{"id":16816,"date":"2017-02-02T08:00:21","date_gmt":"2017-02-02T07:00:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16816"},"modified":"2021-02-25T10:59:05","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:05","slug":"qori-neuredeno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16816","title":{"rendered":"Velika plja\u010dka albanske naftne industrije"},"content":{"rendered":"<p><strong>Nakon vi\u0161e neuspje\u0161nih privatizacija i koncesija, Albanija jo\u0161 vodi bitke oko svojih naftnih polja i rafinerija. I dok se ogromne zalihe nikako ne uspijevaju pretvoriti u relevantan izvor prihoda za doma\u0107e stanovni\u0161tvo, mnogi po\u010dinju postavljati pitanja o tome kako je neko\u0107 napredna industrijska grana pala tako nisko.<\/strong><\/p>\n<p>Kada smo zadnji put <a href=\"http:\/\/Nakon vi\u0161e neuspje\u0161nim privatizacija i koncesija, Albanija jo\u0161 vodi bitke oko svojih naftnih polja i rafinerija. I dok se ogromne zalihe nikako ne uspijevaju pretvoriti u relevantan izvor prihoda za doma\u0107e stanovni\u0161tvo, mnogi po\u010dinju postavljati pitanja o tome kako je neko\u0107 napredna industrijska grada pala na tako niske grane. Kada smo zadnji put pisali o albanskoj naftnoj industriji, u prolje\u0107e 2015., bilo je to povodom velike eksplozije prirodnog plina blizu sela Patos-Marinz\u00eb u ju\u017enoj Albaniji, na polju kojim je godinama upravljala kanadska kompanija Bankers Petroleum. Vi\u0161e ljudi tada je ozlije\u0111eno, dio ku\u0107a je o\u0161te\u0107en, a velik broj stanovnika \u017ealio se na pove\u0107an broj oboljenja (uklju\u010duju\u0107i i rak) povezanih s one\u010di\u0161\u0107enjem. Javni pritisak prisilio je vladu da se pozabavi poslovanjem ove kompanije koja je unato\u010d svemu neprestano tvrdila kako nije odgovorna za bilo kakvo one\u010di\u0161\u0107enje u podru\u010dju, svaljuju\u0107i krivnju za njega na druge aktere. Osim ovog skandala, otkriveno je i kako je Bankers tijekom godina utajio gotovo 50 milijuna dolara poreza, fiktivno prebacuju\u0107i dio poslovanja na druge kompanije ili la\u017eiraju\u0107i iznose ulaganja u tehnolo\u0161ko unapre\u0111enje postrojenja. Vlada je reagirala zamrzavanjem sredstava kompanije radi naplate kazne u iznosu od 57 milijuna dolara. Bankers je na to zaprijetio kako \u0107e tu\u017eiti albansku vladu me\u0111unarodnim investicijskim sudovima zbog poslovne diskriminacije. Naposljetku su se dvije strane dogovorile kako \u0107e svoj spor razrije\u0161iti anga\u017eiranjem dviju me\u0111unarodnih revizorskih firmi. U me\u0111uvremenu je vlada odmrznula Bankersova sredstva, ali i naplatila 10% predvi\u0111ene kazne, te odredila mjese\u010dni iznos otplate duga kompanije od 4,3 milijuna dolara koji se treba ispla\u0107ivati do kona\u010dnog izvje\u0161\u0107a revizorskih tvrtki. No te su tvrtke sasvim neo\u010dekivano odlu\u010dile u korist Bankersa, iako su priznale neke njegove prekr\u0161aje, zbog \u010dega se dr\u017eava sada nalazi u situaciji da mora vratiti primljena sredstva te oprostiti Bankersu cjelokupni iznos rudne rente za pro\u0161lu godinu. Zbog svega ovog, u javnosti su se pojavile sumnje da je vlada namjerno radila u korist me\u0111unarodne kompanije. Prodaje i preprodaje Time bi se objasnio neo\u010dekivani gubitak spora u kojem se vlada iznena\u0111uju\u0107e slabo anga\u017eirala. Aktivnosti Bankersa su bez sumnje iz godine u godinu rasle i naposljetku \u010dinile gotovo 5% ukupnog albanskog izvoza, a kompanija je istodobno uporno prijavljivala gubitke kako bi izbjegla pla\u0107anje poreza. Osim toga, ekolo\u0161ki problemi povezani s poslovanjem Bankersa neprestano su se pove\u0107avali. Lokalni potresi kao