{"id":16853,"date":"2017-02-03T08:00:11","date_gmt":"2017-02-03T07:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16853"},"modified":"2021-02-25T10:59:04","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:04","slug":"doba-segregacije-novi-slovenski-zakon-o-strancima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16853","title":{"rendered":"Doba segregacije: novi slovenski Zakon o strancima"},"content":{"rendered":"

Slovenski je parlament nedavnim usvajanjem novog Zakona o strancima pretvorio Sloveniju u jednu od najsna\u017enijih utvrda Tvr\u0111ave Evrope. Pored svih problema koje \u0107e Zakon donijeti migrantima, posebno zabrinjava izrazita podr\u0161ka javnosti cini\u010dnim “meteorolo\u0161kim” i ekonomskim obrazlo\u017eenjima zakonske pozadine.<\/strong><\/p>\n

Poslovi\u010dno poznate uvodne rije\u010di s nekada\u0161njih sastanaka komunisti\u010dke partije: “Drugarice i drugovi, me\u0111unarodna situacija se zao\u0161trava!” u potpunosti bi mogle poslu\u017eiti kao uvodne rije\u010di slovenske ministrice unutarnjih poslova Vesne Gy\u00f6rk\u00f6\u0161 \u017dnidar u trenutku kada novinarima i slovenskoj javnosti predstavlja prijedlog izmjena Zakona o strancima. Ovaj Zakon je i ve\u0107inski izglasan u \u010detvrtak 26. januara. Od 71 prisutnog zastupnika (slovenski parlament ukupno ima 90 zastupnika) za Zakon je glasalo njih 47, a protiv je bilo 18.<\/p>\n

U zagovaranju ovog Zakona, ministrica je ustvrdila da u dana\u0161nje vrijeme me\u0111narodna pravna regulacija nije vi\u0161e dostatna. Na sre\u0107u, vlada Mire Cerara to je na vrijeme prepoznala i smjesta napisala Zakon koji \u0107e i\u0107i u korak s vremenom. Da bi se razumio Zakon, koji je do\u017eivio \u010ditavu lavinu kritika, kako od strane slovenskog civilnog dru\u0161tva, tako i od Vije\u0107a Evrope, potrebno je razumijeti i samo vrijeme u kojem \u017eivimo. To\u010dnije, potrebno je razumijeti kako ovo doba shva\u0107a aktualna slovenska vlada.<\/p>\n

Opozvani liberalni trijumfi<\/strong><\/p>\n

Britanski povjesni\u010dar Eric Hobsbawm suvremenu je povijest od Francuske revolucije naovamo podijelio na \u010detiri doba i svakome posvetio jednu od svojih knjiga: Doba revolucije (1789.\u2013 1848.), Doba kapitala (1848.\u20131875.), Doba imperija (1875.\u20131914.) i Doba ekstrema (1914.\u20131991.). Naravno, ni u na\u0161em vremenu ne manjka ni\u010deg od nabrojanog, ipak \u010dini se, da bi za na\u0161e doba primjereni naziv bio: Doba segregacije. \u017deljezne zavjese i berlinski zidovi iz vremena Hladnog rata, pa i ju\u017enoafri\u010dki apartheid, \u010diji se padovi iz liberalno-demokratskih pozicija slave svake godine kao velika civilizacijska postignu\u0107a, sve to blijedi u dana\u0161nje vrijeme.<\/p>\n

Danas nema izgovora u totalitarnom Sovjetskom savezu, rasisti\u010dkoj vlasti Ju\u017ene Afrike ili u Stasijevim agentima koji pucaju na prebjege iz isto\u010dnog u zapadni Berlin. Ne, Doba segregacije kojem danas svejdo\u010dimo puno je jezovitije: u svom djelovanju hladno i na prvi dojam neutralno, a u svojim u\u010dincima smrtonosno. Zbog \u0161ngenskog re\u017eima Evropske unije, Sredozemlje je postalo masovna grobnica u kojoj je u posljednje tri godine \u017eivote izgubilo vi\u0161e od 10.000 ljudi. Zbog ovakvog re\u017eima u Srbiji i na gr\u010dkim otocima danas se izbjeglice doslovno smrzavaju. Naposljetku, ovaj re\u017eim je taj koji je inspirirao i dao legitimaciju izmijenjenom Zakonu o strancima.<\/p>\n

Zakon predvi\u0111a da u slu\u010daju iznimnog porasta broja migranata, odnosno izbjeglica, Slovenija nediskriminatorno krene vra\u0107ati ljude na svojoj granici. Prvotna verzija Zakona u kojoj je stajao \u010dlanak po kojem je za aktivaciju ove izvanredne mjere, koja mo\u017ee trajati i do pola godine, bila potrebna ustavna ve\u0107ina, dakle dvije tre\u0107ine svih zastupnika, odba\u010dena je. Na prijedlog opozicijske Nove Slovenije, prihva\u0107ena je dostatnost obi\u010dne ve\u0107ine glasova.<\/p>\n

