{"id":16860,"date":"2017-02-03T11:00:14","date_gmt":"2017-02-03T10:00:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16860"},"modified":"2017-02-02T20:25:27","modified_gmt":"2017-02-02T19:25:27","slug":"latinski-umjesto-srpskog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16860","title":{"rendered":"Latinski umjesto srpskog"},"content":{"rendered":"<p>S obzirom na to da je hrvatski nacionalizam gotovo u potpunosti fokusiran na Srbiju i Srbe, ne \u010dudi da po\u010desto dospijeva u proturje\u010dja. Pogotovo u kontekstu u kojem Srbija i Srbi igraju sve manju i manju ulogu u dru\u0161tveno-politi\u010dkom \u017eivotu Hrvatske. Tragikomi\u010dnom primjeru takvih proturje\u010dja mogli smo svjedo\u010diti u ovotjednoj emisiji Pola ure kulture. Radi se o jednoj o najdugovje\u010dnijih emisija Hrvatske radiotelevizije koja je oduvijek bila konzervativne naravi, a otkad je prije godinu dana desnica okupirala HRT, narav je postala politi\u010dki imperativ.<\/p>\n<p>Centralni prilog emisije bio je posve\u0107en \u010dasopisu Maruli\u0107 u izdanju Hrvatskog knji\u017eevnog dru\u0161tva Sv. Jeronim. Urednici \u010dasopisa odlu\u010dili su prije\u0107i na korijenski pravopis. Tu odluku i promociju takvog pravopisa su izjavama nastojali legitimirati kao znanstveno utemeljenu i li\u0161enu politi\u010dkih konotacija. Zamjenik glavnog urednika je vidno iznerviran odbacio usporedbe s tzv. NDH u kojoj je va\u017eio korijenski pravopis. Ipak, glavni urednik je va\u017enost uvo\u0111enja korijenskog pravopisa legitimirao nedostatnom razinom razlikovanja hrvatskog jezika od srpskog. Tako\u0111er, uredni\u0161tvo je odmah nakon tog priloga pustilo i prilog iz iste emisije otprije 17 godina u kojem je obra\u0111en istovjetan prijedlog lingvista Stjepana Babi\u0107a, pro\u017eet jasnim antisrpskim sentimentom.<\/p>\n<p><strong>Strah od Pernara<\/strong><\/p>\n<p>Iako se uredni\u0161tvo distanciralo od podr\u017eavanja prijedloga banalnim zaklju\u010dkom kako znanstvenici nikad nisu bili dobri politi\u010dari, a politi\u010dari dobri znanstvenici, samo davanje pa\u017enje takvim prijedlozima, makar i na razini kurioziteta, nedvojbeno otkriva politi\u010dku pozadinu i ton emisije. Sve bi to spadalo u redovni folklor ovda\u0161njeg kulturnog nacionalizma, da nakon priloga nije uslijedio redovan kulturno-politi\u010dki komentar Slobodana Prosperova Novaka. Taj se profesor i intelektualac desne provenijencije odlu\u010dio komentirati nastupe nove politi\u010dke zvijezde Ivana Pernara. Svoj komentar je zapo\u010deo asocijacijom koja mu je poslu\u017eila i kao zaklju\u010dak i (pr)ocjena Pernarova politi\u010dkog djelovanja. Ka\u017ee Prosperov Novak da se nakon tre\u0107eg Pernarova obra\u0107anja u Saboru odmah prisjetio Ivana Kukuljevi\u0107a Sakcinskog.<\/p>\n<p>Doti\u010dni je, naime, navodno prvi progovorio u hrvatskom saboru na hrvatskom jeziku i tako prekinuo monopol latinskog jezika. Kakve to ima veze s Pernarom? E da mu imenjak nije 1843. raskrstio s latinskim Pernar bi danas morao znati latinski da bi mogao biti zastupnik. A kako ga ne zna, bili bi li\u0161eni njegovih eskapada. Najve\u0107i problem Novakova &#8220;zaklju\u010dka&#8221; nije ni taj da ne mo\u017ee podnijeti logiku povijesnu (dis)kontinuiteta niti na razini \u0161tosa, ni to \u0161to bi zapravo potpuno ispraznio Sabor. Osnovni je problem (ili sre\u0107a) taj da je nacionalizam ovda\u0161njih intelektualnih elita toliko isprazan da bi se bili spremni odre\u0107i i nacionalnog jezika, samo da se rije\u0161e nepo\u0107udnih ili napornih politi\u010dkih figura. Dotaknuo se pritom Prosperov Novak i najnovije Pernarove &#8220;taktike&#8221; posje\u0107ivanja srednjih \u0161kola i uputio svima apel da za\u0161tite \u0161kole, ta &#8220;sveta&#8221; mjesta, od takvih spodoba. Valjda da djeca u miru u\u010de latinski ili da slu\u0161aju ne\u0161to razra\u0111enije teorije zavjere od Pernarovih, one na vjeronauku.<\/p>\n<p>Ukratko, nova kulturna politika na HRT-u da se svesti na sljede\u0107e: ako treba i latinski, samo da nije srpski.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>S obzirom na to da je hrvatski nacionalizam gotovo u potpunosti fokusiran na Srbiju i Srbe, ne \u010dudi da po\u010desto dospijeva u proturje\u010dja. Pogotovo u kontekstu u kojem Srbija i Srbi igraju sve manju i manju ulogu u dru\u0161tveno-politi\u010dkom \u017eivotu Hrvatske. Tragikomi\u010dnom primjeru takvih proturje\u010dja mogli smo svjedo\u010diti u ovotjednoj emisiji Pola ure kulture. Radi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":16862,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[74,25],"theme":[458,456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-16860","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-kultura","tag-nacionalizam","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16860","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16860"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16860\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16865,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16860\/revisions\/16865"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16862"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16860"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16860"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16860"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16860"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16860"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16860"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16860"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}