{"id":16792,"date":"2017-01-31T08:00:19","date_gmt":"2017-01-31T07:00:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16792"},"modified":"2021-02-25T10:59:06","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:06","slug":"rumunjsko-bugarska-prekogranicna-nesuradnja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16792","title":{"rendered":"Rumunjsko-bugarska prekograni\u010dna nesuradnja"},"content":{"rendered":"

Iako se dvije zemlje od kad su u\u0161le u Europsku uniju \u010desto promatraju kao cjelina s istim problemima, vlade Rumunjske i Bugarske ne pokazuju previ\u0161e inicijative za me\u0111usobnu suradnju. I dok je prekograni\u010dni protok ljudi i roba u porastu, cijenu nedostatka zajedni\u010dkih projekata pla\u0107aju stanovnici podrazvijenih pograni\u010dnih regija.<\/strong><\/p>\n

U nedjelju uve\u010der 8. sije\u010dnja ove godine Bugarska je od Rumunjske zatra\u017eila hitnu pomo\u0107 u isporuci elektri\u010dne energije uslijed niskih temperatura koje su iznosile izme\u0111u -11 i -16 Celzijevih stupnjeva. Kako je izvijestila<\/a> televizija BTV, toga je dana do 19 sati potro\u0161nja struje dosegla rekordnih 7700 megavat-sata (MWh) \u2013 razinu koja nije zabilje\u017eena u prethodnih 20 godina. Bugarska je iste ve\u010deri poku\u0161ala pokrenuti i takozvane “zamrznute rezerve” nekolicine elektrana na ugljen, koje obi\u010dno nisu aktivne, ali su u svakom trenutku spremne po\u010deti proizvoditi. Nakon po\u010detnih problema u njihovom aktiviranju, proces je naposljetku bio uspje\u0161an i elektri\u010dni je sustav uspio zadovoljiti<\/a> pove\u0107ane potrebe stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Rumunjska je odbila bugarski zahtjev pozivaju\u0107i<\/a> se na vlastitu “osjetljivu situaciju” u pogledu proizvodnje i zaliha elektri\u010dne energije. Bugarska je i sama ranije odbila<\/a> sli\u010dne zahtjeve Turske i Gr\u010dke za dodatnim izvozom elektri\u010dne energije. Zanimljivo je me\u0111utim da su, unato\u010d opisanoj panici, obje zemlje nastavljale redovni izvoz struje tre\u0107im zemljama. Tih dana rumunjski je izvoz elektri\u010dne energije Ma\u0111arskoj bio iskori\u0161ten u punom kapacitetu. Bugarska je tijekom najhladnijih dana nastavila isporu\u010divati elektri\u010dnu energiju u zemlje poput Srbije, Makedonije, Gr\u010dke i Turske, pri \u010demu se dio sastojao od bugarskog izvoza, a dio od prijenosa iz rumunjskog sustava. Sofija je po\u010dela ograni\u010davati<\/a> vlastiti izvoz struje tek 13. sije\u010dnja.<\/p>\n

Bugarske su se vlasti po\u017eurile uvjeriti naciju kako tra\u017eenje pomo\u0107i u elektri\u010dnoj energiji od sjevernog susjeda nije ni\u0161ta posebno ni izvanredno. Temenu\u017eka Petkova, tada\u0161nja ministrica energetike na odlasku, \u010dak je naglasila<\/a> da je prestanak isporuke struje za potrebe izvoza “uobi\u010dajena praksa” i da nema potrebe za brigom. Ipak, korisnici dru\u0161tvenih mre\u017ea u Bugarskoj tih su hladnih ve\u010deri bili zauzeti zabrinutim dijeljenjem i komentiranjem vijesti o rumunjskom odbijanju bugarskog zahtjeva, kao i dojma da se bugarski energetski sustav na\u0161ao u opasnim vodama.<\/p>\n