Birokratska obrazlo\u017eenja<\/strong><\/p>\n

Pogledajmo malo pa\u017eljivije obrazlo\u017eenje kojim je pravdana izmjena Zakona. Ono nam mo\u017ee poslu\u017eiti da dobijemo dodatne uvide u politi\u010dki um Stranke modernog centra: “Z<\/em>akonodavstvo na razini Evropske unije, koje ure\u0111uje grani\u010dni nadzor na granicama \u0161engenskog prostora i podru\u010dja me\u0111unarodne za\u0161tite u EU, nije prilago\u0111eno masovnom prelasku stranaca preko vanjskih granica i ulasku na teritorij dr\u017eava \u010dlanica EU, pri \u010demu nedostaje i zajedni\u010dka definicija pojma masovnih migracija.<\/em>”<\/p>\n

Ovo zakonodavstvo naravno nije <\/em>prilago\u0111eno masovnom prelasku stranaca, nikada ga nije ni pretpostavljalo, niti \u017eeljelo, naprotiv, ako i\u0161ta, kao \u0161to smo i \u017eeljeli pokazati, ovo zakonodavstvo je namijenjeno upravo odvra\u0107anju stranaca od EU. U prijevodu: naravno, ne radi se o prilagodbama zakonodavstva koje bi omogu\u0107ilo masovni dolazak stranaca, ve\u0107 se radi o promjeni koja bi \u0161engenski re\u017eim smisleno dopunila u svrhu omogu\u0107avanja masovnog odbijanja stranaca.<\/p>\n

Upravo je to nagla\u0161eno u nastavku obrazlo\u017eenja, gdje stoji da se za eventualni sljede\u0107i migracijski val dr\u017eave \u010dlanice EU pripremaju poticanjem izmjena zakonodavstva o strancima i migrantima. Prije svega u pogledu ovlasti sigurnosnih i drugih dr\u017eavnih organa, novog na\u010dina nadzora granice pa i gradnjom takozvanih “tehni\u010dkih prepreka”. Sve to jer “nepredvidljiva priroda migracija zahtijeva neprestanu pozornost i mogu\u0107nost prilagodbe”. U tih nekoliko re\u010denica sa\u017eeta je cijela “filozofija” Doba segregacije. Izbjeglice i migranti nisu dru\u0161tvena, ve\u0107 prirodna \u010dinjenica. Tko su i za\u0161to \u017eele u Evropu, kakvu ulogu je pri svemu tome zapravo odigrala Evropa, koja je njena odgovornost, sve to nisu samo neva\u017ena pitanja, ve\u0107 nisu pitanja uop\u0107e. Njihovo postavljanje je redundantno, neprimjereno, uostalom, za\u0161to govoriti o pravima i motivaciji ne\u010dega \u0161to je tako neosobno, ne\u010dega \u010dije je jedino obilje\u017eje koje nas zaista zanima, prijete\u0107i sigurnosni rizik.<\/p>\n

Migranti kao prirodna pojava<\/strong><\/p>\n

Poput frizijskog seljaka koji se nije pitao o motivima mora kada mu je prijetila poplava Sjevernog mora, ve\u0107 se posvetio izgradnji nasipa, tako se i evropski, u na\u0161em slu\u010daju slovenski, politi\u010dari ne bave time tko ili \u0161to su migracijski tokovi, valovi itd., ve\u0107 time kako izgraditi protu-migracijske nasipe koji \u0107e nas \u0161tititi od poplave izbjeglica. Pretjerano? Uop\u0107e ne, nasipe grade svi u na\u0161em susjedstvu: “… sve susjedne dr\u017eave kreiraju zakonodavna rje\u0161enja, odnosno provode ograni\u010davaju\u0107e mjere za strance (…) prije svega s namjerom zaustavljanja migrantskog vala”. I ako sami ne\u0107emo graditi nasipe: “… Slovenija mo\u017ee postati takozvani d\u017eep za ilegalne migrante koji bi mogli u Sloveniju u\u0107i tijekom sljede\u0107eg migranstkog vala”.\u00a0Protupoplavna migracijska za\u0161tita tako je postala drugo zna\u010denje za opstanak naroda.<\/p>\n

\u0160to nam to prijeti ako nasipi popuste, \u0161to bi se dogodilo da migranti i izbjeglice po\u010dnu \u017eivjeti s nama?<\/p>\n

