{"id":16994,"date":"2017-02-16T02:10:55","date_gmt":"2017-02-16T01:10:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16994"},"modified":"2021-02-25T10:59:01","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:01","slug":"zastita-na-radu-puki-trosak-za-kapital","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16994","title":{"rendered":"Za\u0161tita zdravlja na radu: puki tro\u0161ak za kapital"},"content":{"rendered":"

Nedavno je hrvatska Vlada, gotovo sasvim ispod radara, u sklopu programa “rastere\u0107enja” ekonomije, usvojila mjere kojima poslodavce li\u0161ava brojnih tro\u0161kova i po\u0161tivanja standarda za\u0161tite na radu. Izostanak politi\u010dkog odgovora na ovaj potez prili\u010dno \u017ealosti, pogotovo ako se kratko prisjetimo povijesti tretmana pitanja zdravlja u doma\u0107em radni\u010dkom pokretu.<\/strong><\/p>\n

Suvremena definicija zdravlja na radnome mjestu podrazumijeva sveobuhvatnu za\u0161titu i promociju zdravlja radnika. Na rad i zdravlje utje\u010du brojne tehnolo\u0161ke promjene, promjene u organizaciji rada te u strukturi radno sposobnih. Informatizacija je izazvala velike promjene promijeniv\u0161i na\u010din i uvjete rada pri \u010demu je dijelu radnika rad postao lak\u0161i, a drugima te\u017ei. Razvojem informatizacije i tehnologije nisu se ipak smanjili tradicionalni problemi na radnom mjestu koje uzrokuju primjerice prekomjerna buka i kemijska one\u010di\u0161\u0107enja.<\/p>\n

Danas svjedo\u010dimo i promjenama u radnoj populaciji; pojavljuje se pove\u0107an udjel starijih radnika, invalidnih osoba i \u017eena, a manje mladih radnika. Nadalje, migracijski i sezonski radnici \u010desto su zaposleni na visokorizi\u010dnim zanimanjima, a radnici zaposleni u (\u010desto privatnim) malim i srednje velikim poduze\u0107ima obi\u010dno imaju, uslijed slabije sindikalne pokrivenosti, lo\u0161iju za\u0161titu zdravlja na radu.<\/p>\n

U posljednjem desetlje\u0107u po\u010dela se posve\u0107ivati ve\u0107a pozornost preventivnim aktivnosti na samom radnom mjestu kako bi se uklonio ili smanjio utjecaj psihosocijalnih \u010dimbenika poput stresa, nasilja na radu i zlostavljanja koji su \u010desto jedan od \u010dimbenika koji utje\u010du na razvoj kroni\u010dnih bolesti.\u00a0Me\u0111u bolestima izazvanim stresom prevladavaju hipertenzija, dijabetes, debljina, depresivna raspolo\u017eenja i bolesti sustava za kretanje, a sve \u010de\u0161\u0107e se usvajaju \u0161tetne navike poput pu\u0161enja, prekomjernog konzumiranje alkohola i droga u kojima pojedinci vide izlaz uslijed sve nemilosrdnije borbe za radna mjesta i pre\u017eivljavanje. Uz ove probleme za\u0161tite zdravlja na radu treba istaknuti i probleme<\/a> koji su uzrokovani dinamikom na tr\u017ei\u0161tu rada na kojem dominiraju sve nestabilnije forme zaposlenja, prekarni poslovi i starenje radne snage.<\/p>\n

Profit nau\u0161trb zdravlja<\/strong><\/p>\n

U svjetlu prethodno navedenog, posljednja odluka Vlade RH, uz ve\u0107 ranije poprili\u010dno “oslabljen” Zakon o radu, a samim time i pogor\u0161an polo\u017eaj radnika, potpuno je u neskladu s politi\u010dkom stvarno\u0161\u0107u i sve nu\u017enijom za\u0161titom zdravlja na radnom mjestu. Naime, na sjednici Vlade u sije\u010dnju 2017. godine prihva\u0107en je Akcijski plan za administrativno rastere\u0107enje gospodarstva<\/em> u okviru koga se planiraju 104 mjere i u\u0161tede za poduzetnike u iznosu od 1,5 milijardi kuna, od \u010dega se najve\u0107e u\u0161tede o\u010dekuju na podru\u010dju za\u0161tite na radu<\/a> u iznosu od 1,3 milijarde kuna.\u00a0Osim na za\u0161titi na radu planira se u\u0161tediti i na mjerama koje se odnose na zdravstvenu i sanitarnu za\u0161titu, energetsku u\u010dinkovitost, poslovni nastan, trgovinu i osnivanje poduze\u0107a. Protiv ovih najavljenih mjera pru\u017een je prili\u010dno mlak otpor biv\u0161eg ministra<\/a> rada i mirovinskog sustava i ponekih sindikata<\/a>.<\/p>\n