posljedica upotrebe tehnologije hidrauli\u010dkog frakturiranja registrirani su u selu Zharr\u00ebz, gdje su stanovnici nedavno organizirali proteste blokiraju\u0107i promet dr\u017eavnom cestom na sat i pol. Nekoliko dana kasnije, desetak je osoba zapo\u010delo \u0161trajk gla\u0111u zahtijevaju\u0107i prestanak bu\u0161enja koje uzrokuje ozbiljna o\u0161te\u0107enja na njihovim ku\u0107ama te financijsku kompenzaciju. Nitko od odgovornih u vladi ili kompaniji nije reagirao. Zatim je na ljeto pro\u0161le godine Bankers najavio prodaju ve\u0107inskog paketa svojih dionica kineskom Geo-Jade Petroleumu za 407 milijuna dolara, koja jo\u0161 uvijek nije do kraja realizirana. Sve to samo je nastavak kontinuiranog propadanja albanske naftne industrije nakon serije privatizacija i koncesija privatnim kompanijama. Ilustrativan je primjer rafinerija nafte Ballash, koja je ranije slu\u017eila za preradu nafte izva\u0111ene u podru\u010dju Patos-Marinz\u00eb i Ku\u00e7ov\u00eb. Rafinerija je privatizirana 2008. godine, a prodaju su pratile brojne optu\u017ebe za korupciju. Novi vlasnik bio je doma\u0107i poduzetnik blisko povezan s vladaju\u0107om strankom, kojeg je podr\u017eala sumnjiva tvrtka iz Azerbajd\u017eana. O\u010dekivano, vlasnici nisu ispunili ugovorne obveze pove\u0107anja ulaganja i uvo\u0111enja nove tehnologije, a tvrtka je ubrzo postala nesposobnom za preradu doma\u0107e nafte. Borba oko rafinerije Unato\u010d kontinuiranom rastu proizvodnje albanske nafte, zemlja vi\u0161e nema kapaciteta da sirovu naftu prera\u0111uje za upotrebu. Stoga se sirova nafta u velikim koli\u010dinama izvozi, dok se benzin uvozi u zemlju. Radnici Ballasha, gdje se jo\u0161 pripremaju neki naftni proizvodi, vi\u0161e su puta prosvjedovali zbog situacije u svojoj firmi, \u017eale\u0107i se na pove\u0107ani broj ozljeda na radu, ka\u0161njenje pla\u0107a i otpu\u0161tanja. Kompanija AMRO, tada vlasnik rafinerije, u\u0161la je u velike dugove prema bankama i prema dr\u017eavi zbog izbjegavanja poreza te je kona\u010dno proglasila bankrot pro\u0161le godine. Sada je zatvorena ve\u0107 osam mjeseci, a u me\u0111uvremenu se razvio spor izme\u0111u dr\u017eave, banaka, kompanije i radnika. Jo\u0161 u prolje\u0107e 2016. radnici i sindikati u Ballashu organizirali su niz prosvjeda u svom mjestu i u Tirani. Uz to su blokirali cestu i \u010dak prekinuli distribuciju struje zaposjedaju\u0107i obli\u017enju trafostanicu. Potporu su im dali tiranski studenti, \u0161to im je pomoglo da izbore skromne pobjede. Dr\u017eava je upravljanje rafinerijom prebacila na drugu tvrtku uz obe\u0107anje da \u0107e je ponovno osposobiti za rad. Uz to, obe\u0107ano im je da \u0107e im biti ispla\u0107ene sve zaostale pla\u0107e. No, kako saznajemo u razgovoru s radnicima, ni novi vlasnik zapravo ne ispunjava svoje obveze. Razvio se veliki antagonizam prema sindikalnim du\u017enosnicima, koje radnici optu\u017euju za suradnju s kompanijom i vladom protiv njihovih interesa. Optu\u017ebe nisu nove, jer \u0161efovi sindikata u pravilu \u017eive ugodan \u017eivot i pripadaju albanskoj eliti. Situacija je usput otvorila i pitanje kako je to\u010dno Albanija izgubila kontrolu nad svojom nekada zna\u010dajnom naftnom industrijom i prepustila monopolisti\u010dkim koncesionarskim tvrtkama da privatiziraju gotovo sav prihod od prirodnih resursa. alb.nafta Povijesna krivulja Zapravo, albanska naftna industrija je i zapo\u010dela u sli\u010dnim uvjetima, kada je 1920-ih nova dr\u017eava pod pritiskom stranih sila svoje izvore prepustila prvo britanskim, a onda talijanskim tvrtkama. No razina proizvodnje u predsocijalisti\u010dkom periodu ostala je uvijek izrazito niskom. Tek je nakon