{"id":16891,"date":"2017-02-08T08:00:28","date_gmt":"2017-02-08T07:00:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16891"},"modified":"2021-02-25T10:59:03","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:03","slug":"nevolje-u-poreznom-raju-makedonski-protesti-protiv-zagadenja-zraka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16891","title":{"rendered":"Nevolje u poreznom raju: makedonski protesti protiv zaga\u0111enja zraka"},"content":{"rendered":"

U zemlji optere\u0107enoj stalnom politi\u010dkom krizom i kompleksnim me\u0111uetni\u010dkim odnosima, jedna od stvari koje najjasnije povezuju stanovni\u0161tvo je problem zaga\u0111enja zraka. No \u010desti prosvjedi ipak uglavnom previ\u0111aju da se situacija ne\u0107e rije\u0161iti bez zaokreta u razvojnom modelu zemlje.<\/strong><\/p>\n

Teme zaga\u0111enja zraka, kao i op\u0107enito nu\u017enosti efektivne za\u0161tite \u017eivotne sredine, bile su proteklih godina u sredi\u0161tu interesa javnosti, rame uz rame s goru\u0107im temama poput politi\u010dke, izbjegli\u010dke ili du\u017eni\u010dke krize. Problem osobito eskalira u zimskim mjesecima, kada zaga\u0111enje dolazi na naslovnice novina i uvr\u0161tava se u izborna obe\u0107anja politi\u010dara, ali poti\u010de i javne proteste. Usprkos ovoj naizgled povoljnoj situaciji (u smislu razvoja svijesti o \u017eivotnoj sredini), u su\u0161tini je vrlo malo ura\u0111eno da se situacija popravi. Mo\u017ee se \u010dak re\u0107i da se ona i pogor\u0161ala, ako se uzme u obzir posljednje istra\u017eivanje u Skopskom regionu. Naime, u 35% slu\u010dajeva uzrok bolesti stanovni\u0161tva je zaga\u0111eni zrak, a vi\u0161e od 1.300 ljudi godi\u0161nje umire zbog pove\u0107ane koli\u010dine \u0161tetnih \u010destica.<\/p>\n

Ovo su rezultati studije<\/a> provedene na skopskom Institutu za javno zdravlje. Alarmantni podaci nisu ekskluzivni samo za glavni grad. I drugi \u2013 uslovno govore\u0107i \u2013 industrijski centri kao da se takmi\u010de koji je zaga\u0111eniji (u odre\u0111enim danima u godini dospijevaju na vrh najzaga\u0111enijih gradova u Europi). U sjeverozapadnom regionu najzaga\u0111eniji grad je Tetovo, u jugozapadnom Bitolj, u sjeveroisto\u010dnom Kumanovo. Prije nego \u0161to se upustimo u potragu za odgovorima na pitanje kako smo do\u0161li do ovakvog stanja, odnosno za\u0161to je javni pritisak nedovoljan da to promijeni, potrebno je da jo\u0161 jednom razmotrimo glavne politi\u010dke teme u zemlji i pogledamo kako je grupirana makedonska kriti\u010dna masa oko klju\u010dnih dru\u0161tvenih problema.<\/p>\n

Naime, za razliku od sna\u017ene polarizacije oko politi\u010dke i izbjegli\u010dke krize te polemika oko makedonskog javnog duga, ono \u0161to je prva karakteristika takozvane ekolo\u0161ke krize je to \u0161to po ovom pitanju nema gotovo nikakve polarizacije. Jedinu opoziciju zahtjevima da se zaustavi zaga\u0111enje predstavlja malen broj vlasnika<\/a> industrijskih pogona koji zaga\u0111uju, zatim pojedini<\/a> nosioci visokih javnih funkcija koji su s njima u dosluhu, trgovci koji uvoze polovne automobile, ali na\u017ealost i dio radnika<\/a> koji strahuje da \u0107e se ekolo\u0161ke mjere odraziti na njihove prihode i sigurnost njihovih radnih mjesta. Nasuprot njima nalazi se velika ve\u0107ina onih koji se \u017eale na razinu zaga\u0111enja nekoliko puta vi\u0161u od dozvoljene.<\/p>\n

Izmje\u0161tanje iz ekonomskog konteksta<\/strong><\/p>\n

No usprkos tom jednoglasju koje prelazi klasne, etni\u010dke i politi\u010dke granice, nema nikakvih zna\u010dajnih pomaka u tra\u017eenju rje\u0161enja. Odgovor na pitanje za\u0161to treba potra\u017eiti u \u0161iroj politi\u010dkoj i naro\u010dito ekonomskoj slici zemlje. Pritisak koje razli\u010dita udru\u017eenja vr\u0161e na institucije je velik, ali se ujedno \u010dini da je u dosada\u0161njem obliku dosegao plafon. U najkriti\u010dnijim gradovima, organizacije dosta dugo rade na podizanju svijesti i organiziranju masovnih protesta<\/a> hiljada gra\u0111ana protiv zaga\u0111enja. Rezultat je zatvaranje nekih najve\u0107ih zaga\u0111iva\u010da, poput vele\u0161ke topionice i Jugohroma, a skopska \u017eeljezara Makstil kona\u010dno je stavila filtere<\/a> na dimnjake. No to ne zna\u010di da se situacija popravila. Posljednja mjerenja zraka u Skoplju i Tetovu ka\u017eu da nema znatnijeg smanjenje zaga\u0111enosti.<\/p>\n

