{"id":16778,"date":"2017-02-01T08:00:23","date_gmt":"2017-02-01T07:00:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16778"},"modified":"2021-02-25T10:59:05","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:05","slug":"dobitnici-i-gubitnici-porezne-reforme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16778","title":{"rendered":"Dobitnici i gubitnici porezne reforme"},"content":{"rendered":"

S ne\u0161to malo vjetra u le\u0111ima dobivenog na ra\u010dun ekonomskog rasta koji je obnovljen pro\u0161le godine, hrvatska vlada pristupila je provedbi nove porezne reforme koja je nastavila slijediti stare trendove. Dio mjera vje\u0161to je podmetnut kao briga za najugro\u017eenije, primjerice otpis nenaplativih kredita, no u kona\u010dnici ova reforma koristit \u0107e onima koji imaju tu sre\u0107u da im iznos dobiti, pla\u0107e ili mirovine prema\u0161uje cifre koje su daleko iznad hrvatskog standarda.<\/strong><\/p>\n

Novi paket poreznih zakona stupio je na snagu s Novom godinom i odmah krenuo pojedinim skupinama uzimati danak, a nagra\u0111ivati tobo\u017ee neophodne ekonomske zaslu\u017enike. Mnogi detalji naplate jo\u0161 se razra\u0111uju, ali slikovita poredba \u0161to je reformu prispodobila sa alanfordovskim junakom koji otima siroma\u0161nima i daje bogatima poga\u0111a su\u0161tinu reformskih zahvata. U stvarnosti se pokazalo da ni\u0161ta drugo nije u pitanju nego tehnokratsko podmazivanje najvi\u0161ih e\u0161alona kapitalisti\u010dkog sustava s ciljem podizanja profitnih margina i podebljanja njihovih nov\u010danika. Takva ekonomska politika ustvari nije nimalo neobi\u010dna \u2013 svi zahvati u ekonomiju nakon izbijanja krize 2009. godine imali su identi\u010dan smjer. Razlika je samo bila u njihovom intenzitetu.<\/p>\n

Ve\u0107 je prethodna SDP-ova porezna reforma bila eksplicitno predstavljena u korist \u201cmalo solidnijeg srednjeg sloja\u201d, a s trenutnom novom reformom oti\u0161lo se do samog vrha klasne ljestvice. Svoj institucionalni \u017eivot zapo\u010dela je u mandatu Tihomira Ore\u0161kovi\u0107a i vjerojatno bi bila prvi ozbiljni potez vlade ovog tehnokrata, da je ta vlada kojim slu\u010dajem du\u017ee potrajala. No ono \u0161to nije stigao zavr\u0161iti jedan korporativni tehnokrat nastavio je ubrzo onaj briselski s istim ministrom financija. Iz Mari\u0107eve prezentacije istog je trena postalo jasno da se iza brojnih preslagivanja u poreznom sustavu krije jasna namjera pogodovanja kapitalu i najbogatijima. No ono \u0161to je Mari\u0107 pre\u0161utio u prezentaciji, a poslao u saborsku proceduru, \u010dita se u odredbama \u0161to se odnose na banke. Dr\u017eava se tako obvezuje da bankama za svaku otpisanu kunu lo\u0161eg kredita isti iznos odbije od poreza. No nakon Nove godine nisu banke bile te koje su izbile u prvi plan.<\/p>\n

Pitanje studenata
\n<\/strong><\/p>\n

\u010cim su objavljena nova porezna pravila, studenti su se pobunili zbog sni\u017eavanja porezne osnovice na 15 hiljada kuna godi\u0161nje umjesto dotada\u0161njih 50 hiljada. Nedugo zatim, ministarstvo financija odustalo je od predvi\u0111ene izmjene i povuklo je poreznu granicu na 60,6 hiljada kuna godi\u0161nje. Vlada je na ovaj na\u010din izbjegla neugodne optu\u017ebe da obilato podmazuje pla\u0107e menad\u017eera, a porezno tla\u010di one kojima je studiranje uz rad neophodno da bi pokrili tro\u0161ak \u0161kolarina i svakodnevnog \u017eivota. No \u0161ira politi\u010dka pitanja studentskog \u017eivota i rada ostala su na\u017ealost zaklonjena.<\/p>\n

