{"id":16897,"date":"2017-02-09T08:00:51","date_gmt":"2017-02-09T07:00:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16897"},"modified":"2021-02-25T10:59:03","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:03","slug":"sveucilisna-kriza-slijepe-pjege-i-lazne-alternative","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16897","title":{"rendered":"Sveu\u010dili\u0161na kriza, slijepe pjege i la\u017ene alternative"},"content":{"rendered":"

Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu ve\u0107 je mjesecima polje \u017eestokih politi\u010dkih, profesionalnih, pa i osobnih sukoba me\u0111u razli\u010ditim akterima. Jedna od posljednjih to\u010dki sporova je zahtjev za smjenom ministra znanosti i filozofa Pave Bari\u0161i\u0107a zbog navodnog plagijata. No iako je njegovo “prepisivanje” zaokupilo gotovo svu javnu pa\u017enju, inzistiranje samo na smjeni du\u017enosnika na temelju stru\u010dnih pravila nudi vi\u0161e zamki nego rje\u0161enja.<\/strong><\/p>\n

Kriza koja je na zagreba\u010dkom Sveu\u010dili\u0161tu izbila u prolje\u0107e pro\u0161le godine studentskom pobunom protiv ugovora o suradnji Filozofskog s Katoli\u010dkim bogoslovnim fakultetom \u2013 i time fokusirala borbu za sekularizaciju i demokratizaciju, kako je pisao<\/a> Igor Lasi\u0107 \u2013 do danas se neo\u010dekivano pro\u0161irila. S po\u010detka, val studentskog pokreta zajahali su studenti Tekstilno-tehnolo\u0161kog fakulteta zatra\u017eiv\u0161i putem svojeg Plenuma za\u0161titu statusnih i materijalnih prava. Kriza upravljanja koja je zavladala Filozofskim fakultetom do danas se, unato\u010d apelima prema Rektoratu i resornom Ministarstvu nije razrije\u0161ila, iako je du\u017enosti razrije\u0161en problemati\u010dni dekan Vlatko Previ\u0161i\u0107. U me\u0111uvremenu, zabrinuti za pravni status ustanove na kojoj studiraju, organizirali su se i studenti Hrvatskih studija.<\/p>\n

Otkako je kriza izbila, adresirani su i problemi radni\u010dkih prava \u2013 prvo u slu\u010daju kolektivnog ugovora<\/a> u Studentskom centru, a potom i u vezi novih poreznih pravila koja se odnose na rad preko studentskih ugovora. Tako\u0111er, u nepunih godinu dana imali smo prilike svjedo\u010diti i dugo nevi\u0111enim intervencijama represivnog aparata u prostoru Sveu\u010dili\u0161ta: dovo\u0111enju privatne za\u0161titarske slu\u017ebe da \u0161titi Previ\u0161i\u0107evo (zlo)upravljanje Filozofskim te kordonu interventne policije pred Rektoratom za trajanja sjednice Senata na koju je opozicijska ve\u0107ina u Vije\u0107u Filozofskog fakulteta poslala novoizabrane senatore. No, kulminacija krize do\u0161la je s otkrivanjem i objavljivanjem afera ministra znanosti Pave Bari\u0161i\u0107a u tjedniku Novosti te impliciranja Ante \u010covi\u0107a, prorektora za organizaciju, kadrovski razvoj i me\u0111usveu\u010dili\u0161nu suradnju, u ministrove afere.<\/p>\n

Vratimo li se metodski na po\u010detak i Lasi\u0107evu dijagnozu krize kao borbe za demokratizaciju i sekularizaciju, pitanje je koliko je te borbe ostalo u trenutku kad je medijskim sredstvima fokus bunta premje\u0161ten na ministra i interesne krugove kojima on, prili\u010dno nedvojbeno, pripada. Dodatno zao\u0161treno, pitanje mo\u017ee biti i: da li smjena ministra i njegovih suradnika u Rektoratu mo\u017ee razrije\u0161iti krizu sveu\u010dili\u0161ta?<\/p>\n