Stru\u010dnjaci su ukazali<\/a> na druge velike zaga\u0111iva\u010de, kao \u0161to je drvo za ogrjev, mazut, nafta i drugi materijali te ispu\u0161ni plinovi iz starih automobila, koji se voze u velikom broju po gustim saobra\u0107ajnicama velikih gradova. Stoga su mnoge organizacije po\u017eurile dostaviti vlastima nove liste zahtjeva i prijedloge<\/a> dodatnih mjera. Ovo su neke od njih zatra\u017eene na nedavnom prosvjedu u Skopju: besplatan javni prijevoz tijekom zime, distribucija za\u0161titnih maski stanovni\u0161tvu, distribucija besplatnih bicikala, osiguravanje ogrjeva koji manje zaga\u0111uje, privremena obustava rada zaga\u0111iva\u010da i gra\u0111evinskih radova u gradu, pove\u0107anje inspekcija i redovitije \u010di\u0161\u0107enje ulica…<\/p>\n

No ovi zahtjevi su izvu\u010deni iz \u0161ireg ekonomskog konteksta i o\u010digledno su ili apstraktne \u017eelje ili kratkoro\u010dne mjere koje se odnose samo za ovu zimu. Na pitanje kako osigurati multimilijunska sredstva potrebna za neke od tih mjera odgovor je: prenamjenom sredstava iz projekta Skoplje 2014. Na prvi pogled djeluje logi\u010dno, ali ovi milijuni namijenjeni skoro zavr\u0161enom ludom projektu, redovito se spominju kao rje\u0161enje i svih ostalih problema, poput zdravstva, \u0161kolstva, infrastrukture, ve\u0107ih pla\u0107a, penzija ili stipendija. To me\u0111utim nije novac koji mo\u017ee da pokrije sve potrebe. Pogotovo ne na du\u017ee staze. Nije jasno ni kako bi se rije\u0161io nedostatak kadrova za pove\u0107ane inspekcije ili kako bi dio mjera utjecao na porezne prihode i smanjene prihode radnika zaposlenih u firmama koje bi se privremeno zatvorile.<\/p>\n

Za\u0161tita \u017eivotne sredine kroz socijalnu pravdu<\/strong><\/p>\n

Je li problem u samom gra\u0111anskom, \u010disto ekonomskom karakteru ovih zahtjeva? Odgovor je i da i ne. Mo\u017eda ne bi trebalo tra\u017eiti krivce u aktivistima koji su digli glas protiv zaga\u0111enja. Oni su naposljetku uglavnom iskreni ljudi koji su uspjeli natjerati vlasti na neke mjere, poput ugradnje filtera. No ipak je rije\u010d o nekom tipu naivnog liberalizma i pravnog pozitivizma. \u010cini se kako oni vjeruju da je osnovni problem u zlim i korumpiranim politi\u010darima koje je dovoljno samo ukloniti ili natjerati na ispunjavanje taksativno navedenih zahtjeva pa da se preko no\u0107i, kao \u010darobnim \u0161tapi\u0107em, napravi preokret i osigura zdrava \u017eivotna sredina. Koliko god politi\u010dari doista bili korumpirani, problem zaga\u0111enja puno je dublji i poga\u0111a cijelu regiju<\/a>, iako u BiH, Srbiji, Hrvatskoj ni Bugarskoj nema Nikole Gruevskog.<\/p>\n

No vlade svih tih zemalja provode neoliberalne politike u interesu krupnog kapitala i na \u0161tetu gra\u0111ana. A siroma\u0161tvo je zapravo to koje zaga\u0111uje. Problem zaga\u0111enja iz prometa je problem starih automobila, ba\u0161 kao \u0161to je zaga\u0111enje iz ogrjeva posljedica nemogu\u0107nosti stanovni\u0161tva da plati centralno grijanje. Osim toga, najve\u0107i industrijski zaga\u0111iva\u010di su zapravo firme pod koncesijama pri \u010demu dosada\u0161nje vlade nisu \u017eeljele zastra\u0161ivati investitore nekakvim ekolo\u0161kim standardima. Liberalizacija uvoza starih automobila, kao i tolerirana nekontrolirana sje\u010da \u0161uma zbog izostanka plinifikacije zemlje su neka vrsta prisilnih “socijalnih mjera” koje bi trebale da osiguraju pristup grijanju i prijevozu za prosje\u010dnu makedonsku obitelj.<\/p>\n

Ako \u017eeli rije\u0161iti problem, vlada bi trebala odustati o politike “poreznog raja” i uvesti progresivno oporezivanje. Tako bi osigurala dovoljna sredstva u bud\u017eetu da se iza\u0111e u susret radnicima koji \u0107e vremenom ostati bez posla, barem dok se ne ugrade filteri na dimnjake ili se fabrike dislociraju iz naseljenih podru\u010dja. Aktivisti bi s druge strane trebali prisiliti dr\u017eavu ne samo da stavi lanac na vrata fabrike, ve\u0107 i da preuzme fabrike iz ruku neodgovornih vlasnika, ako je to jedini na\u010din da se sa\u010duva \u017eivotna sredina od direktnog zaga\u0111enja. Borba protiv masovnih zaga\u0111iva\u010da bi, osim podizanja svijesti, trebala uklju\u010divati i borbu za dr\u017eavu blagostanja. Jer prave promjene ne mo\u017ee biti bez socijalne pravde.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Teme zaga\u0111enja zraka, kao i op\u0107enito nu\u017enosti efektivne za\u0161tite \u017eivotne sredine, bile su proteklih godina u sredi\u0161tu interesa javnosti, uz rame s goru\u0107im temama poput politi\u010dke, izbjegli\u010dke ili du\u017eni\u010dke krize…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":16894,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[182],"theme":[457],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[304],"class_list":["post-16891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-okolis","theme-klima","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16891"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16891\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36662,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16891\/revisions\/36662"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16894"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16891"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16891"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16891"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16891"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}