{"id":17040,"date":"2017-02-17T14:27:34","date_gmt":"2017-02-17T13:27:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17040"},"modified":"2017-02-17T14:44:57","modified_gmt":"2017-02-17T13:44:57","slug":"ljevica-i-roboti-u-parlamentu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17040","title":{"rendered":"Ljevica i roboti u parlamentu"},"content":{"rendered":"

Roboti stje\u010du sve ve\u0107i utjecaj na na\u0161e svakodnevne \u017eivote. Iako u dnevnim rutinama to mo\u017eda nije toliko razvidno, njihov je neizravni utjecaj na razvoj dru\u0161tva neprikosnoven. A da je ovo podru\u010dje, kad se postavi kao dru\u0161tveno-politi\u010dko pitanje, konceptualno pravno nerazra\u0111eno i potpuno otvoreno slobodnom i nereguliranom, pa tako i neopresiranom razvoju, postalo je potpuno jasno nakon ovotjedne rasprave na temu robotike u Europskom parlamentu.<\/p>\n

Pitanje smjera i cilja tehnolo\u0161kog razvoja razmatrano je u Europskom parlamentu iz perspektive op\u0107ih dru\u0161tvenih vrijednosti<\/a> ali na sasvim oprimjerenim razinama, kroz pitanja budu\u0107nosti industrijalizacije<\/a>, razvoja radnih odnosa<\/a>, pitanja pravne odgovornosti<\/a> za djela koja bi u budu\u0107nosti mogli po\u010diniti samosvjesni roboti itd…<\/p>\n

Ljevica vs. desnica<\/strong><\/p>\n

O\u010dekivano, rasprava se polarizirala na konzervativnu desnicu te tzv. eti\u010dke argumente koje je jasno objasnila hrvatska desni\u010darska zastupnica Marijana Petir<\/a> zatra\u017eiv\u0161i ukidanje amandmana kojim se tra\u017eilo stvaranje posebnog dugoro\u010dnog pravnog statusa za robote jer, kako je kazala “pravo proizlazi iz \u017eivota, roboti su proizvod ljudskog uma i ljudskih ruku, ali su objekti – strojevi, a ne osobe, u njima nema \u017eivota, roboti nemaju du\u0161u i ne mo\u017eemo im dati status elektroni\u010dke osobe. Ljude i robote ne mo\u017eemo staviti na istu razinu”. Problem s ovom argumentacijskom linijom le\u017ei u tome \u0161to ne adresira dru\u0161tvene probleme koje robotizacija proizvodi.<\/p>\n

S druge strane rasprave, nalazili su se argumenti ljevice fokusirani na radnopravna i socijalna pitanja niskokvalificiranog dijela radni\u010dke kao prve na udaru ove “\u010detvrte” industrijske revolucije. Ona sve br\u017eim tempom \u010dini izli\u0161nom ljudsku radnu snagu u industrijama koje su dosad zapo\u0161ljavale najve\u0107e mase niskokvalificiranih radnika poput automobilske, strojarske i gra\u0111evinske industrije (3D printeri). Mainstream ljevica napokon je, za promjenu, reagirala pravovremeno pa time i proaktivno, umjesto kasno i reaktivno, dok su socioekonomski problemi koje \u0107e robotizacija nu\u017eno proizvesti jo\u0161 u povojima, pa ih se mo\u017ee pravovremeno i sprije\u010diti te time izbje\u0107i budu\u0107e socijalne nemire i krize. Upravo \u010dinjenica da se radi o jo\u0161 uvijek itekako sivoj zoni o kojoj malo tko zna \u0161to bi to\u010dno mislio (a rasprave u javnosti na ove teme uglavnom se vode u stru\u010dnim i akademskim krugovima i s obzirom na poticanja STEM znanosti) omogu\u0107ila je, usprkos kona\u010dnom porazu, dobru pro\u0111u lijevih stavova u konzervativnom parlamentu.<\/p>\n

Pravovremena reakcija<\/strong><\/p>\n

Prijedlog ljevice naime nije pro\u0161ao, ali sa svega 34 glasa manje (286 zastupnika glasalo je za prijedlog, 328 je bilo protiv, uz 8 suzdr\u017eanih). Radilo se o izazovnom univerzalnom temeljnom dohotku s kojim mainstream politika sve vi\u0161e koketira, pa tako Finska trenutno provodi eksperiment<\/a> na ovu temu (2000 gra\u0111ana prima od dr\u017eave beuzvjetnih 560 eura mjese\u010dno, isti iznos koji od finskog zavoda za zapo\u0161ljavanje primaju i nezaposleni gra\u0111ani. Nakon dvije godine, usporedit \u0107e se pona\u0161anje dviju skupina i prema tome dalje donijeti odluke o univerzalnom temeljnom dohotku). Cilj prijedloga bila je socioekonomska amortizacija su\u017eavanja tr\u017ei\u0161ta rada radi pada ponude poslova uzrokovane robotizacijom, a sredstva bi se kompenzirala uvo\u0111enjem poreza na robote. Glavni argument artikuliran je kao osiguravanje dovoljno sredstava za \u017eivot svim ljudima u trenu kad radna mjesta postanu rijetkost.<\/p>\n