Drugog svjetskog rata zapo\u010dela prava proizvodnja, uz pomo\u0107 prvo Sovjetskog saveza, a onda i Kine, kada se u tehnolo\u0161kom smislu donekle pribli\u017eila drugim zemljama. Tada je imala 34 pogona za proizvodnju i preradu nafte i plina te tisu\u0107e zaposlenih radnika i in\u017eenjera, obrazovanih na specijaliziranim znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim institucijama. Proizvodnja nafte dosegnula je vrhunac od 2.248.227 tona 1974. godine. Nafta je uz krom bila glavni izvozni proizvod albanske socijalisti\u010dke dr\u017eave, a prihodi su se u najve\u0107oj mjeri koristili za pokretanje prera\u0111iva\u010dke industrije. Ranih devedesetih, s padom socijalizma, industrija se na\u0161la u te\u0161koj krizi. Tijekom sljede\u0107ih deset godina, proizvodnja je padala sve dok nije dosegnula dno od 314.304 tona 2000. godine, a pad je pratilo i zatvaranje rafinerija, znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih institucija, pa \u010dak i bu\u0161otina. U ovom desetlje\u0107u, proizvodnja se skromno oporavila, uglavnom zbog dolaska stranih kompanija koje sada gotovo sav prihod izvoze u svoje mati\u010dne zemlje. No jo\u0161 uvijek je razina proizvodnje daleko ispod one na vrhuncu 1970-ih. Godine 2013., na primjer, iznosila je svega 60% one iz socijalisti\u010dkog perioda. Toliko o efikasnosti privatnog vlasni\u0161tva i kapitalizma.\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">pisali<\/a> o albanskoj naftnoj industriji, u prolje\u0107e 2015., bilo je to povodom velike eksplozije prirodnog plina blizu sela Patos-Marinz\u00eb u ju\u017enoj Albaniji, na polju kojim je godinama upravljala kanadska kompanija Bankers Petroleum. Vi\u0161e ljudi tada je ozlije\u0111eno, dio ku\u0107a je o\u0161te\u0107en, a velik broj stanovnika \u017ealio se na pove\u0107an broj oboljenja (uklju\u010duju\u0107i i rak) povezanih s one\u010di\u0161\u0107enjem. Javni pritisak prisilio je vladu da se pozabavi poslovanjem ove kompanije koja je unato\u010d svemu neprestano tvrdila kako nije odgovorna za bilo kakvo one\u010di\u0161\u0107enje u podru\u010dju, svaljuju\u0107i krivnju na druge aktere.<\/p>\n<p>Osim ovog skandala, otkriveno je i kako je Bankers tijekom godina utajio gotovo 50 milijuna dolara poreza, fiktivno prebacuju\u0107i dio poslovanja na druge kompanije ili la\u017eiraju\u0107i iznose ulaganja u tehnolo\u0161ko unapre\u0111enje postrojenja. Vlada je reagirala zamrzavanjem sredstava kompanije radi naplate kazne u iznosu od 57 milijuna dolara. Bankers je na to zaprijetio kako \u0107e tu\u017eiti albansku vladu me\u0111unarodnim investicijskim sudovima zbog poslovne diskriminacije. Naposljetku su se dvije strane dogovorile kako \u0107e svoj spor razrije\u0161iti anga\u017eiranjem dviju me\u0111unarodnih revizorskih firmi.<\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu je vlada odmrznula Bankersova sredstva, ali i naplatila 10% predvi\u0111ene kazne te odredila mjese\u010dni iznos otplate duga kompanije od 4,3 milijuna dolara koji se treba ispla\u0107ivati do kona\u010dnog izvje\u0161\u0107a revizorskih tvrtki. No te su tvrtke sasvim neo\u010dekivano odlu\u010dile u korist Bankersa, iako su priznale neke njegove prekr\u0161aje, zbog \u010dega se dr\u017eava sada nalazi u situaciji da mora vratiti primljena sredstva te oprostiti Bankersu cjelokupni iznos rudne rente za pro\u0161lu godinu. Zbog svega ovog, u javnosti su se pojavile sumnje da je vlada namjerno radila u korist me\u0111unarodne kompanije.