{"id":17031,"date":"2017-02-17T03:13:47","date_gmt":"2017-02-17T02:13:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17031"},"modified":"2021-02-25T10:59:00","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:00","slug":"industrijska-bastina-ili-industrija-bastine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=17031","title":{"rendered":"Industrijska ba\u0161tina ili industrija ba\u0161tine?"},"content":{"rendered":"

Ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a se na Zapadu kao ekonomski lijek za neda\u0107e deindustrijalizacije “propisuje” naprosto ono \u0161to je nakon tog procesa ostalo: industrijska ba\u0161tina. Pretvaranjem napu\u0161tenih industrijskih postrojenja u kulturne artefakte s investicijskom potencijalom prikladno se eliminiraju politi\u010dke tenzije koje su pratile nastanak industrije. U na\u0161em je kontekstu, zbog socijalisti\u010dkog naslje\u0111a, pri\u010da za jedan dodatni sloj kompleksnija. Ili jednostavnija,\u00a0ovisno o politi\u010dkoj agendi.<\/strong><\/p>\n

Koncept industrijske ba\u0161tine danas je u \u0161irokoj upotrebi i toliko op\u0107eprihva\u0107en da ne priziva negativne konotacije niti u rasprave uvodi polemi\u010dke tonove. Invencija industrijske pro\u0161losti u vidu ba\u0161tine za\u017eivjela je 1980-ih, na valu deindustrijalizacije zapadnih gradova i izvozom njihovih funkcija i poslova u zemlje Tre\u0107eg svijeta, najprije u Velikoj Britaniji, kako valjda i prili\u010di zemlji poznatoj kao kolijevci industrijske revolucije. Proces deindustrijalizacije zemlje u osnovi je zna\u010dio zatvaranje milijuna radnih mjesta i posljedi\u010dno osiroma\u0161enje velikog dijela stanovni\u0161tva. Proveden je kori\u0161tenjem represivnog aparata u razbijanju radni\u010dkog organiziranja \u0161to je rezultiralo i njegovim kona\u010dnim slomom.<\/p>\n

Posljedice takve dinamike trebala je sanirati ba\u0161tina kao zaspali gigant<\/em> i u kulturnom i u ekonomskom smislu. Ba\u0161tina \u0107e \u2013 tvrdilo se onda, a otada se revno ponavlja \u2013 kao jedinstveno ekonomsko dobro generirati nova radna mjesta i donijeti bogatstvo, kako u urbana tako i u ruralna podru\u010dja. I ne samo to, ona \u0107e nanovo povezati raspadnuto socijalno tkivo jer \u0107e uklju\u010diti stanovnike u kulturu i dati im novi smisao, a lokaciji novu svrhu.<\/p>\n

Deindustrijalizacija kao “prilika”<\/strong><\/p>\n

U kojoj je mjeri industrijalizacija i s njome povezana urbanizacija odredila kulturu modernog doba nije potrebno razlagati. No, na ovom je mjestu nu\u017eno re\u0107i da je proces koji je zapo\u010deo deindustrijalizacijom<\/em> posve odredio suvremenu kulturu, i umjetnost kao kulturu u naju\u017eem smislu. Kulturni povjesni\u010dar Robert Hewison u svojoj je posljednoj knjizi Cultural Capital. The Rise and Fall of Creative Britain<\/em> taj proces plasti\u010dno opisao kao ono \u0161to je “zapo\u010delo invencijom industrije ba\u0161tine, a apoteozu doseglo prenamjenom napu\u0161tene elektrane u jednu od najposje\u0107enijih turisti\u010dkih atrakcija na svijetu”, imaju\u0107i na umu danas jedan od londonskih landmarka<\/em>, galeriju Tate Modern. Ulaganje u kulturu s nadom u tr\u017ei\u0161ni uspjeh, a nakon tr\u017ei\u0161nog sloma, tvrdi autor, predstavlja “\u010din kulturnog kapitalizma na grande skali”.<\/p>\n

Deindustrijalizacija je u postsocijalisti\u010dkom kontekstu provedena u druga\u010dijem tonu, umotana u proces tranzicije iz “nazadnog” socijalisti\u010dkog ure\u0111enja u kojem je sve bilo podre\u0111eno kolektivizmu, (natrag) u napredno kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo, u kojem svaki pojedinac mo\u017ee realizirati svoje potencijale. Prijelaz je podrazumijevao (ako ne i u prvom redu) kulturnu transformaciju, osloba\u0111anje od socijalisti\u010dkog mentaliteta kao ishodi\u0161nog grijeha devijantnog perifernog kapitalizma i kao klju\u010dne zapreke razvoju “normalnog” i funkcionalnog slobodnog tr\u017ei\u0161ta. Utoliko je i pitanje industrijske ba\u0161tine u postsocijalisti\u010dkom kontekstu nu\u017eno optere\u0107eno tim ideolo\u0161kim balastom.<\/p>\n