Ni\u0161ta dobroga, kako nam ka\u017ee obrazlo\u017eenje tek prihva\u0107enog Zakona. Tek rijetki su svjesni da izbjeglice nisu samo sigurnosni, ve\u0107 i makro-ekonomski rizik! Ali bez bojazni, i tu perspektivu je Ministarstvo unutarnjih poslova ljubazno obrazlo\u017eilo u svom prijedlogu zakona. Prvo su nam objasnili da se dr\u017eavni dug u 2015. pove\u0107ao za 1,9 milijardi eura odnosno za 2,3% BDP-a, \u0161to je znatno vi\u0161e nego u razdoblju prije krize, kad smo se zadu\u017eivali tek za 600 milijuna eura na godinu. Prema izra\u010dunima Evropske komisije Slovenija je jedina dr\u017eava u EU kojoj prijeti visoki rizik u odr\u017eivosti javnih financija na dugi rok.<\/p>\n

Je li za taj rizik odgovorna bankarska rupa koja je pro\u017edrla vi\u0161e od 4 milijarde eura? Ili mo\u017eda sni\u017eavanje poreza na dohodak pravnih osoba koji je prije krize iznosio 25%, a danas samo 20%, \u010dime se uzrokuje stomilijunski pad prora\u010dunskih prihoda samo na godi\u0161njoj razini? Ni\u0161ta od nabrojanog. Ono \u0161to ugro\u017eava stabilnost javnih financija u Sloveniji su: “…nepredvidljivi izdatci, koje lako mogu prouzro\u010diti migracijski tokovi i znatno pove\u0107anje broja migranata u dr\u017eavi, kojima je na osnovu me\u0111unarodnih obaveza potrebno omogu\u0107iti osnovnu skrb”.<\/p>\n

Ekonomski kontekst represije<\/strong><\/p>\n

Ovaj vulgarni argument, iako zavijen u birokratske besmislice, zapravo je identi\u010dan onome u koji se kune desnica: nemamo dovoljno novca ni za vlastite siromahe, kamoli da bi jo\u0161 brinuli o tu\u0111ima, a sigurnosno pitanje da ni ne spominjemo. A dr\u017eavu zapravo brine da bi pokoji cent vi\u0161e za ljude koji bje\u017ee od rata, razmazio doma\u0107u sirotinju i mo\u017eda bi i za sebe tra\u017eili vi\u0161e prava i socijalnih usluga.<\/p>\n

To je, naravno, neprihvatljivo. Permanentne mjere \u0161tednje i neprekidno stezanje remena ne mogu biti u\u010dinkoviti ako bi financijski “razmazili” strance. Domoroci koji \u017eive ispod ili tik do praga siroma\u0161tva mogu se uspje\u0161no tla\u010diti i uvjeravati da druga\u010dije ne ide, samo tako da i sami vide izbjeglice kao finacijsko-sigurnosni rizik. Tu je potrebno priznati da upravo takva agenda u javnosti u\u017eiva izda\u0161nu potporu. Nedavna anketa medijske ku\u0107e Delo pokazala je da dvije tre\u0107ine ispitanika podupire vladine mjere ili dr\u017ei da su one i preblage. Samo njih 13% je odgovorilo da su mjere pretjerane.<\/p>\n

Politika koja pla\u0161i sa skorom invazijom stranaca i u obranu od nje usvaja preventivne mjere kroz izmjenu zakona kao \u0161to je spomenuti Zakon o strancima, zapravo je do te mjere psihoti\u010dna koliko nasilno uvodi svoju verziju stvarnosti. Upisuju\u0107i te psihoze u zakone ona ih fakti\u010dki i legitimira i legalizira i stvara nova zna\u010denja. Sve skupa podsje\u0107a na slu\u010daj slovenskog dobrovoljnog vatrogasca koji je razotkriven kao piroman: podmetao je po\u017eare kako bi mogao sudjelovati u njihovom ga\u0161enju. A kada takvi vatrogasci-piromani nisu iznimke, ve\u0107 vode dr\u017eavu, situacija nije simpati\u010dna ludost pojedinca, ve\u0107 se radi o Dobu segregacije koje nam name\u0107u. Od toga da su izvanredne zakonske mjere nu\u017ene do toga da su njihovi oponenti unutarnji neprijatelji koje je potrebno uti\u0161ati samo je jo\u0161 jedan korak.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela Tina Te\u0161ija<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Poslovi\u010dno poznate uvodne rije\u010di s nekada\u0161njih sastanaka komunisti\u010dke partije: “Drugarice i drugovi, me\u0111unarodna situacija se zao\u0161trava!”…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":9312,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[46],"theme":[458],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-16853","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-migracije","theme-drustvo","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16853","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16853"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16853\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16869,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16853\/revisions\/16869"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9312"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16853"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16853"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16853"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16853"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16853"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16853"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16853"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}