Za\u0161tita na radu direktno utje\u010de na zdravlje radnika i zapravo je jedna vrlo kompleksna problematika, a potezi aktualne Vlade vode sni\u017eavanju radni\u010dkih prava op\u0107enito. Povijest za\u0161tite zdravlja na radnom mjestu je duga i vrlo rano je prepoznat me\u0111uodnos zdravlja i rada koji se mijenjao zajedno s odnosom prema radniku u dru\u0161tvu, tj. politi\u010dkim rastom radni\u010dkog pokreta, a veliki utjecaj imale su i promjene u na\u010dinu proizvodnje i demografiji.<\/p>\n

Kada govorimo o za\u0161titi zdravlja na radu na ovim podru\u010djima prva naznake nalazimo u 18. stolje\u0107u, a sustavna za\u0161tita zdravlja na radu zapo\u010dinje se razvijati sa Andrijom \u0160tamparom koji je 1919. prepoznao kako: “I radni\u010dko zdravlje tra\u017ei posebne za\u0161tite. Kao \u0161to je rje\u0161enje radni\u010dkog pitanja jedno od najaktuelnijih problema socijalne politike, tako je i za\u0161tita njihovog zdravlja aktuelna za zdravstvenu politiku\u2026.Jedinstveni zakon o osiguranju radnika za slu\u010daj bolesti i nezgode svakako je jedan od najglavnijih zahtjeva na\u0161e zdravstvene politike jer nas povijest narodnog zdravlja kod drugih u\u010di kako je silan utjecaj imalo radni\u010dko zakonodavstvo na povoljni razvitak zdravstvenih odno\u0161aja.”<\/p>\n

Lokalna povijest za\u0161tite na radu<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 sami po\u010deci razvoja za\u0161tite zdravlja radnika povezuju ministarstva\/slu\u017ebe nadle\u017ena za zdravlje, socijalnu problematiku i rad. Prvi Zakon o za\u0161titi radnika na ovim podru\u010djima donesen je 1922., godinu dana nakon Zakona o inspekciji rada. Osniva\u010dem suvremene medicine rada u Hrvatskoj smatra se \u017deljko Hahn<\/a>\u00a0koji se izme\u0111u ostalog bavio organizacijom socijalnih osiguranja, higijenom rada i profesionalnim bolestima te problemom tuberkuloze u radni\u010dkom osiguranju. Zaslugom Andrije \u0160tampara krajem 1947. godine osnovan je Institut za higijenu rada JAZU (sada\u0161nji Institut za medicinska istra\u017eivanja i medicinu rada).<\/p>\n

Prilikom njegovo osnivanja \u0160tampar je istaknuo<\/a> kako “moramo biti svjesni da za\u0161tita radni\u010dkog zdravlja nije samo pitanje humanosti ve\u0107 je uvjet za izgradnju i uspje\u0161an razvoj na\u0161e (socijalisti\u010dke) privrede”.\u00a0U tada\u0161njem Centralnom higijenskom zavodu 1951. osnovan je odjel Higijene rada, kasnije Slu\u017eba za za\u0161titu zdravlja radnika i na kraju Slu\u017eba za medicinu rada. Ubrzo je uslijedio razvoj zdravstvenih stanica, organiziranja odjela podru\u010dnih higijenskih zavoda, dispanzera medicine rada i odjela medicine rada pri domovima zdravlja i higijenskim zavodima, \u0161to se odr\u017ealo do 1990-ih kada polako po\u010dinje rastakanje zdravstvenog sustava, a samim time i za\u0161tite zdravlja na radu.<\/p>\n

Hrvatski zavod za medicinu rada osnovan je 1996., a 2009. mijenja ime u Hrvatski zavod za za\u0161titu zdravlja i sigurnost na radu<\/a>. Nadalje, 2014. osnovan je Zavod za unapre\u0111enje za\u0161tite na radu<\/a>, a temeljna mu je zada\u0107a sustavno pra\u0107enje stanja za\u0161tite na radu i njeno unapre\u0111ivanje. U okviru ovog zavoda djeluju i Nacionalno vije\u0107e za za\u0161titu na radu<\/a> kao savjetodavno je tijelo Vlade Republike Hrvatske.\u00a0Djelatnosti ova dva zavoda se donekle preklapaju, iako se jedan na\u010delno bavi medicinskim aspektima ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, a drugi se brine o uvjetima u kojima radnici rade te educira poslodavce i radnike o za\u0161titi na radu. Unato\u010d postojanju dva zavoda te\u0161ko je pore\u0107i\u00a0da je za\u0161tita zdravlja radnika sve manja, a uvjeti rada sve gori: dovoljno je pogledati spomenute zakonske izmjene.<\/p>\n