Argumenti konzervativaca svodili su se na o\u010dekivano protivljenje uvo\u0111enju bilo kakvih novih poreza uz obja\u0161njenje da \u0107e porez na robote ugu\u0161iti inovaciju. Njihov prijedlog saniranja problema koje \u0107e robotizacija proizvesti zvu\u010di i previ\u0161e poznato: nedefinirani programi potpore za radnike koji \u0107e ostati bez posla, no tako da ih poslodavci i dalje moraju pla\u0107ati, ili \u0107e odgovornost za ovo preuzeti dr\u017eava? Problem s ovim dijelom prijedloga konzervativaca je mo\u0107 kapitala koji ne\u0107e pristati na financiranje radne snage koja im vi\u0161e ne treba, pri \u010demu radnici ne\u0107e imati polugu pritiska jer su jednostavno izli\u0161ni. Drugi dio prijedloga \u010dine subvencije za dodatne edukacije za radnike \u010dije \u0107e poslove robotizacija pojesti, pa je tako prona\u0111ena jo\u0161 jedna tr\u017ei\u0161na ni\u0161a za cjelo\u017eivotno obrazovanje. Samo, problem s cjelo\u017eivotnim obrazovanjem je da ostvaruje puno ve\u0107u ekonomsku korist za samo tr\u017ei\u0161te “obrazovnih usluga” nego \u0161to ima za njegove “korisnike” \u2013 dodatno educirane odrasle osobe.<\/p>\n

Adekvatni uzusi rasprave
\n<\/strong><\/p>\n

Ipak, pravovremenom reakcijom ljevice, uzus rasprave barem je postavljen u adekvatne dru\u0161tvene okvire. Da je kojim slu\u010dajem raspravu pokrenula desnica, imali bismo konceptualno i intelektualno ograni\u010denu debatu s obzirom na eti\u010dka na\u010dela, kao \u0161to svjedo\u010de izjave Marijane Petir, i to u fazi kad je za ovu raspravu svakako prerano jer je razvoj umjetne inteligencije zaista u povojima, ograni\u010den i hardverski i softverski.<\/p>\n

Ljevici u ovom bi kontekstu svakako trebalo biti zanimljivo pitanje osloba\u0111anja od rada. Nakon robotizacije, po\u010det \u0107e nestajati pla\u0107eni rad, a univerzalni temeljni dohodak mogao bi biti problemati\u010dan ako ne bude dovoljan za pristojan srednjoklasni \u017eivot. Ukoliko sve usluge (zdravstvo, prijevoz, obrazovanje…) radi toga budu privatizirane i napla\u0107ivane, ukoliko \u0107e distribucija dru\u0161tvenog bogatstva i dalje ostati u rukama kapitalista koji \u0107e dr\u017eavi pla\u0107ati minimalne poreze pa \u0107e stoga i temeljni dohodak umjesto ekvivalenta prosje\u010dne pla\u0107e biti ekvivalent minimalnoj pla\u0107i. Problem je \u0161to u situaciji slomljene radni\u010dke klase opada pritisak na kapital, stoga riskiramo situaciju u kojoj \u0107e dru\u0161tveni neredi morati biti toliko veliki da zaista uspiju ugroziti kapital. Jedino zamislivo pritom su izrazito nasilne metode koje \u0107e jedine mo\u0107i ugroziti kapital. Stoga riskiramo dru\u0161tvo budu\u0107nosti u kojem umjesto pune emancipacije radni\u010dke klase imamo obrnuto, punu emancipaciju kapitala. Umjesto radni\u010dke utopije, utopiju kapitala. Stoga je pravo vrijeme za ove rasprave upravo sada, dok radni\u010dka klasa jo\u0161 uvijek ima mogu\u0107nost pritiska.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Roboti stje\u010du sve ve\u0107i utjecaj na na\u0161e svakodnevne \u017eivote. Iako u dnevnim rutinama to mo\u017eda nije toliko razvidno, njihov je neizravni utjecaj na razvoj dru\u0161tva neprikosnoven. A da je ovo podru\u010dje, kad se postavi kao dru\u0161tveno-politi\u010dko pitanje, konceptualno pravno nerazra\u0111eno i potpuno otvoreno slobodnom i nereguliranom, pa tako i neopresiranom razvoju, postalo je potpuno jasno […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17041,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[85,244],"theme":[455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-17040","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-radnicki-pokret","tag-tehnologija","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17040","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17040"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17040\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17047,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17040\/revisions\/17047"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17041"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17040"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17040"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17040"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17040"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17040"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17040"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17040"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}