u0161 ve\u0107u dobit; sklapaju\u0107i ugovore o prekograni\u010dnom pru\u017eanju usluga sa poslodavcima \u010dije je sjedi\u0161te u nekoj od nerazvijenih dr\u017eava \u010dlanica, otvoren im je put unajmljivanja jeftinije radne snage prema kojoj u pravnom smislu nemaju obveze klasi\u010dnog poslodavca. Takvi radnici naime, ostaju u radnom odnosu sa svojim mati\u010dnim poslodavcem (\u010diji su tro\u0161kovi kompenzirani ugovornim aran\u017emanom sa stranim poslodavcem) te za obavljeni posao imaju pravo samo na minimalnu pla\u0107u odre\u0111enu propisima dr\u017eave iz koje su upu\u0107eni, znatno ni\u017eu od pla\u0107a koju bi strani poslodavci ina\u010de morali ispla\u0107ivati, da su zaposlili radnike iz svoje dr\u017eave.<\/p>\n

Sabor u obrani konkurentnosti<\/strong><\/p>\n

Predlo\u017eenim izmjenama Direktive, promi\u010de se na\u010delo da za isti rad na istome mjestu, radnici trebaju biti jednako pla\u0107eni. Tako se upu\u0107enim radnicima dosad jam\u010dilo pravo samo na minimalnu pla\u0107u, odre\u0111enu nacionalnim pravom i\/ili praksom dr\u017eave \u010dlanice u koju je radnik upu\u0107en ili iz koje je upu\u0107en. S tim da gotovo u svim slu\u010dajevima vrijede propisi dr\u017eave iz koje je upu\u0107en. U prijedlogu izmjene Direktive pojam “minimalna pla\u0107a” zamjenjuje se pojmom “primitak od rada” koji obuhva\u0107a ne samo minimalnu pla\u0107u ve\u0107 i dodatke i naknade kao \u0161to su primjerice bo\u017ei\u0107nica ili pove\u0107anje pla\u0107e razmjerno s ostvarenim radnim sta\u017eom i \u0161to je vrlo va\u017eno, u skladu s propisima dr\u017eave u koju je radnik privremeno upu\u0107en. Dakle, kad je rije\u010d o primicima od rada, na upu\u0107ene i lokalne radnike primjenjivala bi se ista pravila. U skladu s time,<\/em> name\u0107e se i obveza dr\u017eavama \u010dlanicama<\/a> da jasno definiraju \u0161to se smatra dodatkom na pla\u0107u na njihovom dr\u017eavnom podru\u010dju.<\/p>\n

Vrlo je zna\u010dajno i da bi se izmjenama u pogledu jednakih pla\u0107a obuhvatili i radnici koje je u drugu dr\u017eavu \u010dlanicu uputila Agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje. Iako je prema nacionalnim propisima (tako i u Hrvatskoj) ve\u0107 sada utvr\u0111eno da za radnike koje Agencija ustupa poduze\u0107u unutar iste dr\u017eave moraju vrijediti isti uvjeti rada i zapo\u0161ljavanja kao i za radnike izravno zaposlene u tom poduze\u0107u, to se na\u010delo dosad nije nu\u017eno primjenjivalo na radnike koje je Agencija ustupila poslodavcu u nekoj drugoj dr\u017eavi \u010dlanici.<\/p>\n

Me\u0111utim, prijedlog Komisije nai\u0161ao je na razli\u010dita stajali\u0161ta i podijelio dr\u017eave \u010dlanice, a Hrvatska se, uz jo\u0161 deset dr\u017eava \u010dlanica (mahom onih koje imaju najve\u0107i broj izaslanih radnika) poslu\u017eila institutom tzv. “\u017eutog kartona” putem kojeg su nacionalni parlamenti ovla\u0161teni zahtijevati od Komisije preispitivanje zakonodavnih prijedloga. Tako je Odbor Hrvatskog sabora za europske poslove jednoglasno odbio<\/a> ciljanu reviziju Direktive, zauzev\u0161i stav da bi uno\u0161enje spomenutih izmjena naru\u0161ilo konkurentnost hrvatskih poduze\u0107a na unutarnjem tr\u017ei\u0161tu Europske unije “s obzirom da je cijena rada legitiman element konkurentnosti tvrtki”.\u00a0<\/em>Ovakav stav vladaju\u0107ih u Hrvatskoj, otvoreno su kritizirali sindikati<\/a> navode\u0107i kako “konkurentnost hrvatskog gospodarstva na europskom i globalnom tr\u017ei\u0161tu treba postizati istra\u017eivanjem, inovacijama, tehnolo\u0161kom obnovom i boljom organizacijom radnog vremena, a ne jeftinijim radom”.<\/p>\n

