{"id":16770,"date":"2017-01-30T08:00:08","date_gmt":"2017-01-30T07:00:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16770"},"modified":"2021-02-25T10:59:06","modified_gmt":"2021-02-25T09:59:06","slug":"vrhunski-sport-kao-politicki-kapital","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=16770","title":{"rendered":"Javni bankomat za vrhunski sport"},"content":{"rendered":"

Javne potrebe u sportu Grada Zagreba u prili\u010dnoj mjeri funkcioniraju kao subvencijska sredstva za vrhunske profesionalne klubove. Zakonske rupe, nejasni kriteriji i manjak transparentnosti prikladan su okvir za lokalne mo\u0107nike kako bi premre\u017eili svoje interese i u toj sferi. Posljedice takve situacije ne osje\u0107aju se samo u sportskom \u017eivotu Zagreba, ve\u0107 i cijele zemlje.<\/strong><\/p>\n

Prora\u010dun Grada Zagreba za 2017. godinu, usprkos medijskim najavama mogu\u0107eg ru\u0161enja s obzirom na politi\u010dku konstelaciju u gradskoj skup\u0161tini i mogu\u0107e odustajanje HDZ-a od podr\u0161ke gradona\u010delniku Milanu Bandi\u0107u, usvojen je 20. prosinca 2016. u iznosu od 7,5 milijardi kuna. Kao jedna od stavki prora\u010duna isti\u010de se i financiranje vrhunskog sporta koji je godinama tretiran kao kasica-prasica za izvla\u010denje javnog novca, odnosno poluga u politi\u010dkom utjecaju na vo\u0111enje najboljih zagreba\u010dkih klubova.<\/p>\n

Prora\u010dunska davanja za sport u 2016. godini iznosila su 334,7 milijuna kuna od \u010dega su javne potrebe u sportu u koje spadaju primjerice \u0161kolski i sveu\u010dili\u0161ni sport, sportske priredbe gradskog zna\u010daja, sport osoba s invaliditetom, poticanje sportske rekreacije i sport gluhih financirane s 59 milijuna kuna<\/a>, \u0161to predstavlja svega 17,6% ukupnih davanja za sport. \u0160to se ti\u010de preostalih stavki, treniranje i natjecanje sporta\u0161a financirano je s 90 milijuna kuna, 60 milijuna kuna godi\u0161nje odlazi na otplatu duga za Arenu Zagreb, 13 milijuna kuna za organizaciju velikih sportskih priredbi i 30 milijuna kuna namijenjeno je kao potpora vrhunskom sportu.\u00a0Iz prilo\u017eenog se jasno vidi da se pribli\u017eno ista financijska sredstva izdvajaju za sportske potrebe gra\u0111ana grada Zagreba kao i za otplatu duga nerentabilne dvorane na Lani\u0161tu.<\/p>\n

Nepravedne startne pozicije<\/strong><\/p>\n

No, vratimo se tzv. vrhunskom sportu. Klubovi koji su ostvarili financijsku potporu Grada Zagreba prema na\u010dinu poslovanja i nov\u010danim tokovima mahom spadaju zapravo u kategorije trgova\u010dkih dru\u0161tava. Me\u0111utim, zakonskom i politi\u010dkom za\u0161titom oni i dalje dobivaju javan novac kao neprofitne organizacije u kategoriji udruga gra\u0111ana pod argumentom potpore vrhunskom sportu. Tako bi primjerice NK Dinamo prema posljednjim dostupnim financijskim izvje\u0161\u0107ima, sukladno novom Zakonu o ra\u010dunovodstvu<\/a>, s aktivom od 307 milijuna kuna i prihodima od 247 milijuna kuna u\u0161ao u kategoriju srednjih, a ne velikih trgova\u010dkih dru\u0161tava i to samo zahvaljuju\u0107i \u010dinjenici da svi igra\u010di koji su ra\u010dunovodstveno evidentirani kao imovina zakonski gledano nisu zaposlenici kluba ve\u0107 davatelji svojih usluga. Za “usluge igra\u010da” Dinamo je u 2015. godini izdvojio 144 milijuna kuna, odnosno pla\u0107e igra\u010da Dinama komparativno gledano predstavljaju 43% ukupnih izdvajanja Grada Zagreba za sport.<\/p>\n