Su\u017eavanje diskusije<\/strong><\/p>\n

Razlog za postavljanje takvog pitanja ne treba dugo tra\u017eiti. Pro\u0161lo je jedva godinu dana otkako je Zlatko Hasanbegovi\u0107 imenovan za ministra kulture u ve\u0107 zaboravljenoj Vladi premijera Tihomira Ore\u0161kovi\u0107a te je postao glavni predmet javnih reagiranja nevladinih organizacija i nezavisnih medija. Od izvla\u010denja snimke na kojoj je antifa\u0161izam proglasio floskulom do pronalaska fotografije na kojoj nosi usta\u0161ku kapu ili tekstova iz devedesetih u kojima je usta\u0161e nazivao \u0161ehidima \u2013 Hasanbegovi\u0107 je iz dana u dan punio novinske stupce, motivirao peticije, prosvjedna pisma i prosvjedne skupove. Unato\u010d svoj sili reakcija, du\u017enosti ga nije do\u0161lo filousta\u0161tvo, nego korupcijska afera tada\u0161njeg predsjednika HDZ-a i prvog potpredsjednika Vlade.<\/p>\n

Pad Vlade u kojoj je Hasanbegovi\u0107 bio ministar, me\u0111utim, nije poni\u0161tila rezultate njegova kratkotrajnog ministarskog mandata. Nade u sanaciju \u0161tete koje su polagane u novu Vladu sa “struka ispred politike” ministricom Ninom Obuljen Kor\u017einek, kao \u0161to je nedavno pokazala<\/a> Branimira Lazarin, ispostavile su se jalovima jer je ona preuzela “politi\u010dke relikvije politi\u010dkog neistomi\u0161ljenika i prethodnika Hasanbegovi\u0107a”. U analogiji s tim, fokus na afere Bari\u0161i\u0107a i njegovih suradnika koji prisiljava na bezrezervnu osudu doti\u010dnih, a onda po liniji te osude vr\u0161i demarkaciju izme\u0111u “zdravog” i “bolesnog” tkiva na sveu\u010dili\u0161noj i dru\u0161tvenoj sceni, posljedi\u010dno su\u017eava prostor i slobodu diskusije. Utoliko prijeti opasnost da, kao \u0161to je nakon Hasanbegovi\u0107a do\u0161la Obuljen Kor\u017einek, i nakon Bari\u0161i\u0107a do\u0111e netko tko \u0107e politi\u010dku krizu razrije\u0161iti tako \u0161to \u0107e “dokusuriti” \u017ertve ancien r\u00e9gimea<\/em>.<\/p>\n

Zbog toga bih ukazao na dva, \u010dini mi se, va\u017ena problema vezana uz teku\u0107i sukob. Prvi se ti\u010de Bari\u0161i\u0107eve rehabilitacije usta\u0161kog politi\u010dara i ideologa Julija Makanca u \u010dlanku<\/a> iz 1992. godine, koji je od ponovnog otkrivanja \u010ditan najprije s moralnom indignacijom nad rehabilitacijom usta\u0161tva, odnosno nad odavanjem priznanja Makancu da je “osvijestio hrvatsku povijest kao tisu\u0107ljetnu kalvariju u borbi za opstanak i dr\u017eavnost” i posljedi\u010dnim uvr\u0161tavanjem u “kolonu hrvatskih mu\u010denika”.<\/p>\n

Nacionalna filozofija<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, u prili\u010dno nepoznatom \u0161irem kontekstu istra\u017eivanja “hrvatske filozofske ba\u0161tine” \u2013 programatski utemeljenom<\/a> jo\u0161 1881. godine kada je Franjo Markovi\u0107 naglasio da “samo onaj narod, koji si je stekao domovinu misli, prisvojio si je \u010dvrsto i svoju tvarnu domovinu” \u2013 rije\u010d je o afirmaciji hrvatskog nacionalizma filozofskim sredstvima. Taj je projekt institucionaliziran jo\u0161 osnivanjem Instituta za filozofiju i njegovog \u010dasopisa Prilozi za istra\u017eivanje hrvatske filozofske ba\u0161tine, u kojem je objavljen i Bari\u0161i\u0107ev \u010dlanak. Va\u017enost istra\u017eivanja “filozofske ba\u0161tine” dodatno je potvr\u0111ena 2012. godine prilikom pripreme strategije odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije kada je postavljeno kao jedan od istra\u017eiva\u010dkih prioriteta za polje filozofije. To i ne \u010dudi budu\u0107i da je, kako je u knjizi<\/a> Nauk neznanja istaknuo Borislav Mikuli\u0107, hrvatska filozofija dio vladaju\u0107e nomenklature.<\/p>\n