Birokratska konfuzija na razini EU<\/strong>
\n<\/em><\/p>\n

Hrvatska je, ulaskom u EU, po\u010dela u svoje zakonodavstvo ugra\u0111ivati i Okvirne direktive o za\u0161titi zdravlja i sigurnosti na radu, a kroz koje se promi\u010de i primarna prevencija kao naju\u010dinkovitija i najjeftinija u za\u0161titi zdravlja radnika. Povelja o temeljnim pravima EU nagla\u0161ava pravo svakog radnika da radi u uvjetima u kojima se po\u0161tuju njegovo zdravlje, sigurnost i dignitet, a u Ugovoru o EU (TFEU) podupire se za\u0161tita radnika i sigurnost na radu, a dr\u017eave \u010dlanice trebaju usvojiti minimalnu razinu za\u0161tite radnika kroz direktive. Iako EU nagla\u0161ava kako dr\u017eave \u010dlanice mogu same kreirati svoju socijalnu politiku i politiku zapo\u0161ljavanja to u praksi nije to\u010dno jer se ta podru\u010dja reguliraju kroz druga podru\u010dja koja su jakoj nadle\u017enosti EU. Premda se kao ciljevi \u010desto navode pobolj\u0161anje radnih uvjeta, socijalna sigurnost i za\u0161tita, zdravlje radnika i sigurnost, integraciju osoba isklju\u010denih iz tr\u017ei\u0161ta rada, to se u praksi pokazuju kao naj\u010de\u0161\u0107e prazne rije\u010di na papiru.<\/p>\n

EU ima razli\u010ditu razinu nadle\u017enosti za pojedina podru\u010dja, a raspon nadle\u017enosti mo\u017ee se podijeliti na gotovo potpunu nadle\u017enost, jaku nadle\u017enost, slabu nadle\u017enost i ve\u0107inom u nadle\u017enosti dr\u017eave \u010dlanice.\u00a0Podru\u010dje zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu spadaju u jaku nadle\u017enost (zajedno sa primjerice kontrolom duhanskih proizvoda, okoli\u0161nim i regionalnim politikama, prometnim politikama, istra\u017eivanjem i razvojem), a istovremeno zdravstvena za\u0161tita je u slaboj nadle\u017enosti \u0161to \u010desto onemogu\u0107uje provo\u0111enje kvalitetnih politika. Jaka nadle\u017enost zna\u010di da EU ima ve\u0107i utjecaj od dr\u017eave \u010dlanice na pojedino podru\u010dje, a na razini Europske komisije o zdravlju na radu brine Op\u0107a uprava za zapo\u0161ljavanje, socijalna pitanja i inkluziju koja se problemom rada bavi kroz pojedine akcije<\/a> fokusirane na neku specifi\u010dnost te Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu. Zbog isprepletenosti podru\u010dja i nadle\u017enosti za\u0161tita zdravlja na radnom mjestu ispa\u0161ta unato\u010d postojanju mnogobrojnih dokumenata i formalnih institucija koji ju podupiru.<\/p>\n

Za\u0161tita zdravlja na radu zahtijeva multidisciplinarni pristup i djelovanje pri \u010demu klju\u010dnu ulogu igra dr\u017eavna socijalna politika zasnovana na pobolj\u0161anju materijalnih i socijalnih prava radnika: od sigurne radne sredine do dostupne zdravstvene za\u0161tite.\u00a0No, politi\u010dke prilike su oti\u0161le u potpuno drugom smjeru. Nakon svih napora Andrije \u0160tampara i njegovih sljedbenika te duge tradicije za\u0161tite radni\u010dkog zdravlja u Hrvatskoj radna mjesta danas su nezdrava, a zdravlje radnika ugro\u017eeno. Nije te\u0161ko zaklju\u010diti da je posrijedi rezultat priklanjanja vlasti i politike profitnim interesima i zahtjevima poslodavaca.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Suvremena definicija zdravlja na radnome mjestu podrazumijeva sveobuhvatnu za\u0161titu i promociju zdravlja radnika. Na rad i zdravlje utje\u010du brojne tehnolo\u0161ke promjene…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":17000,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[185],"class_list":["post-16994","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16994","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16994"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16994\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36658,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16994\/revisions\/36658"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17000"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16994"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16994"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16994"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16994"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16994"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16994"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16994"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}