Bilateralni projekti<\/strong><\/p>\n

Medijski diskurs o hladno\u0107i te razli\u010ditim energetskim i infrastrukturnim te\u0161ko\u0107ama obaju zemalja bez mnogo analiti\u010dkog truda otkriva da se Rumunjska i Bugarska suo\u010davaju sa sli\u010dnim problemima. Nije tajna da su njihovi dru\u0161tveni problemi, razine prihoda i sl. tako\u0111er upadljivo sli\u010dni, stavljaju\u0107i ih na posljednja mjesta razli\u010ditih rangiranja zemalja Europske unije. Bruxelles dvije zemlje tretira kao grupu, a njihove usporedbe po razli\u010ditim ekonomskim i drugim pokazateljima lako je prona\u0107i u raznim rumunjskim i bugarskim medijima. Ipak, postoji barem jo\u0161 jedna stvar koja ujedinjuje \u2013 izra\u017een otpor me\u0111usobnoj suradnji. Energetski i infrastrukturni projekti mogu poslu\u017eiti kao dobar primjer tog op\u0107eg nedostatka anga\u017emana i interesa.<\/p>\n

Dakako, situacija je postala slo\u017eenija otkako su se obje zemlje pridru\u017eile Europskoj uniji. Na primjer, 2013. godine otvoren<\/a> je “Most Nove Europe” preko Dunava koji je cestovno i \u017eeljezni\u010dki povezao bugarski grad Vidin i rumunjski grad Calafat. Tako\u0111er, u studenome 2016. godine izme\u0111u gradova Ruse i Giurgiu (gdje se nalazi “Most prijateljstva”, druga to\u010dka transporta preko Dunava) sve\u010dano je otvoren plinovod. Ipak, \u010dak su i ta postignu\u0107a u bilateralnoj energetskoj i infrastrukturnoj integraciji, realizirana uz financijsku i politi\u010dku potporu Europske unije, pokazala ve\u0107 spomenuto opiranje suradnji. Plinovod je trenutno jednosmjeran<\/a>, iz Bugarske prema Rumunjskoj. Na rumunjskoj je strani potrebno konstruirati kompresorsku stanicu kako bi plin mogao te\u0107i i prema Bugarskoj.<\/p>\n

Dok su neki zbog neobi\u010dnog “jednosmjernog cjevovoda” skloni okriviti Bukure\u0161t, postoje naznake<\/a> da bugarska vlada nije dobro ispregovarala ovo pitanje. S druge strane, most “Nove Europe” je najkra\u0107i put izme\u0111u sjevera Gr\u010dke te sredi\u0161nje i zapadne Europe pa je preusmjerio barem dio gr\u010dkog teretnog prijevoza koji je tradicionalno prolazio kroz Makedoniju i Srbiju. Ipak, od potpisivanja sporazuma o njegovoj izgradnji izme\u0111u Sofije i Bukure\u0161ta pa do pu\u0161tanja u promet pro\u0161lo je dugih trinaest godina. Izgradnja je ubrzana tek nakon ulaska obaju zemalja u Europsku uniju, i to kao rezultat europskog pritiska. Rumunjska se op\u0107enito opirala izgradnju mosta jer on smanjuje udaljenost i vrijeme koje strani automobili i kamioni na putu prema sredi\u0161njoj i zapadnoj Europi provode na rumunjskom tlu.<\/p>\n

Podrazvijenost pograni\u010dnih podru\u010dja<\/strong><\/p>\n

Danas je promet mostom ogroman te je tvrtka koja njime upravlja u prvih devet mjeseci pro\u0161le godine od cestarina uprihodila vi\u0161e od 10 milijuna eura. Ali cestovnu i \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu koja se na most spaja s obaju strana Dunava tek treba razviti. Gradona\u010delnik<\/a> Calafata Lucian Ciobanu i gra\u0111ani<\/a> Vidina \u017eale se ipak da obe\u0107ani ekonomski preporod podrazvijene regije jo\u0161 nije realiziran. Direktorica “Odjela za strate\u0161ki razvoj i investicijske projekte” Bugarskih dr\u017eavnih \u017eeljeznica (BD\u017d), Marija \u010cakarova, izjavila je u travnju pro\u0161le godine da nadogradnja \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee koja vodi do Vidina “jo\u0161 uvijek prioritet”, ali da ona trenutno “nema pozitivnu ekonomsku vrijednost” jer pruga s rumunjske strane nije elektrificirana. “Logika zahtijeva da se radovi […] odvijaju u isto vrijeme kao i radovi rumunjskih kolega na njihovoj strani”, obja\u0161njava<\/a> \u010cakarova.<\/p>\n