Primjer zakidanja<\/strong><\/p>\n

Premda su iskustva izaslanih radnika razli\u010dita, praksa u tom podru\u010dju pokazuje da su u najve\u0107em broju slu\u010dajeva prevareni za svoja prava na svim razinama, upravo zahvaljuju\u0107i tomu \u0161to poslodavci lukavo pronalaze na\u010dine da zaobi\u0111u i ono minimalno \u0161to moraju platiti kako bi, koriste\u0107i jeftinu radnu snagu, ostvarili \u0161to ve\u0107u zaradu. Pritom se radnici te\u0161ko uspijevaju obraniti od takve prakse, \u0161to zbog financijske ovisnosti o poslodavcu, \u0161to zbog nepoznavanja jezika dr\u017eave u koju su upu\u0107eni. U velikom broju slu\u010dajeva doga\u0111a se da strani poslodavac proizvoljno izmijeni uvjete rada na koje je radnik pristao dok je jo\u0161 bio kod ku\u0107e. Odjednom se ispostavi da je radnik du\u017ean za smje\u0161taj i prijevoz do radnog mjesta izdvojiti znatan dio pla\u0107e, o \u010demu prilikom sklapanja ugovora nije bilo ni rije\u010di.<\/p>\n

Takav je i primjer<\/a> upu\u0107ivanja hrvatskih radnika tvrtke Zagreb Monta\u017ea Vikom na privremeni rad u njema\u010dko poduze\u0107e prate\u0107e automobilske industrije. Oko stotinu hrvatskih radnika na papiru je bilo pla\u0107eno po satu, no kada su ve\u0107 stigli i zapo\u010deli posao, ispostavilo se da se pod satom podrazumijeva minimalno 200 ispoliranih proizvoda, stoga su radnici, kako sami navode, “\u0161est dana u tjednu u tvorni\u010dkoj hali provodili od 10 do 12 sati ili su morali biti pripravni za rad”.\u00a0Osim toga, u Hrvatskoj su potpisali ugovore u kojima im se jam\u010di besplatan smje\u0161taj i prijevoz do radnog mjesta me\u0111utim, u Njema\u010dkoj su morali potpisati druge ugovore u kojima su te odredbe izostavljene. To je za svakog radnika zna\u010dilo 340 eura manje: “Krevet u dvokrevetnoj ili trokrevetnoj sobi stajao ih je 220 eura i svatko je jo\u0161 morao mjese\u010dno izdvajati 120 eura za prijevoz od stana do posla.”<\/p>\n

Neizvjesna administrativna sudbina<\/strong><\/p>\n

Ovakvih i sli\u010dnih primjera u praksi je mnogo, a svi ukazuju na potrebu sustavnijeg ure\u0111enja pravnog polo\u017eaja izaslanog radnika i njegovih materijalnih prava, na na\u010din koji ne ostavlja ili barem u najve\u0107oj mogu\u0107oj mjeri su\u017eava prostor za manipulaciju i iskori\u0161tavanje. “\u017duti karton” koji je Hrvatska dala predstavlja korak unatrag u za\u0161titi radni\u010dkih prava i dostojanstva radnika te daje zeleno svjetlo poslodavcima da slobodno nastave svoje prekograni\u010dno poslovanje utemeljeno na zaobila\u017eenju propisa onoliko koliko to dopu\u0161ta njihova nedore\u010denost. A upravo je takvo nacionalno i europsko zakonodavstvo kada je rije\u010d o reguliranju prava upu\u0107enih radnika.<\/p>\n

Od predlo\u017eenih se izmjena trenuta\u010dno odustalo, iako je Europska Komisija najavila da ostaje pri svom prijedlogu, te da \u0107e nastaviti ulagati napore kako bi ih u kona\u010dnici sve dr\u017eave \u010dlanice implementirale u svoja nacionalna zakonodavstva. Na parlamentarnoj sjednici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora odr\u017eanoj koncem 2016., zaklju\u010deno je da \u0107e Komisija, najkasnije do 18. lipnja 2019. podnijeti Europskom Vije\u0107u, Parlamentu i Odboru izvje\u0161\u0107e o primjeni i provedbi Direktive u dr\u017eavama \u010dlanicama, a pojedini \u010dlanovi EGSO-a preporu\u010duju da se pri\u010deka to izvje\u0161\u0107e prije predlaganja daljnjih izmjena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Upu\u0107ivanje radnika na privremeni rad u inozemstvo predstavlja jedan od rastu\u0107ih oblika fleksibilnog zapo\u0161ljavanja u okviru Europske Unije, zahvaljuju\u0107i na\u010delu…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":17056,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[305],"class_list":["post-17054","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17054","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17054"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17054\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36656,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17054\/revisions\/36656"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17056"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17054"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17054"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17054"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17054"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17054"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17054"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17054"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}