<\/p>\n<p><strong>Prodaje i preprodaje<\/strong><\/p>\n<p>Time bi se objasnio neo\u010dekivani gubitak spora u kojem se vlada iznena\u0111uju\u0107e slabo anga\u017eirala. Aktivnosti Bankersa su bez sumnje iz godine u godinu rasle i naposljetku \u010dinile gotovo 5% ukupnog albanskog izvoza, a kompanija je istodobno uporno prijavljivala gubitke kako bi izbjegla pla\u0107anje poreza. Osim toga, ekolo\u0161ki problemi povezani s poslovanjem Bankersa neprestano su se pove\u0107avali. Lokalni potresi kao posljedica upotrebe tehnologije hidrauli\u010dkog frakturiranja registrirani su u selu Zharr\u00ebz, gdje su stanovnici nedavno organizirali proteste blokiraju\u0107i promet dr\u017eavnom cestom na sat i pol.<\/p>\n<p>Nekoliko dana kasnije, desetak je osoba zapo\u010delo \u0161trajk gla\u0111u zahtijevaju\u0107i prestanak bu\u0161enja koje uzrokuje ozbiljna o\u0161te\u0107enja na njihovim ku\u0107ama te financijsku kompenzaciju. Nitko od odgovornih u vladi ili kompaniji nije reagirao. Zatim je na ljeto pro\u0161le godine Bankers najavio prodaju ve\u0107inskog paketa svojih dionica kineskom Geo-Jade Petroleumu za 407 milijuna dolara koja jo\u0161 uvijek nije do kraja realizirana. Sve to samo je nastavak kontinuiranog propadanja albanske naftne industrije nakon serije privatizacija i koncesija privatnim kompanijama.<\/p>\n<p>Ilustrativan je primjer rafinerija nafte Ballash, koja je ranije slu\u017eila za preradu nafte izva\u0111ene u podru\u010dju Patos-Marinz\u00eb i Ku\u00e7ov\u00eb. Rafinerija je privatizirana 2008. godine, a prodaju su pratile brojne optu\u017ebe za korupciju. Novi vlasnik bio je doma\u0107i poduzetnik blisko povezan s vladaju\u0107om strankom kojeg je podr\u017eala sumnjiva tvrtka iz Azerbajd\u017eana. O\u010dekivano, vlasnici nisu ispunili ugovorne obveze pove\u0107anja ulaganja i uvo\u0111enja nove tehnologije, a tvrtka je ubrzo postala nesposobnom za preradu doma\u0107e nafte.<\/p>\n<p><strong>Borba oko rafinerije<\/strong><\/p>\n<p>Unato\u010d kontinuiranom rastu proizvodnje albanske nafte, zemlja vi\u0161e nema kapaciteta da sirovu naftu prera\u0111uje za upotrebu. Stoga se sirova nafta u velikim koli\u010dinama izvozi, dok se benzin uvozi u zemlju. Radnici Ballasha, gdje se jo\u0161 pripremaju neki naftni proizvodi, vi\u0161e su puta prosvjedovali zbog situacije u svojoj firmi, \u017eale\u0107i se na pove\u0107ani broj ozljeda na radu, ka\u0161njenje pla\u0107a i otpu\u0161tanja. Kompanija AMRO, tada vlasnik rafinerije, u\u0161la je u velike dugove prema bankama i prema dr\u017eavi zbog izbjegavanja poreza te je kona\u010dno proglasila bankrot pro\u0161le godine.<\/p>\n<p>Sada je zatvorena ve\u0107 osam mjeseci, a u me\u0111uvremenu se razvio spor izme\u0111u dr\u017eave, banaka, kompanije i radnika. Jo\u0161 u prolje\u0107e 2016. radnici i sindikati u Ballashu organizirali su niz prosvjeda u svom mjestu i u Tirani. Uz to su blokirali cestu i \u010dak prekinuli distribuciju struje zaposjedaju\u0107i obli\u017enju trafostanicu. Potporu su im dali tiranski studenti, \u0161to im je pomoglo da izbore skromne pobjede. Dr\u017eava je upravljanje rafinerijom prebacila na drugu tvrtku uz obe\u0107anje da \u0107e je ponovno osposobiti za rad. Uz to, obe\u0107ano im je da \u0107e im biti ispla\u0107ene sve zaostale pla\u0107e.<\/p>\n<p>No, kako saznajemo u razgovoru s radnicima, ni novi vlasnik zapravo ne ispunjava svoje obveze. Razvio se veliki antagonizam prema sindikalnim du\u017enosnicima koje radnici optu\u017euju za suradnju s kompanijom i vladom protiv njihovih interesa. Optu\u017ebe nisu nove, jer \u0161efovi sindikata u pravilu \u017eive ugodan \u017eivot i pripadaju albanskoj eliti. Situacija je usput otvorila i pitanje kako je to\u010dno Albanija izgubila kontrolu nad svojom nekada zna\u010dajnom naftnom industrijom i prepustila monopolisti\u010dkim koncesionarskim tvrtkama da privatiziraju gotovo sav prihod od prirodnih resursa.