Izlo\u017eba pod naslovom “Vrijeme giganata: planska industrijalizacija i naslije\u0111e 1947. \u2013 1952.”, otvorena u Muzeju Grada Zagreba koncem pro\u0161le godine kao zavr\u0161ni dio istra\u017eiva\u010dko-izlo\u017ebene trilogije koja prati industrijalizaciju Zagreba od rane modernizacije sredinom 19. stolje\u0107a, kao jedno od svojih motivacijskih upori\u0161ta uzima upravo te “u postsocijalisti\u010dkim dru\u0161tvima prisutne ambivalentne emocije” s namjerom da ih, kako izla\u017ee<\/a> autor koncepcije i kustos Muzeja Goran Ar\u010dabi\u0107, ra\u0161\u010disti. Pretpostavka jest da su odbojnost i nelagoda motivirani politi\u010dkim razlozima<\/em> i da \u0107e interpretacija i izlaganje izabranih primjera industrijske arhitekture isklju\u010divo kao dokumenata vremena i isklju\u010divo kao gra\u0111evinskog naslje\u0111a<\/em>, zna\u010diti njihovo otimanje povijesti u svrhu suvremene upotrebe te povijesti.<\/p>\n

Brisanje politi\u010dke ba\u0161tine<\/strong><\/p>\n

Hewison je jo\u0161 1980-ih skovao termin “industrija ba\u0161tine” kako bi opisao sanitarizaciju i komercijalizaciju verzije pro\u0161losti koja je fiksirana kao ba\u0161tina. To je povijest o\u010di\u0161\u0107ena od svih politi\u010dkih tenzija kako bi – zavr\u0161ena i zaklju\u010dena – postala zatvoren kulturni fenomen, ali i vi\u0161e od toga – ujedinjuju\u0107i spektakl, atraktivan kao turisti\u010dka destinacija. I tu polako dolazimo do sr\u017ei fenomena suvremene industrije ba\u0161tine, koji se ti\u010de transformacije turizma. Naime, paralelno s procesom deindustrijalizacije svjedo\u010dimo (djelomi\u010dnoj) promjeni paradigme turizma iz masovnog u onaj koji poznajemo kao lifestyle<\/em> turizam.<\/p>\n

Lifestyle<\/em> turizam ne dr\u017ei do historijske vjerodostojnosti mjesta, njega zanima individualno iskustvo. Nije nam vi\u0161e nimalo neobi\u010dno da se ba\u0161tina kao kulturni fenomen sve vi\u0161e legitimizira u polju ekonomije, odnosno da se ba\u0161tinske projekte valorizira ekonomskim terminima, stoga je \u2013 u svrhu sagledavanja fenomena \u2013 potrebno preokrenuti logi\u010dki slijed. To zna\u010di ba\u0161tinu ne gledati kao gotov, ‘prirodni’ resurs, ve\u0107 kao kreiranu investicijsku priliku, a dominaciju lifestyle<\/em> turizma ne kao posljedicu i u\u010dinak ba\u0161tine kao upogonjenog ekonomskog dobra, ve\u0107 i kao uzrok industrijalizacije ba\u0161tine.<\/p>\n

Izlo\u017eba “Vrijeme giganata: planska industrijalizacija i naslije\u0111e 1947. \u2013 1952.” koja nam je u fokusu nikako nije izoliran primjer, tema je u lokalnom kontekstu prisutna barem od ranih 2000-ih, a daleko od toga da je najproblemati\u010dniji. Upravo suprotno, radi se o solidnom poslu: izlo\u017ebi utemeljenoj na dobro odra\u0111enom istra\u017eivanju prezentiranom u atraktivnom postavu \u010diji dizajn potpisuje kolektiv Oaza. Ako ostanemo u okvirima struke, mo\u017eemo biti manje ili vi\u0161e zadovoljni, ali ako izlo\u017ebu pogledamo preko zidova muzeja u \u0161irem dru\u0161tvenom kontekstu, uo\u010dit \u0107emo u njoj trope tipi\u010dne za depolitizaciju pro\u0161losti u svrhu njezine proizvodnje kao ba\u0161tine. Problem, dakle, le\u017ei u okviru u koji se izlo\u017eba smje\u0161ta, a koji je neminovno odre\u0111uje. Taj je okvir, dakako, politi\u010dki.<\/p>\n

Selektivni prikaz socijalizma<\/strong><\/p>\n

Najprije, radi se o zavr\u0161etku trilogije o industrijalizaciji pa se izlo\u017eba i kronolo\u0161ki nadovezuje na prethodne dvije: “Modernizacija na periferiji Carstva: 1862.\u20131918. ” (2010. godine) i “Industrijski centar dr\u017eave: 1918.\u20131945. ” (2012. godine). Unato\u010d naslovu koji u prvom redu aludira na velika industrijska postrojenja kao bazu ekonomskog razvoja tada\u0161nje dr\u017eave, ali i priziva zaspali ekonomski potencijal lokacija i gra\u0111evina, izlo\u017eba se smjestila u omanji kutak Muzeja. Postav je spretno dosko\u010dio prostornoj “oskudici” (recimo, tekstualni materijali prezentirani su kao projekcije), me\u0111utim to nije razbilo dojam kako se ovoj etapi industrijalizacije i razvoja Zagreba pridaje slabija va\u017enost, pogotovo kad je se promotri na pozadini prethodnih dviju izlo\u017ebi.<\/p>\n