Koliko daleko taj projekt ide u dokazivanju da su Hrvati dio zapadnog kulturnog kruga vidi se iz knjige<\/a> \u017danrovi hrvatske filozofske ba\u0161tine od 15. do 18. stolje\u0107a Ivice Martinovi\u0107a, Bari\u0161i\u0107eva nasljednika na du\u017enosti ravnatelja Instituta za filozofiju i dugogodi\u0161njeg urednika Priloga. On je za to razdoblje izbrojio 116 filozofa, koji su napisali 366 djela razvrstanih u 63 \u017eanra \u2013 u rasponu od o\u010dekivanih poput \u010dlanka, eseja ili rasprave do neo\u010dekivanih, ili \u010dak bizarnih, poput epigrama, epitafa, molitvenika i pogrebnog govora. Prioritiziranje ovakvih istra\u017eiva\u010dkih projekata, nagla\u0161eno nekriti\u010dnih prema uvjetima svojeg nastanka kao i prema svojem predmetu, filozofskoj struci vi\u0161estruko \u0161teti. Iznad svega, time \u0161to je funkcionalno programira kao “slu\u0161kinju nacionalne ideologije”, \u010dime je stolje\u0107ima retardira u povijesnom razvoju te potpuno izolira od dru\u0161tvenog konteksta. Utoliko, fundamentalna humanisti\u010dka disciplina gubi svaku autonomiju osim one iluzorne i cementira svoju ovisnost o politi\u010dkim centrima mo\u0107i koji kontroliraju uvjete njezine reprodukcije.<\/p>\n

Drugi problem kojim treba kontekstualizirati aktualna doga\u0111anja sukob je izme\u0111u dvaju filozofocentri\u010dnih grupacija koji traje ve\u0107 dvadesetak godina, otkako su Bari\u0161i\u0107, \u010covi\u0107 i suradnici uklonjeni s Hrvatskih studija \u2013 institucije koju su osnovali 1992. godine kao konkurenciju “crvenom” Filozofskom fakultetu. Njima su otada opozicija filozofi koji su ostali na Studijima i organizirali se u Udrugu za promicanje filozofije \u2013 strukovno udru\u017eenje paralelno Hrvatskom filozofskom dru\u0161tvu \u2013 a sa nefilozofskim dijelom akademske zajednice povezani putem Foruma za eti\u010dnost u znanosti i visokom obrazovanju.<\/p>\n

Izlazak iz dnevne politike<\/strong><\/p>\n

Ta opozicijska struja vi\u0161e nema lik ekstremnog nacionalizma kakav je imala dok ju je predstavljao Jure Zovko \u2013 danas kolumnist opskurnih desni\u010darskih portala. U prvom planu sad su analiti\u010dki filozofi mla\u0111e generacije i uglavnom liberalnog politi\u010dkog opredjeljenja, primjerice Pavel Gregori\u0107, jedan od prvih<\/a> (2008.) protivnika<\/a> studentskom zahtjevu za besplatnim obrazovanjem: “mislim da je dobra ideja da se izvrsnost u studiju stimulira progresivnim osloba\u0111anjem pla\u0107anja tro\u0161kova studija, a osrednjost da se destimulira progresivnom obvezom pla\u0107anja tro\u0161kova studija”. Gregori\u0107evi supotpisnici prijave protiv Bari\u0161i\u0107a, Tomislav Janovi\u0107 i Tomislav Bracanovi\u0107 pritom su dugogodi\u0161nji kriti\u010dari rada Ante \u010covi\u0107a, odnosno njegova projekta zasnivanja integrativne bioetike.<\/p>\n