Klubovi koji naj\u010de\u0161\u0107e dobivaju novac za vrhunski sport mahom su isti uz par varijacija, ali naj\u010de\u0161\u0107e radi se o Dinamu, Ciboni, rukometnom klubu Zagreb, vaterpolo i odbojka\u0161kim klubovima Mladost, Medve\u0161\u010daku i nogometnim klubovima Lokomotivi i Zagrebu. Prva tri navedena s obzirom na monopolnu poziciju u svojim sportovima i interese gradskih \u010delnika godinama ostvaruju najvi\u0161e potpore. Na primjeru Cibone se vidi da \u010dak ni kriterij rezultata ne igra ulogu jer gradski rival Cedevita, usprkos \u010dinjenici da je tri godine za redom prvak dr\u017eave, ne prima nikakva javna sredstva iz prora\u010duna.<\/p>\n

Ono \u0161to je problemati\u010dno u vezi s obilnim i kontinuiranim financiranjem vrhunskog sporta javnim sredstvima jest naru\u0161avanje pravednosti sportskog natjecanja. Financijska mo\u0107 koju zagreba\u010dki klubovi u startu ostvaruju u odnosu na sve ostale klubove u Hrvatskoj dovela je do monopoliziranog sporta u zemlji \u0161to dovodi do amaterizacije nekad velikih sportskih klubova u manjim sredinama. Tako je NK Dinamo od dvadeset i pet prvenstava odigranih dosad osvojio njih osamnaest, Cibona samo sedam puta nije bila prvak, dok RK Zagreb ima “savr\u0161eni niz” titula od samostalnosti. Svi uspjesi i trofeji nisu valorizirani isklju\u010divo na talentu sporta\u0161a i sposobnostima trenera i uprava klubova ve\u0107 na financijskoj neovisnosti koja se temelji na “sugar daddy” sustavu zagreba\u010dkog gradona\u010delnika i politi\u010dkog jatakluka oko njega.<\/p>\n

Premre\u017eeni interesi<\/strong><\/p>\n

Odabrani kriterij za ostvarivanje potpora vrhunskom sportu naj\u010de\u0161\u0107e koincidiraju s politi\u010dkim interesom politi\u010dkih struktura u radu klubova. Tako je po\u010dasni predsjednik Dinama zapravo aktualni zagreba\u010dki gradona\u010delnik s nizom optu\u017enica za pronevjeru i kriminal, a ujedno je bio i predsjednik vaterpolo kluba Mladost. Vodstvo Dinama u devedesetima \u010dinio je vrh HDZ-a, dok je danas jedan od najve\u0107ih donatora stranke donedavni izvr\u0161ni predsjednik kluba Zdravko Mami\u0107. Biv\u0161i predsjednik i direktor Cibone bili su Zdenko Antunovi\u0107 i Ivica Lovri\u0107 koji osim \u0161to su optu\u017eeni za kriminal bili i u sukobu interesa s obzirom na njihove pozicije predsjednika Zagreba\u010dkog sportskog saveza, odnosno pro\u010delnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport te direktnog utjecaja na raspodjelu financijskih sredstava namijenjenih zagreba\u010dkim klubovima. Ulogu vo\u0111enja kluba prije njih je imao biv\u0161i SDP-ov dogradona\u010denik Ivo Jelu\u0161i\u0107, a jedna od kontroverzi u spletu odnosa izme\u0111u Cibone i lokalnih mo\u0107nika je Cibonino ustupanje poslovnih prostora i gara\u017ee na Tu\u0161kancu Gradu. To je predstavljeno kao uvjet u sprje\u010davanju ste\u010daja kluba, no me\u0111utim realna vrijednost zemlji\u0161ta i nekretnina nikad nije bila javno obznanjena te se ne zna je li i za koliko Cibona financijski o\u0161te\u0107ena.<\/p>\n

