{"id":16879,"date":"2017-02-07T08:00:37","date_gmt":"2017-02-07T07:00:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16879"},"modified":"2021-02-25T10:59:03","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:03","slug":"protesti-u-rumunjskoj-sto-se-krije-iza-medijskih-naslova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16879","title":{"rendered":"Protesti u Rumunjskoj: \u0161to se krije iza medijskih naslova"},"content":{"rendered":"

Nakon nekoliko tjedana \u017eestokih prosvjeda, rumunjska je vlada u nedjelju povukla sporni prijedlog uredbe za koju opozicija tvrdi da legalizira korupciju. No \u010dini se da prosvjedi barem zasad nisu popustili, a motivi sudionika otkrivaju neke od to\u010dki politi\u010dkih i socijalnih lomova suvremene rumunjske povijesti.<\/strong><\/p>\n

Gotovo tristo tisu\u0107a ljudi prosvjedovalo je tijekom cijelog pro\u0161log tjedna na ulicama vi\u0161e rumunjskih gradova. Iako se sasvim sigurno ne radi o najve\u0107im prosvjedima u zemlji od 1990-ih (kao \u0161to uporno ponavljaju mediji skloni prosvjednicima), ovo je bez sumnje vrlo zna\u010dajna mobilizacija. Neposredni povod prosvjedima bila je odluka vlade da usvoji uredbu kojom bi se izmijenile pojedine odredbe kaznenog zakona. Osobito sporna bila je namjera da se u sklopu tih promjena ubla\u017ee kazne za pojedine prekr\u0161aje koji uklju\u010duju i one povezane sa zloupotrebom polo\u017eaja i ovlasti. Prema nekim pretpostavkama, to bi omogu\u0107ilo istaknutim politi\u010darima \u2013 uklju\u010duju\u0107i i Livija Dragneu, aktualnog predsjednika vladaju\u0107e Socijaldemokratske stranke (PSD) \u2013 da izbjegnu zatvorske kazne.<\/p>\n

Dragnea je optu\u017een za zloupotrebu polo\u017eaja u postupku koji je u tijeku, a jo\u0161 ranije je uvjetno osu\u0111en za povredu izbornog zakonodavstva. To zna\u010di da bi ga nova osuda automatski poslala u zatvor i vjerojatno okon\u010dala njegovu politi\u010dku karijeru. Zbog toga je na\u010din na koji je vlada poku\u0161ala progurati uredbu (na no\u0107noj sjednici, bez javne rasprave) izazvao veliki otpor. Prosvjednici su na po\u010detku tra\u017eili brzo povla\u010denje uredbe i ostavku ministra pravosu\u0111a Florina Iordachea, koji je na kritike odgovarao izrazito arogantno i tako navukao dodatan bijes na sebe. No vrlo brzo, po\u010deli su se \u010duti zahtjevi za ostavkom cijele vlade i izvanrednim izborima, i to manje od dva mjeseca nakon zadnjih izbora<\/a> na kojima su uvjerljivo pobijedili socijaldemokrati.<\/p>\n

U nedjelju popodne, vlada je ipak ukinula uredbu, u nadi da \u0107e to uti\u0161ati prosvjede. Njihove nade su se me\u0111utim iznevjerile. Deseci tisu\u0107a ljudi ponovno su iza\u0161li na ulice, a na kontraprosvjedu vladaju\u0107ih okupilo se svega dvije tisu\u0107e podr\u017eavatelja. Sve to sugerira da se radi o ne\u010dem dubljem od obi\u010dnog spora oko reforme kaznenog zakona. Prosvjednici, \u010dini se, smatraju da je namjera vlade bila poni\u0161titi antikorupcijske politike proteklih desetlje\u0107a, a taj je dojam poja\u010dan tvrdnjama da je PSD nasljednik biv\u0161e rumunjske komunisti\u010dke partije, iako formalna veza \u2013 za razliku od mnogih drugih isto\u010dnoeuropskih socijaldemokratskih stranaka \u2013 ovdje ne postoji. Uz to, socijaldemokrati su nerijetko bili prvi na udaru<\/a> antikorupcijskih politika svojih protivnika.<\/p>\n

Korupcija umjesto politike<\/strong><\/p>\n

Narativ o PSD-u kao glavnom za\u0161titniku korupcije nije nov, a na\u010din na koji je nova vlada usvojila uredbu samo ga je oja\u010dala. No takozvane antikorupcijske kampanje<\/a> imale su istodobno izrazito destabiliziraju\u0107i u\u010dinak na rumunjsku politiku. Ciljaju\u0107i isklju\u010divo politi\u010dare, znatno su smanjile mo\u0107 parlamenta i vi\u0161e puta ostavili najve\u0107e politi\u010dke stranke bez cjelokupnog vodstva. Atmosfera stalnih afera ujedno je kompromitirala politiku op\u0107enito, a to je ionako sfera koja je ve\u0107 ranije smatrana mutnom, gre\u0161nom i punom potkupljivih likova. Ukratko, politika je postala gotovo sinonim za korupciju. Tehnokratska vlada koja je 2015. godine zamijenila onu Victora Ponte, biv\u0161eg \u0161efa socijaldemokrata, osna\u017eila je ove tendencije tvrde\u0107i da samo tehnokracija mo\u017ee prekinuti s koruptivnim praksama.<\/p>\n