Njena analiza izostavlja \u010dinjenicu da su za vrijeme biv\u0161e vlade Bugarske \u017eeljeznice zapale u katastrofalno stanje. \u017deljezni\u010dki promet bugarskim gra\u0111anima nije nimalo privla\u010dan, a nekolicina koja koristi usluge BD\u017d-a neprestano se \u017eali na ka\u0161njenja, zastoje, lo\u0161u kvalitetu usluga i druge probleme. Bugarska ula\u017ee u autoceste i \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu, koriste\u0107i i sredstva Europske unije, ali ta su ulaganja ograni\u010dena na ju\u017enu Bugarsku, koja je ekonomski razvijenija od sjeverne. I dok se mo\u017ee tvrditi da je velike prometne koridore iz Istanbula i Soluna kroz Sofiju prema zapadu vrijedno razvijati zbog njihovog ekonomskog potencijala i va\u017enosti za Europu, sjeveroisto\u010dna Bugarska (gdje se nalazi i Vidin) i dalje je najmanje razvijena<\/a> regija Europske unije.<\/p>\n

Istodobno, stanovnici Rusea, grada na bugarskoj strani Dunava koji je od Bukure\u0161ta udaljen manje od 70 kilometara, sve vi\u0161e shva\u0107aju da im je prirodni ekonomski centar glavni grad Rumunjske. \u010cini se i da \u010ditava regija izme\u0111u Rusea i crnomorske luke Varna uvi\u0111a istu \u010dinjenicu. Stanovni\u0161tvo ovoga dijela Bugarske masovno koristi bukure\u0161tansku zra\u010dnu luka “Otopeni”, a njihovi turisti\u010dki posjeti Rumunjskoj, poslovni odnosi, kao i obrazovanje na rumunjskim fakultetima \u2013 cvjetaju. Sli\u010dno je otvaranje ju\u017enim susjedima u posljednjim godinama primije\u0107eno i me\u0111u Rumunjima \u2013 svake godine Bugarsku posjeti oko milijun rumunjskih turista, pri \u010demu ve\u0107ina pohodi bugarska odmori\u0161ta na Crnom moru.<\/p>\n

Gledanje u suprotnim pravcima<\/strong><\/p>\n

Kako bi sva ta prekograni\u010dna kretanja ljudi bila mogu\u0107a, potrebna je nadogradnja postoje\u0107e infrastrukture. “Most prijateljstva” koji spaja Ruse i Giurgiu izgra\u0111en je 1954. godine i, uz \u017eeljezni\u010dku prugu, u svakom pravcu ima samo po jednu traku za motorna vozila. Kapaciteti mosta i grani\u010dnih prijelaza s obaju strana \u010desto ne mogu odgovoriti na koli\u010dinu prometa, kako iz Bugarske i Rumunjske, tako i s Bliskog istoka te iz zapadne i isto\u010dne Europe. Dvije su zemlje potpisale sporazum za izgradnju jo\u0161 dvaju mostova, od kojih bi jedan trebao spajati Silistru i C\u0103l\u0103ra\u015fi, 120 km isto\u010dno od Rusea. U ovom trenutku ta mjesta spaja jedna od naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161tenih trajektnih linija, jer u blizini prolazi autocesta Bukure\u0161t \u2013 Constan\u0163a.<\/p>\n

Mo\u017ee se ustvrditi da, op\u0107enito gledaju\u0107i, Bugarska gorljivije od Rumunjske nastoji poja\u010dati bilateralnu suradnju. Ali otpor je vidljiv s obje strane Dunava. Postoje sporovi oko trase planirane<\/a> crnomorske autoceste, kao i trase podvodnog elektri\u010dnog kabla<\/a> iz Rumunjske prema Turskoj. Pitanje kabla ponovno je aktualiziralo problem razgrani\u010denja<\/a> gospodarskih pojasa u Crnom moru koje nikada nije provedeno. Rumunjsko-bugarska neslaganja po pitanjima energetike i infrastrukture mogla bi se objasniti i razli\u010ditim prioritetima njihovih vanjskih politika. Bukure\u0161tanski stratezi nacionalnu politiku na regionalnom nivou vide u ekspanziji odnosa s Poljskom. Osim vje\u010dnih interesnih vektora usmjerenih prema Moldaviji, njihovi su pogledi upereni prema zapadu i sjeveru, a mnogo manje na jug. U isto vrijeme, \u010dini se da se vanjsko-politi\u010dki prioriteti Bugarske mijenjaju pod razli\u010ditim ministrima, ali se generalno mo\u017ee re\u0107i da je Sofija aktivnije politi\u010dki involvirana sa svojim ju\u017enim susjedima \u2013 Gr\u010dkom i Turskom, te zemljama Zapadnog Balkana.<\/p>\n