Oni bioetici zamjeraju, izme\u0111u ostalog, manjak normativnosti i vi\u0161ak uva\u017eavanja za kulturalne razlike te prakti\u010dno nasljedovanje praxis filozofije. Via Gregori\u0107 i Forum za eti\u010dnost ovi su filozofi povezani s akademikom Silobr\u010di\u0107em, predsjednikom saborskog Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju impliciranim u aferi<\/a> upropa\u0161tavanja Imunolo\u0161kog zavoda, te Sa\u0161om Zelenikom koji je kao zamjenik ministra znanosti \u017deljka Jovanovi\u0107a, zagovarao izmjene legislative znanosti i visokog obrazovanja u smjeru<\/a> tr\u017ei\u0161nog financiranja znanstvenih ustanova, daljnje komercijalizacije visokog obrazovanja putem \u0161kolarina te prekarizacije asistentskih radnih mjesta.<\/p>\n

No ispod pla\u0161ta liberalne ulju\u0111enosti i slijepe vjere u znanstvenu izvrsnost izviruju relikti pro\u0161losti. Primjer za to suradnja je ovih filozofa s Nevenom Sesardi\u0107em, koji je pro\u0161lu godinu obilje\u017eio izjavom da je znanstvena \u010dinjenica da su crnci intelektualno inferiorni bijelcima. Prema dokumentu koji je u posjedu<\/a> Biltena, nakon \u0161to je umirovljen u Hong Kongu, Hrvatski studiji zatra\u017eili su dopu\u0161tenje da ovog teoreti\u010dara rasnih razlika zaposle uz obrazlo\u017eenje kako \u0107e “njegovo zapo\u0161ljavanje pridonijeti pove\u0107anju znanstvene produktivnosti Hrvatskih studija u tra\u017eenom smjeru, ali i pozitivno utjecati na stvaranje kulture kvalitete me\u0111u studentima i mla\u0111im znanstvenicima Hrvatskih studija”.<\/p>\n

Imaju\u0107i u vidu pozicije koje dr\u017ei dominantna struja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, kao i prethodno skicirani ideolo\u0161ki profil njihove opozicije, \u010dini se neutemeljenim o\u010dekivati da iz njihovog sukoba proiza\u0111e rje\u0161enje krize sveu\u010dili\u0161ta. Istom, iako se broj studentskih inicijativa pove\u0107ao i pro\u0161irio Sveu\u010dili\u0161tem, dojam je da je dana\u0161nji studentski pokret mo\u017eda oslabljen u odnosu na neke ranije periode, no dojmovi o studenstkoj mobilizaciji \u010desto mogu biti varljivi. Utoliko se kao racionalan strate\u0161ki odabir studenata danas \u010dini izlazak iz aktualnih dnevno-politi\u010dkih sukoba \u010diju dinamiku diktiraju ciklusi proizvodnje vijesti i reakcije institucionalnih aktera, na mjesto \u010dega bi trebala do\u0107i izgradnja kapaciteta repolitiziranjem studentske pozicije i u sustavu visokog obrazovanja i u dru\u0161tvu. Plenumska mobilizacija pro\u0161log prolje\u0107a daje za pravo vjerovati da bi takva strategija borbe mogla biti uspje\u0161na.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kriza koja je na zagreba\u010dkom Sveu\u010dili\u0161tu izbila u prolje\u0107e pro\u0161le godine studentskom pobunom protiv ugovora o suradnji Filozofskog s Katoli\u010dkim bogoslovnim fakultetom \u2013 i time fokusirala borbu za sekularizaciju i demokratizaciju…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":16900,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[211],"class_list":["post-16897","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16897","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16897"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16897\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36661,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16897\/revisions\/36661"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16900"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16897"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16897"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16897"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16897"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16897"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16897"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16897"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}