Naime, mnogi mali i veliki kapitalisti preferiraju u radni odnos zapo\u0161ljavati studente, a ne druge radnike. To nije uop\u0107e iznena\u0111enje s obzirom na porezne olak\u0161ice \u0161to ih nude studentski ugovori (oslobo\u0111enje od uplate doprinosa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ili naknade za prijevoz). Ovo zna\u010di da pla\u0107a studenta na\u010delno mo\u017ee biti jednaka pla\u0107i bilo kojeg drugog radnika (iako je ustvari ni\u017ea), ali da se anga\u017eiranje studentske radne snage kapitalistima vi\u0161e isplati zbog manjih poreznih optere\u0107enja. Studenti su naprosto jeftiniji na tr\u017ei\u0161tu rada. Stoga nije neobi\u010dno da je u 2015. godini preko studentskih ugovora bilo zaposleno 50 hiljada studenata s ukupnom zaradom oko milijarde kuna. Kao \u0161to nije neobi\u010dno da sindikati pokazuju nezadovoljstvo ovakvim stanjem na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n

No studentski su ugovori razumljiva socijalna mjera u uvjetima razorenog dru\u0161tvenog standarda i sve ve\u0107ih izdataka za studij. Sindikati ih mogu nazivati \u201cnelojalnom konkurencijom\u201d, no umjesto moralne panike puno je pozvaniji trezveni pogled na stanje stvari. Naime, bujanje studentskih ugovora vi\u0161e nam ilustrira kako kapitalisti\u010dki sustav uspostavlja podjele na tr\u017ei\u0161tu rada i koristi ih u vlastitu korist, tj. za maksimaliziranje profita.<\/p>\n

Tiha subvencija kapitalu<\/strong><\/p>\n

Prvo se dr\u017eava pod pritiskom kapitala (Me\u0111unarodni monetarni fond, Svjetska banka, Europska komisija) sve vi\u0161e povla\u010di iz svojih socijalnih funkcija i prepu\u0161ta ih tr\u017ei\u0161tu. To se odnosi i na visoko obrazovanje, pa ono postaje komercijalnije, \u0161to zna\u010di da se fakulteti moraju tr\u017ei\u0161no adaptirati (financijski i programski), a studenti sami pla\u0107ati rastu\u0107e \u0161kolarine te sve vi\u0161e izdvajati iz vlastitog bud\u017eeta za smje\u0161taj i hranu (60 posto studenata pla\u0107a \u0161kolarine, a samo 10 posto prima stipendije). Iskori\u0161tavanje prava na rad preko student-servisa postaje sve zastupljenije, pogotovo za siroma\u0161nije studente i pogotovo u uvjetima dugotrajne krize. Istovremeno, zao\u0161treni krizni uvjeti priti\u0161\u0107u i kapitaliste, pa zapo\u0161ljavanje najjeftinije radne snage postaje nu\u017enost tr\u017ei\u0161nog pre\u017eivljavanja. Iz istog je razloga SDP-ova vlada na tr\u017ei\u0161te rada uvela tzv. mrsi\u0107evce i mrsi\u0107evke, nezaposlene mlade koji se stru\u010dno usavr\u0161avaju bez zasnivanja radnog odnosa za 1600, odnosno 2400 kuna. Cilj je bio stvoriti \u0161to jeftiniju radnu snagu kako bi se amortizirali efekti krize na kapital.<\/p>\n

