O budu\u0107em ure\u0111enju Bosne i Hercegovine, jedne od zemalja regije bez \u010dak i formalnog punog suvereniteta, danas se raspravlja u vanjskopoliti\u010dkom odboru Europskog parlamenta (EP), tijela u kojemu predstavnici te zemlje nemaju pravo sudjelovati. Rije\u010d je naravno o standardnoj proceduri: unato\u010d tome \u0161to ne planira u skorije vrijeme primiti BiH u svoje \u010dlanstvo, Europska unija u svojim va\u017enijim ili manje va\u017enim tijelima redovito procjenjuje “napredak” pojedinih zemalja za koje se smatra odgovornom. U tom je smislu “rezolucija”, koju upravo u odborima pretresa EP, originalno sadr\u017eavala samo niz standardnih floskula o “vladavini prava”, koje o stanju u zemlji ne govore ni\u0161ta.<\/p>\n
Uostalom, da se “napredak” pojedine zemlje vi\u0161e procjenjuje uskla\u0111eno\u0161\u0107u njezine vanjske politike s onom Zapadne Europe (te izostankom utjecaja ruskog i drugih konkurentskih kapitala) nego stvarnom demokrati\u010dno\u0161\u0107u i funkcionalno\u0161\u0107u zemlje, najbolje svjedo\u010de pozitivna mi\u0161ljenja koja se u posljednje vrijeme redovito izri\u010du o Crnoj Gori, bez da se i\u0161ta osim vanjske politike u toj zemlji doista promijenilo. Vrijedi usput primijetiti i da je jedna od zemalja u kojima EP ima svoje sjedi\u0161te (Francuska) ve\u0107 vi\u0161e od godinu dana u “izvanrednom stanju” koje de facto<\/em> suspendira elemente vladavine prava, a u tom \u0107e stanju odr\u017eati i svoje predsjedni\u010dke izbore ove godine. No najavljena rezolucija o BiH ovoga puta je ipak ne\u0161to kompleksnija.<\/p>\n Eurohercegbosanska inicijativa<\/strong><\/p>\n Naime, predstavnici Hrvatske u spomenutom parlamentu podnijeli su na tekst rezolucije preko dvjesto amandmana od kojih mnogi kao uvjet bh. “napretka” postavljaju “federalizaciju zemlje”. Izraz je i vi\u0161e nego neobi\u010dan, jer BiH je sa svojim \u010dudnim ustrojem ve\u0107 decentraliziranija od onog \u0161to federacija obi\u010dno zna\u010di. \u0160to je zapravo na stvari najbolje obja\u0161njava \u010dinjenica da su formulacije hrvatskih amandmana sasvim uskla\u0111ene sa zaklju\u010dcima koalicije hrvatskih nacionalisti\u010dkih stranaka u BiH, Hrvatskim narodnim saborom, gdje federalizacija naravno zna\u010di \u2013 uspostavu federalne jedinice s hrvatskom etni\u010dkom ve\u0107inom i pod trajnom vla\u0161\u0107u politi\u010dkih poglavica bh. Hrvata, odnosno tzv. tre\u0107i entitet.<\/p>\n Po ve\u0107 standardnoj koreografiji, na planove su energi\u010dno reagirali predstavnici ve\u0107inski bo\u0161nja\u010dkih stranaka nazivaju\u0107i ih etni\u010dkom podjelom zemlje, iako je zemlja ustavom etni\u010dki podijeljena od 1995., a u praksi svih triju etni\u010dkih elita ve\u0107 od 1990. godine. Predstavnici Republike Srpske su pak oprezno pozdravili planove upozoravaju\u0107i ipak da uspostava hrvatskog entiteta ne mo\u017ee zna\u010diti smanjenje teritorija koje pod svojom \u0161apom dr\u017ee srpske etni\u010dke poglavice. U tom smislu, hrvatska eurohercegbosanska strategija zapela je na istim problemima s kojima se zemlja suo\u010dava jo\u0161 od raspada Jugoslavije. Kako \u0107e se o tome odrediti EP ostaje da se vidi. Izvjesno je samo da bez obzira na rezolucije nikakvog “napretka” ne\u0107e biti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" O budu\u0107em ure\u0111enju Bosne i Hercegovine, jedne od zemalja regije bez \u010dak i formalnog punog suvereniteta, danas se raspravlja u vanjskopoliti\u010dkom odboru Europskog parlamenta (EP), tijela u kojemu predstavnici te zemlje nemaju pravo sudjelovati…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":16784,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,25],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-16783","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-nacionalizam","theme-politika","country-bih","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16783","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16783"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16783\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16787,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16783\/revisions\/16787"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16784"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16783"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16783"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16783"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16783"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16783"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16783"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16783"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}