Izbori u prosincu pro\u0161le godine dodatno su zakomplicirali situaciju. Uvjerljivi pobjednik bili su socijaldemokrati koji su lako formirali vladu. Njihovi glavni protivnici nisu slaba\u0161ne opozicijske stranke, ve\u0107 predsjednik Republike Klaus Iohannis. On je izabran<\/a> u studenom 2014. godine upravo na platformi nastavka antikorupcijske kampanje, no odonda je uvelike prokockao<\/a> svoju popularnost nizom gafova. Izgleda kako je u ovim prosvjedima (kojima se vrlo brzo priklju\u010dio) ipak uspio o\u017eivjeti svoj politi\u010dki zna\u010daj. Trenutno dakle imamo situaciju podjele u vladaju\u0107im strukturama zemlje: s jedne je strane vlada uz potporu parlamenta, a s druge predsjednik koji u\u017eiva potporu pravosu\u0111a i kontrolira<\/a> tajne slu\u017ebe, koje su ina\u010de zadu\u017eene za provedbu antikorupcijskih kampanja.<\/p>\n

Prosvjednici su se povremeno prili\u010dno eksplicitno izja\u0161njavali u korist predsjednika. To svakako predstavlja neobi\u010dan fenomen: prosvjedi ne podr\u017eavaju ni jednu stranku niti imaju svog favorita za premijera, ve\u0107 samo zagovaraju izravan nastavak antikorupcijskih kampanja<\/a>. Osobito je to primjetno u \u010dinjenici da prosvjednici povremeno uzvikuju slogane potpore Upravi za borbu protiv korupcije (DNA). U biti, barem izvana se \u010dini kako prosvjedi nemaju vo\u0111e, ve\u0107 regrutiraju sudionike samo prema na\u010delnim linijama podjele na “nas” (narod) i “njih” (politi\u010dare). To nas me\u0111utim ne bi trebalo osobito zbuniti. Ono \u0161to uvijek \u010du\u010di u pozadini velikih politi\u010dkih sukoba su klasna pitanja kojima ni ovi prosvjedi nisu izmakli.<\/p>\n

Slijepe reakcije i \u0161iroke fronte
\n<\/strong><\/p>\n

Iako manje eksplicitno, protuvladini prosvjednici su ujedno i protivnici vladine ekonomske politike. Socijaldemokrati su naime proteklih godina (vrlo skromno) pove\u0107ali minimalnu pla\u0107u, mirovine i socijalnu pomo\u0107 te smanjili poreze za najsiroma\u0161nije. Kako bi unato\u010d ovim mjerama mogli zadr\u017eati stabilnost prora\u010duna morat \u0107e razmisliti o ukidanju jedinstvene stope poreza i pove\u0107anju porezne obaveze za tvrtke te one s najvi\u0161im prihodima. Znatan dio onih koji upravo prosvjeduju sna\u017eno se protivi takvoj poreznoj reformi jer smatraju da \u0107e sami biti najpogo\u0111eniji. \u0160efovi privatnih kompanija su vrlo istaknuti sudionici prosvjeda, kao i njihovi radnici koji su dobili slobodne dane na poslu kako bi mogli ostati na ulicama.<\/p>\n

Najve\u0107i mediji su posljednjih dana poku\u0161ali izravno povezati borbu protiv vlade s borbom protiv mogu\u0107ih mjera sna\u017enijeg oporezivanja najbogatijih. Ne \u010dudi stoga \u0161to se prosvjed protiv specifi\u010dne uredbe brzo pretvorio prosvjed protiv vlade. Bez obzira na to \u0161to je bilo u pozadini vladinog proma\u0161enog poku\u0161aja \u2013 politi\u010dke kalkulacije, kriva procjena ili oboje \u2013 sigurno je kako je on doprinio da se jo\u0161 jednom klasni interesi sakriju iza pri\u010de o korupciji. Vrijedi u tom smislu usporediti ove prosvjede s nekim ranijima, poput onih 2013. godine protiv projekta<\/a> rudnika Ro\u0219ia Montan\u0103 koje je vodila \u0161iroka fronta suprotstavljena interesima velikih globalnih kompanija i lokalnih politi\u010dara. Iako su nerijetko imali nacionalisti\u010dke tonove, ti su prosvjedi ipak omogu\u0107ili da se postave neka va\u017ena pitanja o doma\u0107em kapitalizmu i karakteru doma\u0107e korupcije.<\/p>\n

Nasuprot tome, prosvjedi u studenom 2015. godine, nakon katastrofalnog po\u017eara<\/a> u kojem je poginulo \u0161edeset\u010detvero ljudi, bili su u osnovi slijepa reakcija<\/a> koja je po tko zna koji put za problem prozivala neodre\u0111enu korupciju. To je standardni pre\u010dac kojim se izbjegava rasprava o \u0161iroj slici koja uklju\u010duje sistemsku podrazvijenost zemlje i deregulaciju kapitala. Posljednji prosvjedi su pak ne\u0161to sasvim drugo: ukazuju na krizu unutar instrumenata vlasti i promjene na politi\u010dkom polju. Sudionici ne tra\u017ee nikakvu alternativnu politiku, ve\u0107 samo neprekidnu antikorupcijsku kampanju. Me\u0111utim, ono \u0161to njihove prosvjede osna\u017euje i usput osigurava trajni socijalni jaz su pre\u0161u\u0107eni klasni odnosi u njihovoj pozadini.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gotovo tristo tisu\u0107a ljudi prosvjedovalo je tijekom cijelog pro\u0161log tjedna na ulicama vi\u0161e rumunjskih gradova. Iako se sasvim sigurno ne radi o najve\u0107im prosvjedima u zemlji od 1990-ih…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":16880,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[33],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-16879","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-protest","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16879","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16879"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16879\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36663,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16879\/revisions\/36663"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16880"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16879"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16879"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16879"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16879"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16879"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16879"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16879"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}