Vladino podr\u017eavanje studentskih ugovora prije svega gledamo kao javnu subvenciju kapitalu. Zbog toga je Ministarstvo financija \u010dak i podiglo iznos studentskih zarada za obra\u010dun poreza, \u0161to je potpuno u skladu s drugom mjerom, smanjenjem poreza na dobit, potezom u cilju lak\u0161eg poslovanja kapitala. Dakle, navedene su intervencije zapravo dr\u017eavno upravljanje krizom kapitalizma kako bi se kapital lak\u0161e oporavio i bolje adaptirao u sve te\u017eim tr\u017ei\u0161nim uvjetima. Previ\u0161e bi naivno bilo misliti da je vlastima stalo do studenata. Uz to, treba ponovno naglasiti da je najbolji vid otpora takvoj politici bio (i ostao) zahtjev za besplatnim obrazovanjem, odnosno potpunim javnim financiranjem obrazovanja – zahtjev za postavljanje dru\u0161tvenih potreba kao prioriteta, a ne privatnog profita.<\/p>\n

Ugostiteljske usluge i banke<\/strong><\/p>\n

Studenti nisu bili jedina grupa nezadovoljna poreznim izmjenama. I dok su oni uspjeli zadr\u017eati iste uvjete rada, ugostiteljima nije po\u0161lo za rukom da zaustave porezne izmjene kojima se PDV na njihove usluge pove\u0107ao s 13 na 25 posto. Dodu\u0161e, u isto vrijeme smanjen im je porez na dobit s 20 na 12 posto. No oni vjeruju da \u0107e pad prometa zbog rasta cijena imati sna\u017eniji u\u010dinak nego zarada zbog manjeg oporezivanja dobiti. Ra\u010dunica Vlade je jasna: PDV je najizda\u0161niji porez, njegovim pove\u0107anjem u ugostiteljstvu, sti\u0107i \u0107e i dr\u017eavi ve\u0107i prihodi zbog turisti\u010dke sezone. Ugostitelji su tako postali onaj segment sitnog kapitala koji \u0107e nadokna\u0111ivati manjkove na drugim stranama. Dodu\u0161e, jedan dio njih, prije svega oni izvan turisti\u010dkih odredi\u0161ta, mogao bi propasti zbog vi\u0161ih cijena, ali oni koji opstanu donosit \u0107e vi\u0161e javnog prihoda.<\/p>\n

Pojedini ugostitelji nisu jedini koji su se zatekli na gubitni\u010dkoj strani ra\u010dunice. Me\u0111u gubitnicima su i oni koji rade preko autorskih honorara. Do sada su pla\u0107ali porez 25 posto, \u0161to je smanjeno na 24 posto, ali im je propisano pla\u0107anje doprinosa za zdravstveno i mirovinsko (ukupno 17,5 posto). I dok mo\u017ee biti razumljivo da netko tko ima 10 hiljada kuna honorara treba upla\u0107ivati za zdravstveno i mirovinsko, nekome tko ima 2 hiljade kuna to je izuzetno veliki zahvat u zaradu. Pogotovo ako znamo da se istovremeno smanjuje porez na dohodak onima koji imaju pla\u0107e ve\u0107e od 17,5 hiljada kuna. Dakle manje od jedan posto najbogatijih dobiva tisu\u0107e kuna zbog manjeg poreza na dohodak, a oni koji pre\u017eivljavaju od mizernih autorskih honorara prisiljeni su na upla\u0107ivanje doprinosa.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de dobitnika od ovih reformi, banke \u0107e ipak najbolje pro\u0107i. Stoga nije neobi\u010dno \u0161to ih je ministar pre\u0161utio u prezentaciji porezne reforme iako je o\u010dito otpo\u010detka imao plan da ih dr\u017eava subvencionira javnim novcem. Stvar je vrlo sli\u010dna studentskom slu\u010daju. Banke \u0107e mo\u0107i otpisati nenaplative kredite svojim du\u017enicima (fizi\u010dkim i pravnim osobama), a zauzvrat \u0107e im dr\u017eava u istom iznosu umanjiti poreznu osnovicu. Model je zakamufliran kao dr\u017eavno pomaganje du\u017enicima, iako se uop\u0107e ne zna kome \u0107e banke oprostiti dugove niti po kojima kriterijima bi se to trebalo raditi. Te\u0161ko je povjerovati da \u0107e banke opra\u0161tati dugove socijalno ugro\u017eenima ako postoji i najmanja mogu\u0107nost da se naplate. Kao i u slu\u010daju sa studentima, nije uop\u0107e u pitanju nekakav socijalni senzibilitet Vlade i briga za socijalno ugro\u017eene skupine, ve\u0107 \u010dinjenica da su banke u problemima zbog nenaplativih kredita. Ovo je na\u010din da ih dr\u017eava subvencionira opra\u0161tanjem poreza, istovremeno insceniraju\u0107i medijski igrokaz socijalne brige.<\/p>\n