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/naftetari.files.wordpress.com\/2015\/06\/a-eshte-konc3a7ensioni-zgjidhja-e-vetme-me-e-mire-per-naften-dhe-gazin-e-shqiperi.pdf\" rel=\"attachment wp-att-16820\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-16820 size-full\" src=\"http:\/\/www.bilten.org\/wp-content\/uploads\/2017\/02\/alb.nafta_-e1485901277686.jpg\" alt=\"alb.nafta\" width=\"660\" height=\"440\" \/><\/a><\/p>\n<p><strong>Povijesna krivulja<\/strong><\/p>\n<p>Zapravo, albanska naftna industrija je i zapo\u010dela u sli\u010dnim uvjetima, kada je 1920-ih nova dr\u017eava pod pritiskom stranih sila svoje izvore prepustila prvo britanskim, a onda talijanskim tvrtkama. No razina proizvodnje u predsocijalisti\u010dkom periodu ostala je uvijek izrazito niskom. Tek je nakon Drugog svjetskog rata zapo\u010dela prava proizvodnja, uz pomo\u0107 prvo Sovjetskog saveza, a onda i Kine, kada se u tehnolo\u0161kom smislu donekle pribli\u017eila drugim zemljama. Tada je imala 34 pogona za proizvodnju i preradu nafte i plina te tisu\u0107e zaposlenih radnika i in\u017eenjera, obrazovanih na specijaliziranim znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim institucijama.<\/p>\n<p>Proizvodnja nafte dosegnula je vrhunac od 2.248.227 tona 1974. godine. Nafta je uz krom bila glavni izvozni proizvod albanske socijalisti\u010dke dr\u017eave, a prihodi su se u najve\u0107oj mjeri koristili za pokretanje prera\u0111iva\u010dke industrije. Ranih devedesetih, s padom socijalizma, industrija se na\u0161la u te\u0161koj krizi. Tijekom sljede\u0107ih deset godina, proizvodnja je padala sve dok nije dosegnula dno od 314.304 tona 2000. godine, a pad je pratilo i zatvaranje rafinerija, znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih institucija, pa \u010dak i bu\u0161otina. U ovom desetlje\u0107u, proizvodnja se skromno oporavila, uglavnom zbog dolaska stranih kompanija koje sada gotovo sav prihod izvoze u svoje mati\u010dne zemlje.<\/p>\n<p>No jo\u0161 uvijek je razina proizvodnje daleko ispod one na vrhuncu 1970-ih. Godine 2013., na primjer, iznosila je svega 60% one iz socijalisti\u010dkog perioda. Toliko o efikasnosti privatnog vlasni\u0161tva i kapitalizma.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada smo zadnji put pisali o albanskoj naftnoj industriji, u prolje\u0107e 2015., bilo je to povodom velike eksplozije prirodnog plina blizu sela Patos-Marinz\u00eb u ju\u017enoj Albaniji, na polju kojim je godinama upravljala kanadska kompanija Bankers Petroleum&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":16829,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[51],"theme":[455],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-16816","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-privatizacija","theme-rad","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16816","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16816"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16816\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36665,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16816\/revisions\/36665"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16829"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16816"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16816"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16816"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16816"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16816"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16816"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16816"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}