Pozitivni znaci<\/strong><\/p>\n

Nada za pobolj\u0161anje rumunjsko-bugarskih odnosa u bilo kojoj sferi prije \u0107e do\u0107i od stanovni\u0161tva nego od vlada. Rumunjska godinama zauzima mjesto tre\u0107eg po veli\u010dini trgovinskog partnera Bugarske u Europskoj uniji, nakon Njema\u010dke i Italije, s trgovinskom razmjenom koja se u 2016. pribli\u017eila, a mo\u017eda i pre\u0161la, iznos od \u010detiri milijarde eura (statisti\u010dki podaci jo\u0161 nisu objavljeni). Godine 2015. u Rumunjskoj je bilo registrirano<\/a> vi\u0161e od 2100 bugarskih tvrtki, a u Bugarskoj pak vi\u0161e od 2500 rumunjskih. Kulturna i interpersonalna komunikacija tako\u0111er je u porastu i mo\u017ee se opaziti posebno u Ruseu, gdje se redovito odr\u017eavaju izlo\u017ebe, \u010ditanja poezije<\/a>, kazali\u0161ne predstave<\/a> i koncerti<\/a> uz sudjelovanje rumunjskih umjetnika. Tako\u0111er, postoje prekograni\u010dne zajednice koje intenzivno komuniciraju, promoviraju suradnju i prevladavanje nacionalnog egoizma.<\/p>\n

Svi ovi ekonomski i kulturalni kontakti mogli bi s vremenom dovesti do promjene stavova vlada dvaju zemalja. Svakako postoje odre\u0111eni razlozi za nevoljkost politi\u010dara da se zalo\u017ee za pobolj\u0161anje bilateralnih odnosa. Postoje povijesni, kulturni i politi\u010dki stereotipi koji nastavljaju utjecati na stavove Rumunja i Bugara. Rivalstvo Bukure\u0161ta i Sofije tako\u0111er je va\u017ena sastavnica dr\u017eavne logike po pitanju bilateralnih odnosa. Ali postoji i ekonomska i ljudska logika iza uzajamnog i ravnopravnog otvaranja suradnji.<\/p>\n

Deset godina nakon integracije u Europsku uniju, postoji potreba za novim na\u010dinom razmi\u0161ljanja. Do prije nekoliko godina, postojale su samo tri javne transportne linije koje su svakodnevno direktno povezivale Ruse i Bukure\u0161t (ne ra\u010dunaju\u0107i \u017eeljeznicu, taksije i takozvani “car sharing”). Danas se broj svakodnevnih javnih autobusnih\/minibus linija popeo na osam, a dvije od njih direktno povezuju i Varnu. Drugim rije\u010dima, ubrzano povezivanje Rumunjske i Bugarske ve\u0107 diktira njihovo stanovni\u0161tvo. Pitanje je \u2013 ho\u0107e li ih politi\u010dari slijediti?<\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U nedjelju uve\u010der 8. sije\u010dnja ove godine Bugarska je od Rumunjske zatra\u017eila hitnu pomo\u0107 u isporuci elektri\u010dne energije uslijed niskih temperatura koje su iznosile izme\u0111u -11 i -16 Celzijevih stupnjeva…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":16793,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[48,99],"articleformat":[450],"coauthors":[303],"class_list":["post-16792","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-bugarska","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16792","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16792"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16792\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36666,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16792\/revisions\/36666"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16793"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16792"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16792"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16792"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16792"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16792"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16792"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16792"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}