Trickle-down<\/em><\/strong> porezna reforma<\/strong><\/p>\n

Porezna reforma vlade igra na dva ekonomska momenta. Prvi je tzv. trickle-down<\/em> efekt ili efekt curenja s vrha prema dnu. Tehnokratska vlada izvr\u0161ila je rekompoziciju poreznog sustava tako da nagra\u0111uje najbogatije i ekonomski najmo\u0107nije, a oni bi povratno trebali osigurati dobitke za sve one na sve \u0161irem dru\u0161tvenom dnu ili pri dnu. Bogata\u0161i oslobo\u0111eni poreza na dohodak trebali bi vi\u0161e tro\u0161iti, \u010dime bi do\u0161lo do rasta ekonomske aktivnosti i porasta radni\u010dkih pla\u0107a. Banke bi se trebale osloboditi lo\u0161ih kredita, smanjiti kamatne stope i sve vi\u0161e kreditirati. Poduze\u0107a \u0107e zbog manjeg poreza na dobit vi\u0161e zapo\u0161ljavati. I ekonomija \u0107e iz svakog ciklusa u idu\u0107i uroditi neizostavnim prosperitetom i napretkom. \u010cak ni vladaju\u0107i ne vjeruju u ovu pri\u010du, ali takav narativni fantom o\u010dito je potreban da bi se legitimiralo jo\u0161 jednu rundu osiroma\u0161enja i servisiranja tr\u017ei\u0161ne mo\u0107i kapitala.<\/p>\n

Drugi moment je trenutno stanje u hrvatskoj ekonomiji \u010dija je aktivnost u 2016. godini rasla po stopi oko 3 posto. Rast ekonomije smanjio je bud\u017eetski deficit i kreirao vladi ve\u0107i manevarski prostor upravljanja bud\u017eetom. Stoga \u010dak i ako kumulativni efekt porezne reforme bude negativan, Vlada kalkulira da \u0107e ekonomija u idu\u0107im godinama rasti stopama \u0161to \u0107e osigurati ve\u0107e bud\u017eetske prihode i pokriti eventualne negativne efekte reforme. No ne smijemo zaboraviti \u0161to je omogu\u0107ilo hrvatskoj ekonomiji da raste.<\/p>\n

To su bile drasti\u010dna rezanja u sferi radnog zakonodavstva \u0161to su generirala du\u017ee radno vrijeme, manje pla\u0107ene prekovremene sate, nesigurnije radne ugovore i manju sindikalnu za\u0161titu. To su tako\u0111er bile mjere tzv. stru\u010dnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa \u010dije je cilj bio stvoriti jeftinu radnu snagu i sru\u0161iti cijenu rada postoje\u0107im radnicima. SDP-ova vlada je u tim tzv. strukturnim reformama bila uspje\u0161na: stvorila je ekonomiju \u0161to raste na le\u0111ima bezgrani\u010dnog iscrpljivanja radnika. HDZ-ova vlada dodala je drugu komponentu, tzv. fiskalnu rekompoziciju, osigurala porezne subvencija za najbogatije. Bijeda na jednoj strani i rasko\u0161 na drugoj, sama sr\u017e kapitalizma.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Novi paket poreznih zakona stupio je na snagu s Novom godinom i odmah krenuo pojedinim skupinama uzimati danak, a nagra\u0111ivati tobo\u017ee neophodne gospodarske zaslu\u017enike…<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":16780,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110,228,213],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-16778","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","tag-ekonomija","tag-financije","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16778","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16778"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16778\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16825,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16778\/revisions\/16825"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16780"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16778"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16778"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16778"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16778"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16778"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16778"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16778"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}