Na internetskim stranicama Ministarstva financija dostupna su financijska izvje\u0161\u0107a klubova, me\u0111utim, bez bilje\u0161ki koje bi puno detaljnije mogle prikazati financijsku strukturu klubova. Ukoliko se sa\u017eme period 2012.-2015. (koliko su javno dostupni financijski podaci klubova), Dinamo je uprihodio ukupno 75,6 milijuna kuna javnih sredstava, RK Zagreb 39,6 milijuna kuna, a KK Cibona 44,4 milijuna kuna. Prema dostupnim podacima, sredstva koja su Dinamo, Cibona i RK Zagreb uprihodili iz jedinica lokalnog i dr\u017eavnog prora\u010duna predstavljaju darivanje “\u0161akom i kapom” klubovima \u010diji prora\u010duni mogu konkurirati ozbiljnijim doma\u0107im firmama.<\/p>\n

Druk\u010diji upravlja\u010dki modeli<\/strong><\/p>\n

Dinamo, RK Zagreb, Cibona i ostali klubovi zahvaljuju\u0107i politi\u010dkom i financijskom interesu politi\u010dara i rukovodstava klubova ve\u0107 desetlje\u0107ima izvla\u010de javni novac usprkos \u010dinjenicama da svojim poslovanjem izlaze van okvira neprofitnih organizacija. Me\u0111utim, poslovni i politi\u010dki interesi prepreka su po\u0161tenijoj i svrsishodnijoj raspodjeli javnih sredstava namijenjenih za sport. Poslovanje navedenih klubova nije ekonomski racionalno ni odgovorno jer ako “za\u0161kripi” uvijek se mogu osloniti na donacije lokalnog prora\u010duna, osloba\u0111anja od pla\u0107anja tro\u0161kova kori\u0161tenja javne infrastrukture i “vatrogasnu” mjeru politi\u010dkog spa\u0161avanja od ste\u010daja javnim novcem bez ikakve kaznene odgovornosti za vodstva klubova koja su dovedena politi\u010dkim dekretima.<\/p>\n

Do kada \u0107e trajati napumpavanje prora\u010duna zagreba\u010dkih vrhunskih klubova javnim novce bez ikakvih ekonomskih kriterija i potreba ostaje za vidjeti nakon proljetnih lokalnih izbora. To jest, pitanje je ho\u0107e li eventualne\u00a0promjene na politi\u010dkoj sceni povu\u0107i za sobom i promjenu unutar vodstva sportskih klubova. U tom smjeru sigurno korelira i \u017eelja za demokratizacijom te ulaskom navija\u010da u upravlja\u010dke strukture \u0161to ne jam\u010di mnogo, me\u0111utim, za razliku od dosada\u0161njeg modela vo\u0111enja sigurno pru\u017ea priliku po\u0161tenijem pristupu. Primjer navija\u010dki vo\u0111enog malonogometnog kluba Futsal Dinamo od druge lige u svega dvije godine do pozicije tre\u0107eg kluba u zemlji daje argument nekim novim modelima upravljanja klubovima.<\/p>\n

Promjene u upravlja\u010dkim strukturama klubova moraju pratiti i promjene modela financiranja. Omjer raspodjele javnog novca mora biti kompatibilan i ravnomjeran potrebama svih zagreba\u010dkih klubova i sporta\u0161a. Sukladno tome nu\u017eno je presumjeriti sredstva namijenjena vrhunskom sportu prema javnim potrebama \u0161to \u0107e dovesti do pravednijeg i kvalitetnijeg razvoja sporta na amaterskom i profesionalnom nivou.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prora\u010dun Grada Zagreba za 2017. godinu, usprkos medijskim najavama mogu\u0107eg ru\u0161enja s obzirom na politi\u010dku konstelaciju u gradskoj skup\u0161tini i mogu\u0107e odustajanje HDZ-a…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":3055,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[136,105],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[55],"class_list":["post-16770","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-infrastruktura","tag-javni-sektor","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16770","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16770"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16770\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36667,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16770\/revisions\/36667"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3055"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16770"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=16770"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=16770"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=16770"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=16770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}