Materijal je podijeljen u pet tematskih cjelina, smje\u0161tenih u dva prostora. Krovna tema (Preokret i razdoblje dr\u017eavne planske privrede 1945.\u20131952.<\/em>) koja nas uvodi u kontekst smje\u0161tena je na galeriju pa funkcionira kao svojevrsna nadgradnja koja diktira izlaganje i \u010ditanje preostale \u010detiri cjeline (Izgradnja industrijskih giganata izme\u0111u planova i stvarnosti<\/em>, Instant-industrijalizacija i prostorno planiranje<\/em>, Utjecaj planske privrede na kretanje i strukturu stanovni\u0161tva<\/em>, Naslije\u0111e planske industrijalizacije 1945.\u20131952.<\/em>). One se obra\u0111uju na primjerima \u010detiri industrijska sklopa: Jedinstvo, Rade Kon\u010dar, Prvomajska i Tvornica parnih kotlova.<\/p>\n

Iako nam naslovi poglavlja sugeriraju razvedenu i razra\u0111enu sliku vremena, dojam je puno monolitniji. Naime, naglasak je stavljen na utjecaj politike na procese industrijalizacije ili, puno ispravnije, na procese gra\u0111enja. Ulazak u drugu sobu suo\u010dava nas s citatima iz gra\u0111evinskih dnevnika u kojima voditelji gradili\u0161ta izla\u017eu te\u0161ko\u0107e s kojima su se susretali: nedostatak cementa, alata, kvalificiranih radnika. U takvim su okolnostima idejni projekti arhitekata \u010desto do\u017eivljavali preinake u hodu, a projektanti su bili ‘prisiljeni’ na improvizacije. U toj, autorskoj, ni\u0161i kustos Ar\u010dabi\u0107 nalazi izlaz<\/a> iz historizacije koja bi mogla uzburkati amalgam kolektivnih emocija<\/em>, jer autorski pe\u010dat ovoj arhitekturi isporu\u010duje jedinstveni potencijal gra\u0111evinskog naslije\u0111a: “Improvizacije i primjene inovativnih in\u017eenjerskih tehnika i metoda u okolnostima oskudice (…) \u010dini tvornice podignute tijekom prve ‘petoljetke’ prepoznatljivima i zanimljivima.”<\/p>\n

Modernizacija kao nusprodukt partijske samovolje<\/strong><\/p>\n

Fokusiranost na ma\u0107ehinsku ulogu politike koja se centraliziranom dr\u017eavnom planskom privredom previ\u0161e mije\u0161ala u industrijski razvoj zamaglio je potencijalno dinami\u010dnu sliku. \u010cudi, recimo, da na izlo\u017ebi koja kre\u0107e od 1945. nema ni spomena ratnih razaranja na kojima stasa mlada dr\u017eava, koju je doslovno valjalo izgraditi iznova. Nema, nadalje, ni podataka o tome koliko je toga napravljeno u kratkom poslijeratnom razdoblju na raznim poljima, a naj\u010de\u0161\u0107e upravo u uskoj vezi s industrijalizacijom (elektrifikacija, infrastruktura, stanovanje, obrazovanje). Umjesto historijskog osje\u0107aja ponosa suo\u010deni smo s moralnim osudama iz suvremene liberalne perspektive kroz sljede\u0107e figure: kori\u0161tenje prisilnog rada<\/em>, iscrpljuju\u0107eg besplatnog rada<\/em>, odricanje \u010ditavog dru\u0161tva radi provedbe partijske ideologije<\/em> i sl.<\/p>\n

Na tom je fonu i gotovo podozriv odnos prema niskim standardima radni\u010dkih naselja (s izuzetkom naselja oko tvorni\u010dkog kompleksa Rade Kon\u010dar kao jedinstvenog primjera stambene izgradnje), bez usporedbe sa surovim stambenim prilikama radnika u me\u0111uratnom Zagrebu, koje su bile uzrok bolesti, u prvom redu tuberkuloze, od koje je umirao svaki \u010detvrti stanovnik. U zemlji koji je trebalo izgraditi iznova ispunjenje petogodi\u0161njeg plana zaista je bilo dru\u0161tveni prioritet, a nikako ne puka provedba partijske samovolje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Koncept industrijske ba\u0161tine danas je u \u0161irokoj upotrebi i toliko op\u0107eprihva\u0107en da ne priziva negativne konotacije niti u rasprave uvodi polemi\u010dke tonove. Invencija industrijske pro\u0161losti…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":17037,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,74],"theme":[458,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[62],"class_list":["post-17031","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-kultura","theme-drustvo","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17031","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17031"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17031\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36657,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17031\/revisions\/36657"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17037"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17031"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17031"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17031"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=17031"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=17031"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=17031"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=17031"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}